Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Sigurnost pacijenta prilikom invazivnog postupka- operativni zahvat
No full textSigurnost pacijenata prilikom invazivnih postupaka, poput operacijskih zahvata, od
subtinske je va~nosti u svakom zdravstvenom sustavu. Bilo koji nenamjerni i/ili neoekivani
incident koji uzrokuje btetu pacijentu predstavlja ozbiljno narubavanje te sigurnosti. Statistiki
podaci pokazuju da nepovoljni događaji pogađaju između 9% i 11% hospitaliziranih pacijenata,
a bto je posebno zabrinjavajue, polovica tih incidenata mogla je biti prevenirana.
Osim znaajnih posljedica po fiziko i psihiko zdravlje pacijenata, ovakvi događaji
imaju birok utjecaj i na lanove obitelji, ali i na drubtvo u cjelini. Financijski teret koji snosi
zdravstveni sustav mo~e biti ogroman, ime se dodatno optereuju porezni obveznici. Uz to,
negativna percepcija ovakvih događaja u javnosti stvara destabilizirajui uinak, kako na
zdravstvene djelatnike koji pru~aju skrb, tako i na pacijente koji tu skrb primaju.
Preventivne mjere, striktno pobtivanje procedura i kontinuirano obrazovanje
zdravstvenih djelatnika kljuni su za smanjenje rizika povezanih s invazivnim postupcima.
Rano prepoznavanje moguih komplikacija i dosljedno praenje pacijenata nakon operacije
također su neophodni kako bi se osigurala maksimalna sigurnost i smanjili potencijalni
negativni ishodi. U konanici, ulaganje u sigurnost pacijenata direktno doprinosi boljoj kvaliteti
zdravstvene skrbi i povjerenju u zdravstveni sustav.
Razina strunog znanja i kompetencija, posebice samopobtovanje, operacijske
medicinske sestre odredit e kvalitetu intraoperativne skrbi koju e pacijenti dobiti. Svaki
aspekt rada i organizacije, pa tako i intraoperativna faza, ovisi o komunikaciji. To ukljuuje
slanje i primanje naloga među lanovima operativnog tima, razmjenu i obradu informacija te
interakciju sa strunjacima iz drugih podruja. Operativni tim ne bi mogao djelovati bez
jedinstvenog komunikacijskog sustava koji se sastoji od navedenih elemenata. Rizik je
vjerojatnost događaja koji bi mogao nabtetiti zdravlju pacijenta, pogorbati postojee stanje ili
imati druge nepovoljne uinke. Tijekom perioperativnog razdoblja mnobtvo opasnosti mo~e
potencijalno ugroziti sigurnost pacijenta. Najebe su postoperativne infekcije, zaboravljanje
stranog tijela i druge varijable koje uzrokuju obteenje integriteta ko~e
Prisutnost alergena soje u prehrambenim proizvodima
No full textSoja, biljka iz porodice Fabaceae, je postala ključna globalna poljoprivredna kultura. Sadržaj ulja i bjelančevina u zrnu soje čini je važnom u prehrambenoj industriji, gdje se koristi kao zamjena za meso i u brojnim industrijskim proizvodima. Nutritivna vrijednost soje uključuje visoki udio proteina, lipida i minerala. Soja se koristi u različitim prehrambenim proizvodima, uključujući nefermentirane (npr. sojino mlijeko, tofu, sojino brašno) i fermentirane proizvode (npr. miso, umak od soje). Ovi proizvodi su prilagođeni za različite prehrambene potrebe i dijete, kao i za prehranu životinja.
Alergije na hranu nastaju kada imunološki sustav reagira na određene proteine, uzrokujući simptome od blagih do ozbiljnih reakcija. Soja je jedan od osam glavnih alergena i može uzrokovati različite simptome, uključujući kožne osipe i probavne smetnje. Identifikacija alergena u soji, kao što su β-conglicinin i glicinin, ključna je za pravilno upravljanje alergijama, a izbjegavanje proizvoda koji sadrže soju ostaje najefikasnija strategija za osobe s ovom alergijom.
Detekcija alergena soje ključna je za sigurnost u prehrambenoj industriji. Imunološke metode poput ELISA (enzimskog imunološkog testiranja) koriste antitijela za precizno otkrivanje alergena, dok molekularno-genetske metode kao što su PCR i RT-PCR omogućuju analizu gena koji kodiraju proteine alergena. Fizikalno-kemijske metode, uključujući masenu spektrometriju i tekućinsku kromatografiju visoke djelotvornosti (HPLC), koriste se za kvantifikaciju i identifikaciju alergena u kompleksnim uzorcima. Svaka od ovih metoda ima svoje prednosti i ograničenja u smislu osjetljivosti, specifičnosti i zahtjeva opreme.
Alergija na soju može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući anafilaksiju, gastrointestinalne smetnje i respiratorne probleme. Psihološki utjecaji, poput stresa i anksioznosti, također su značajni za alergične osobe. Obrazovanje potrošača o prisutnosti alergena i pravilnom označavanju bitno je za prevenciju reakcija i donošenje informiranih odluka, uz podršku zakonodavnih tijela i prehrambene industrije u osiguravanju točnih informacija
Ozljede prednjeg križnog ligamenta prevencijski programi u sportu i fizioterapijski pristup
No full textOzljeda prednjeg križnog ligamenta jedna je od najtežih ozljeda u sportu. Povratak u sport nakon ove ozljede može potrajati do 12 mjeseci. Iz godine u godinu broj sportaša s ovom ozljedom je sve veći. Iako je znanje trenera sve veće zbog raznih novih faktora učestalost ove ozljede samo raste. Faktori rizika mogu biti promjenjivi poput neuromišićne kontrole, adekvatne obuće, hormonalnog statusa i indeksa tjelesne mase. Mnogi su se okrenuli odgovoriti na pitanje kako prevenirati samu ozljedu. Danas su u prevenciju i izradu programa uključeni liječnici u klubovima, treneri i fizioterapeuti. Veliku ulogu su preuzeli fizioterapeuti koji educiraju sportaše te provode različite postupke za prevenciju. Komponente od kojih bi se trebao sastojati preventivni program je pliometrijske vježbe, jednonožne vježbe za balans, vježbe snage, vježbe za unapređenje biomehanike – odlazak u skok i slijetanje i vježbe za trup. Pravilan i profesionalan pristup te suradnja između članova sportskog kluba dovodi do izrade kvalitetnog preventivnog programa te smanjuje mogućnosti ozljede sportaša
Epidemiološke značajke infekcije uzrokovane coxsackie virusima na području Hrvatske
No full textCoxsackie virusi su vrsta enterovirusa koji pripadaju porodici Picornaviridae. Rašireni su po čitavom svijetu, a u organizam se najčešće unose fekalno-oralnim putem. Postoje dva tipa coxsackie virusa; coxsackie A i coxsackie B. Najčešći su uzročnici bolesti šake, stopala i usta, paralitičke bolesti, meningitisa, pleurodinije, infekcija oka i mnogih drugih infekcija.
Cilj ovog rada bio je istražiti učestalost infekcija uzrokovanih coxsackie A i B virusima određivanjem seroprevalencije (IgM i IgG protutijela) u stanovnika Hrvatske tijekom dvije uzastopne godine (2022. i 2023.).
U istraživanju je sudjelovalo 540 ispitanika, koji su podijeljeni prema spolu, dobi (dobne skupine po pet godina) te mjestu prebivališta. Specifična IgM i IgG protutijela na coxsackie viruse u uzorcima seruma dokazana su pomoću komercijalno dostupnog indirektnog imunofluorescentnog testa (IFA).
Rezultati rada pokazali su da su coxsackie virusi široko rasprostranjeni na području Hrvatske. Ukupna IgG seroprevalencija iznosila je 91,6% na coxsackie A te 93,5% na coxsackie B viruse. Akutne infekcije uzrokovane coxsackie A virusima dokazane su u 7,6%, a coxsackie B virusima u 6,3% ispitanika. Uočene su značajne razlike u seropozitivitetu ovisno o dobi. Seroprevalencija je vrlo visoka/visoka u dobi do 75 godine (coxsackie A 75,9-100%; coxsackie B 86,2-100%), dok je značajno niža u osoba u dobi od 76 godina i starijih (coxsackie A 57,1%; coxsackie B 38,1%). Navedeni pad seroprevalencije posljedica je slabljenja imunološkog sustava u starijoj dobi s posljedičnim ponovnim obolijevanjem od ovih virusnih infekcija. Spol i mjesto prebivališta (kontinentalno ili primorsko) nisu bili značajno povezani sa seroprevalencijom. Analizom rizika dokazano je da je dob značajan rizični faktor povezan sa seroprevalencijom. Ispitanici u najstarijoj dobnoj skupini (76+ godina) imaju značajno niži rizik za seropozitivitet (coxsackie A OR=0,02; 95%CI=0-0,54; coxsackie B OR=0,01; 95%CI=0-0,26) u odnosu na mlađe dobne skupine
Analiza aflatoksina M1 u mlijeku i siru iz domaćinstva i maloprodaje
No full textPoznato je da mlijeko i mliječni proizvodi, pod koje svrstavamo i sir, mogu osim mikrobiološkim kontaminantima, mogu biti kontaminirani i onim kemijskim, gdje je predstavnik mikotoksina jedan og glavnih zagađivača: aflatoksin M1 (AFM1) koji nastaje iz aflatoksina B1 (AFB1) iz kontaminirane stočne hrane. Zbog potencijalnih loših zdravstvenih učinaka na životinjsko i ljudsko zdravlje, potrebno je provoditi češće i detaljnije kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda te pripaziti na načine skladištenja usjeva i stočne hrane.
Aflatoksini se povezuju sa toksičnošću i karcinogenezom u ljudi i životinja. Bolesti uzrokovane aflatoksinima se nazivaju aflatoksikoze. Ljudi i životinje izloženi su aflatoksinima na dva glavna načina: Izravnom konzumacijom hrane kontaminirane aflatoksinom ili konzumacijom aflatoksina prenesenih iz hrane u mlijeko i mliječne proizvode poput sira i praha, kao i drugih životinjskih tkiva, uglavnom kao AFM1 te, inhalacijom čestica prašine aflatoksina, posebno AFB1, u kontaminiranoj hrani u industrijama i tvornicama. Kao metode sprječavanja nastanka koriste se prevencije nastanka mikotoksina korištenjem mehaničkih, fizičkih, kemijskih i bioloških kontrolnih strategija. U eksperimentalnom dijelu ovog rada, pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti HPLC, analizirano je ukupno 9 uzoraka sira iz maloprodaje i domaćinstva kupljenih na području grada Zagreba i Dalmatinske Zagore u svrhu određivanja koncentracije aflatoksina M1. Dobiveni rezultati ukazuju na dobru isprvnost u tom segmentu, obzirom da su svi rezultati sadržavali koncentracije niže od granice kvantifikacije analitičke metode
Fiziološke promjene i tjelesna aktivnost u starosti
No full textStarenje je prirodan proces koji uključuje brojne fizičke i psihičke promjene, a može biti potaknuto različitim čimbenicima, uključujući genetiku, okoliš i način života. Rad istražuje teorije starenja, s naglaskom na neprogramirane teorije poput teorije slobodnih radikala kisika, te genske teorije koje objašnjavaju ulogu gena u procesu starenja. Kroz pregled različitih fizioloških promjena, rad detaljno analizira utjecaj tjelesne aktivnosti na zdravlje starijih osoba, uključujući poboljšanje mobilnosti, snage mišića, i smanjenje rizika od kroničnih bolesti. Istaknuta je važnost medicinskih pregleda i prilagodbe vježbi specifičnim zdravstvenim potrebama i fizičkim sposobnostima pojedinaca. Posebna pažnja posvećena je kontinuiranom praćenju zdravstvenog stanja tijekom tjelesne aktivnosti kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost vježbanja. Zaključuje se da redovita tjelesna aktivnost značajno doprinosi očuvanju zdravlja i kvalitete života starijih osoba, te se preporučuje kao ključni element zdravog starenja. Važno je educirati starije osobe o prednostima tjelesne aktivnosti i osigurati stručni nadzor kako bi se minimizirali rizici i maksimizirali benefiti redovitog vježbanja
Sestrinska skrb za nedonoščad
No full textNedonoščad su sva djeca koja su rođena prije završenog 37. tjedna trudnoće. Takva djeca su izložena brojnim životnim opasnostima. Nakon rođenja nedonoščadi je potrebno pristupiti s visokom razinom znanja i vještina kako bi im se omogućio normalan rast i razvoj, ali u konačnici i život. Uzroci prijevremenih poroda su brojni, a mnogi su još neotkriveni. Neki uzročnici potječu zbog patoloških stanja kod majke, a na neke se može utjecati promjenom brojnih životnih navika. Komplikacije koje se javljaju kod nedonoščadi mogu imati smrtne ili neke druge razvojne posljedice, no uz odgovarajuću skrb i njegu mogu biti prepoznate na vrijeme te imati pozitivne ishode. Medicinska sestra svojim znanjem i vještinama provodi zdravstvenu njegu nedonoščadi. Osim njege, promatra dijete i pravovremeno djeluje kako bi hospitalizacija prošla što je mirnije moguće. Tijekom skrbi za nedonošče potrebno je pružati skrb i roditeljima Medicinska sestra roditeljima pomaže nositi se s emocijama i novonastalom situacijom te ih educira za život s nedonoščetom. U cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj raste trend prijevremenih poroda, no najveća incidencija je u zemljama niskih ekonomskih prihoda poput Afrike i pojedinih država Azije
Moždani udar- dijagnostički postupci i uloga intervencijske radiologije u liječenju
No full textMoždani udar je neurološki poremećaj koji nastaje zbog oštećenja cerebralnih krvnih žila. Moždani udar je hitno medicinsko stanje koje očekuje vrlo brzu medicinsku intervenciju. Jedan je od vodećih uzroka smrtnosti i trajne invalidnosti širom svijeta. Prema mehanizmu nastanka razlikuju se ishemijski i hemoragijski moždani udar te subarahnoidalno krvarenje. Ishemijski moždani udar je znatno češći i javlja se u 80% oboljelih. U prvom djelu rada opisuje se anatomija moždanog krvožilja te klasifikacija moždanog udara. Pomoću radioloških metoda moguće je razlikovanje ishemijskog od hemoragijskog moždanog udara i utvrđivanje ishemijske penumbre. U radiološkoj dijagnostici moždanog udara primjenjuju se kompjutorizirana tomografija (CT), magnetska rezonancija (MR) i digitalna subtrakcijska angiografija (DSA) čije će osnovne karakteristike i princip rada uređaja biti objašnjeno u radu. Glavnu ulogu u radiološkoj dijagnostici imaju i napredne MR i CT tehnologije kao što su DWI ili PWI čije će karakteristike također biti objašnjene. Kod nekih pretraga neophodna je upotreba kontrastnog sredstva. Na samom kraju rada objasnit će se uloga intervencijske radiologije u liječenju moždanog udara. Veliku ulogu i dijagnostici i liječenju ima radiološki tehnolog čija je uloga detaljno opisana
Fizioterapija u prevenciji i rješavanju komplikacija kod pacijenata nakon moždanog udara
No full textCilj ovog rada je prikazati moždani udar kao dijagnozu te steći opširan dojam o naravi ove
dijagnoze. Moždani udar nije bolest, već samo dogaaj koji nastaje u sklopu mnogih fizioloških
nepravilnosti koje uzrokuju „akutni dogaaj“, te će se često u radu referirati na moždani udar.
Razjasnit će se zašto je moždani udar jedna od najčešćih dijagnoza koja zahvaća populaciju, te
po nekim statistikama, četvrti uzrok smrti u svijetu. Opisat će se oba oblika moždanog udara koja
se razlikuju po nastanku, letalnosti i učestalosti. Ishemijski moždani udar će se češće spominjati
te će se pojam „moždani udar“ uglavnom odnositi na ovu vrstu moždanog udara. Takoer će se
prikazati uzroci i faktori rizika ove dijagnoze. Loša skrb o načinu prehrane i o tijelu općenito su
presudan faktor u incidenciji moždanog udara. Loše životne navike kao što su pušenje, alkohol
ili čak ilegalne substance mogu biti faktor rizika za moždani udar. U radu će biti prikazane
mogućnosti dijagnoze i liječenja, ali naglasak će biti na prikazu komplikacija i načinu na koje se
one mogu suzbiti, spriječiti ili ublažiti. Pomoću literature pronaene na internetskim stranicama i
u člancima, detaljno će se prikazati najučestalije komplikacije te konvencionalni medicinski
pristup koji pomaže u tretiranju. Naglasak će ipak biti na fizioterapijskim postupcima gdje će se
moći uvidjeti da neki postupci mogu djelovati na više fizioloških aspekta, neki na možda jedan
ili dva, dok se neke komplikacije možda neće moći riješiti postupcima fizioterapije zbog svoje
naravi, lokalizacije te kompleksnosti. Mnoge komplikacije su prisutne u obje vrste moždanog
udara, s tim da se kod hemoragijskog znatno opreznije pristupa. Osim konvencionalnih metoda
fizioterapije, uklopit će se i neke nove metode u rehabilitaciji koje imaju dobar potencijal, ali nisu
još dovoljno usavršene kako bi bile trajno implementirane. Primjer tome je virtualna realnost.
Iako pokazuje potencijal, potreba za tom investicijom još uvijek ne opravdava njezinu
učinkovitost
Specifičnosti fizioterapije kod djece s cističnom fibrozom
No full textSA}ETAK Cisti na fibroza je autosomno recesivno nasljedna bolest koja zahva a mnoge organe ljudskog tijela, a naj eb a je kod pripadnika bijele rase. Bolest je kroni nog tijeka te je neizlje iva. Napretkom medicine i boljim spoznajama o prirodi bolesti zna ajno je poboljbano medikamentozno lije enje i rehabilitacija oboljelih, bto je dovelo do produljenja životnog vijeka, ali i poboljbanja ukupne kvalitete života. Ranije, oboljeli su umirali u ranom djetinjstvu, a danas je životni vijek oboljelih produžen i mnogi dožive 45 godina. U Republici Hrvatskoj je otvoren Centar za cisti nu fibrozu djece i odraslih u kojem se provodi multidisciplinarni pristup pacijentu. Lije enje pacijenta zapo inje odmah nakon postavljanja dijagnoze, a primarno obuhva a primjenu farmakolobke terapije koju lije nik propisuje prema trenutnoj indikaciji, uvijek individualno, a obuhva a primjenu antibiotika, kortikosteroida, bronhodilatatora, inhalacija fiziolobkom i hipertonom otopinom uz svakodnevnu primjenu fizioterapije. Naj eb i klini ki simptom cisti ne fibroze je nakupljanje sadržaja u dibnim putovima bto dovodi do njihove opstrukcije te je disanje otežano uz pove ani rizik za razvoj infekcije i poreme aj plu ne funkcije, a sve se to olakbava primjenom razli itih fizioterapijskih postupaka kao bto su vježbe disanja, posturalna drenaža i perkusija, autogena drenaža, primjena uređaja pozitivnog ekspiratornog tlaka, uređaja za osciliraju i pozitivni tlak i uređaja za visokofrekventnu oscilaciju prsnog koba. Također, pacijentima se propisuje visokokalori na dijeta u kombinaciji s pove anom hidratacijom i održavanje kondicije redovnom tjelesnom aktivnosti. Bolest je specifi na, a upravo zbog toga je i specifi an pristup u njenom lije enju. Svaki oboljeli bolest proživljava jedinstveno, a upravo stru ni medicinski djelatnici zajedni kim pristupom ostvaruju najbolju mogu u skrb za pacijenta. Tim koji sudjeluje u lije enju pacijenata s cisti nom fibrozom sastoji se od lije nika specijalista pulmologije, gastroenterologije, pedijatrije, dermatologije, ortopedije i ostalih medicinskih stru njaka poput medicinskih sestara, radnih terapeuta, psihologa, nutricionista, socijalnih radnika i fizioterapeuta, a važan lan tima su roditelji oboljelih koji fizioterapiju provode svakodnevno u vlastitom domu