Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Primjena tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti u analizi histamina
S vremenom, kako su se naši životni stilovi mijenjali, tako je i pravilna prehrana postala sve važnija. Da bi se promovirale zdrave masti i proteini, preporučuje se konzumacija plave ribe najmanje dva puta tjedno. Međutim, iako donosi mnoge prednosti, konzumacija ribe i ribljih proizvoda može nositi i potencijalne rizike, kao što je trovanje hranom. Ova vrsta trovanja često proizlazi iz stvaranja histamina kao posljedica aktivnosti bakterija i loših uvjeta skladištenja. Histamin, kao jedan od biogenih amina, nastaje kada su uvjeti skladištenja nepovoljni, jer bakterije koje se prirodno nalaze u ribi proizvode enzim koji pretvara slobodni histidin u histamin. Zbog toga je izuzetno važno razumijeti i primjenjivati HACCP sustav, odgovorno se odnositi prema lovu, pripremi i obradi ribe i ribljih proizvoda kako bi se osigurali sigruni proizvodi za potrošače. Cilj ovog rada bio je utvrditi prisutnost histamina u analiziranim uzorcima konzervirane tune pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti. Analizirano je ukupno pet serija uzoraka konzerviranih tuna, koje uzorkovane metodom slučajnog uzorka. Jedan uzorak čine devet konzervi tune istog serijskog broja ili LOT-a. Analizom je utvrđeno da niti jedan od analiziranih uzoraka ne sadrži histamin u količinama većim od one koje propisuje Uredba Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijama za hranu, te iz navedenog možemo zaključiti da su analizirani uzorci i serije koji oni predstavljaju sigurne za ljudsku uporabu
Procjena unosa odabranih vrsta alkaloida putem hrane i njihova moguća štetnost na zdravlje ljudi
Završnog rada studentice Karla Babojelić , naslova
PROCJENA UNOSA ODABRANIH VRSTA ALKALOIDA PUTEM HRANE I NJIHOVA MOGUĆA ŠTETNOST NA ZDRAVLJE LJUDI
Alkaloidi su definirani kao prirodni organski spojevi koji su rasprostranjeni u biljnom svijetu. S obzirom na njihov farmakološki utjecaj na ljudski organizam, propisane su uredbe kojima se određuju dozvoljene količine unosa pojedinih alkaloida. U poznatije alkaloide ubrajaju se morfin, kodein, nikotin, strihnin, kokain, kinin, atropin te efedrin. Primjerice, najčešće korišten u ljudskoj prehrani je papar koji sadrži alkaloid piperin, a pri prekomjernom korištenju može izazvati oštećenje želučane sluznice. Također, s obzirom na veliki broj pušača, često konzumirani alkaloid jest i nikotin koji se nalazi u duhanu, no također možemo ga pronaći i u rajčici, patlidžanu te krumpiru, a njegova direktna primjena izaziva peckanje u grlu te ozbiljna trovanja. Ipak, po ljudsko zdravlje, najopasniji su kokain i heroin te je njihova upotreba strogo zabranjena. Pirolizidinski alkaloidi su heterolitički organski spojevi za koje se smatra da djeluju kao obrambeni spojevi protiv biljojeda. Ukoliko je hrana kontaminirana velikom količinom pirolizidinskih alkaloida može doći do trovanja ljudskog organizma, međutim neki od njih imaju i pozitivan farmakološki utjecaj te je potrebno provesti daljnja istraživanja vezano uz utjecaj pirolizidinskih alkaloida na organizam čovjeka. Među poznatijim biljkama koje sadrže pirolizidinske alkaloide izdvajaju se podbijel i ljekoviti gavez. Ergot alkaloidi definirani su kao toksični metaboliti izvađeni iz spoja ergolina, a produkt su metabolizma raznolikih gljiva. Ovi alkaloidi uzrokuju bolest zvanu ergotizam, koja ima dva oblika: konvulzivni i gangrenozni. Kod konvulznog oblika u ljudi se javljaju grčevi mišića, halucinacije i osjećaj gorenja kože, dok gangrenozni oblik karakterizira gangrena (odumiranje tkiva). U prošlosti jest kontaminacija žitarica ovim alkaloidima predstavljala veliki problem te izazivala epidemije. U današnje vrijeme problem predstavlja kontaminacija brašna ergot alkaloidima. S obzirom na toksičnost biljnih alkaloida treba naglasiti važnost opreza pri njihovoj upotrebi kako bi se smanjili rizici po ljudsko zdravlje. Bilo da se alkaloidi koriste putem lijekova ili prehrane, nužno je razviti stroge regulative kako bi se osigurala sigurna upotreba biljaka koje sadrže toksične alkaloide
Primjena " čiste energije " u Hrvatskoj
Čista i obnovljiva energija potrebna je za svakodnevno održavanje i poboljšanje društvenog, ekonomskog i ekološkog zdravlja, te samim time to dovodi do ekonomskog razvoja i produktivnosti. Cilj ovog rada je istražiti čistu i obnovljivu energiju, prednosti i nedostatke korištenja iste u Republici Hrvatskoj, te moguće oblike korištenja čiste energije koji utječu na ublažavanje klimatskih promjena i očuvanje zdravlja okoliša. Unutar ove teme obrađeni su i glavni problemi koji utječu na energetsko siromaštvo i promjenu klime koja znatno utječe na zdravlje okoliša. Trenutni glavni energetski resursi su nafta i plin, koji predstavljaju neobnovljive izvore energije u ograničenim količinama, čiji se štetan utjecaj na okoliš sve više naglašava.
Energija se prema svojoj uobičajenoj primjeni može svrstati u konvencionalne (tradicionalne) i nekonvencionalne (nove) izvore energije, a primarni oblici energije se mogu razvrstati prema fizičkom obliku, održivosti te prema obnovljivosti i svojoj istrajnosti.
Obnovljivi izvori energije, kao što su sunce, vjetar, voda, biomasa i geotermalna energija, predstavljaju ključan element u tranziciji Republike Hrvatske prema održivom energetskom sustavu. Unatoč pozitivnim znakovima prema poboljšanju, još uvijek postoje mnogi izazovi koji se moraju prijeći kako bi se došlo do povećane proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kako bi se zaustavila ovisnost o fosilnim gorivima. Do vidljivih rezultata, potrebno je više tehnoloških inovacija, što podrazumijeva potpunu promjenu načina proizvodnje i upotrebe energije. Za dugoročne ciljeve održivosti, vrlo je važna stavka i energetska učinkovitost. Daljnji razvoj tehnologije, zgrade s boljom izolacijom, sustavi pametnog upravljanja energijom i najvažnije, svjesno i pametno ponašanje potrošača, mogu pridonijeti smanjenju gubitka energije
Serološki biljezi autoimunosti u dijabetesu
U ovom diplomskom radu istra~uju se biljezi autoimunosti kod be erne bolesti (dijabetesa), s
posebnim naglaskom na be ernu bolest tipa 1(DM1). ae erna bolest tipa 1 kroni na je bolest
koja nastaje zbog autoimunog unibtavanja beta-stanica gubtera e koje su odgovorne za
proizvodnju inzulina. Autoimuni proces u DM1 uklju uje prisutnost specifi nih autoantitijela
koja mogu poslu~iti kao markeri za dijagnozu i pra enje bolesti te koja imaju sve va~niju ulogu
u lije enju i tretmanu ove bolesti.
U radu su analizirani glavni autoimuni biljezi povezani s DM1, uklju uju i antitijela na
glutamat dekarboksilazu (GAD), antitijela oto i a gubtera e (ICA), autoantitijela na inzulin
(IAA) i antitijela na tirozinski fosfatazni receptor (IA-2). Prikazana je njihova uloga u
patogenezi bolesti, dijagnosti ka vrijednost i primjena u klini koj praksi, kao i mogu i budu i
smjer njihove detekcije i pra enja u dijagnostici i tretmanu ove slo~ene bolesti.
Osim toga, ovaj diplomski rad razmatra i genetske predispozicije za razvoj DM1, kao i
imbenike okoliba koji mogu potaknuti autoimuni odgovor. Genetski imbenici uklju uju HLA
haplotipove, koji su povezani s ve im rizikom od razvoja bolesti. Okolibni imbenici, kao bto
su prehrambene navike, poput konzumacije kravljeg mlijeka i be erima zasi ene hrane, kao i
socio-demografske karakteristike stanovnibtva određenog podru ja također su analizirani kao
mogu i pokreta i autoimunog procesa kod razvoja DM 1.
Klini ke studije navedene i analizirane u ovom diplomskom radu pokazale su da prisutnost
jednog ili vibe autoantitijela zna ajno pove ava rizik od razvoja DM 1. Na primjer, djeca s
vibestrukim autoantitijelima imaju zna ajno ve i rizik od razvoja klini kog dijabetesa u
usporedbi s djecom bez autoantitijela. Stoga, rano otkrivanje autoantitijela mo~e omogu iti
ranu intervenciju i bolje upravljanje bolestima. Intervencijske strategije mogu uklju ivati
imunomodulacijske terapije s ciljem usporavanja ili zaustavljanja autoimunog procesa.
Zaklju no, rad naglabava va~nost razumijevanja autoimunih mehanizama i bilje~enja
autoimunih markera u kontekstu dijabetesa tipa 1. Razumijevanje ovih aspekata mo~e
doprinijeti razvoju novih terapeutskih pristupa i poboljbanju kvalitete ~ivota oboljelih
Smjernice za prevenciju i zbrinjavanje dekubitusa: pregled literature
Dekubitus, poznat i kao tlani vrijed, predstavlja znaajan izazov u zdravstvenoj skrbi,
posebno za pacijente s ogranienom pokretljivobu ili oslabljenim stanjem. Dekubitus je
lokalizirano obteenje kože i potkožnog tkiva koje se javlja uslijed dugotrajnog pritiska na kožu,
obino iznad kobtanih izboina, a do obteenja dolazi zbog smanjene opskrbe tkiva kisikom i
hranjivim tvarima, bto rezultira nekrozom stanica i tkiva. Najebe se javljaju kod starijih osoba,
pacijenata s kroninim bolestima te onih koji su slabije pokretni i/ili nepokretni. Postoji nekoliko
imbenika rizika koji poveavaju vjerojatnost razvoja dekubitusa: ograniena pokretljivost, loba
prehrana i hidratacija, smanjena osjetljivost zbog neurolobkih bolesti ili ozljeda, inkontinencija
koja poveava vlažnost i obteenje kože te ope zdravstveno stanje koje ukljuuje kronine bolesti
poput dijabetesa te infekcije. Uloga medicinske sestre u skrbi za bolesnika s dekubitusom je
kljuna i obuhvaa birok spektar aktivnosti usmjerenih na prevenciju, rano otkrivanje i lijeenje
ovih bolnih i potencijalno opasnih rana. Medicinske sestre redovito procjenjuju rizik pacijenata za
razvoj dekubitusa pomou standardiziranih skala kao bto su Braden ili Norton skala, analizirajui
pacijentovu pokretljivost, prehranu, unos tekuine, osjetljivost kože i prisutnost inkontinencije.
Preventivne mjere ukljuuju redovito mijenjanje položaja pacijenata kako bi se smanjio pritisak
na određena podruja tijela, koribtenje specijaliziranih madraca i jastuka za smanjenje pritiska te
njegu kože. Osiguravanje adekvatne prehrane bogate proteinima, vitaminima i mineralima te unos
tekuine kljuni su za regeneraciju kože i tkiva. Medicinske sestre također educiraju pacijente i
njihove obitelji o važnosti prevencije i samostalne skrbi, bto ukljuuje pravilnu njegu kože, tehniku
mijenjanja položaja i važnost nutritivnog unosa. U sluaju pojave dekubitusa, medicinske sestre
primjenjuju odgovarajue postupke, ukljuujui ibenje rana, primjenu odgovarajuih obloga i
praenje procesa ozdravljenja. Osiguranje kontinuirane edukacije i primjene najnovijih smjernica
i istraživanja u svakodnevnoj praksi kljuni su za uspjebnu prevenciju i lijeenje dekubitusa. Stoga,
smjernice za lijeenje i prevenciju dekubitusa predstavljaju osnovu za unapređenje kvalitete života
pacijenata i smanjenje tereta za zdravstveni sustav
Sustav prijava i kontrole prijevara o hrani u EU, s primjerima uspješnih EU koordiniranih akcija
Jedan od važnih aspekata ljudskog zdravlja čini sigurna i ispravna hrana. Manipulacije s hranom su česte i od davnina poznate, a u današnje vrijeme imamo trend povećanja prijevara s hranom koje je sve teže otkriti. Kako bi se osigurala sigurnost potrošača bilo u ekonomskom smislu bilo u javnozdravstvenom, hrana je podložna pravnoj regulaciji kako na europskoj tako i na svjetskoj razini. Europska unija radi na usklađivanju zakona vezanih za hranu te kontroli provođenja tih zakona. Stoga se osnivaju brojne organizacije koje će provoditi kontrolu u prijevarama s hranom. U svim EU organizacijama za kontrolu prijevara s hranom sudjeluju i druge službe unutar država članica kao što su policija, carina te državno odvjetništvo. Suradnjom raznih organizacija provođene su razne uspješne operacije, a najpoznatije su OPSON operacije koje se provode svake godine, a rezultat tih operacija su zaplijene mnoge krivotvorene i zdravstveno neispravne hrane. Ono što je vrlo važno u otkrivanju prijevara s hranom su i laboratorijske tehnike koje se koriste u otkrivanju. Osim dobro poznatih analitičkih metoda kao što su kromatografske, danas se radi i na usavršavanju novih tehnika koje objedinjuju razne metode. Nove metode trebaju biti pouzdane, brze i jeftine. Do ozbiljnih zdravstvenih posljedica može doći i upotrebom nekih nedozvoljenih proizvoda kao što su antibiotici ili pesticidi u hrani ili pak prekomjernom uporabom onih koji su dozvoljeni. Kako bi se spriječio ulazak ovakvih tvari u hranu provode se brojne kontrole korištenja takvih tvari. Da bi se zaštitila javnost od negativnih zdravstvenih posljedica vezanih uz hranu ističe se važnost globalne suradnje te provođenje i usavršavanje daljnjih operacija na području prijevara s hranom
Koje je značenje okupacija? Individualne perspektive okupacijske participacije korištenjem okupacijskih narativa
Okupacija je osnovna ljudska potreba i aktivnost koja ima značenje, svrhu i daje smisao životu. Ona je odrednica zdravlja, izvor izbora i kontrole, te izvor ravnoteže i zadovoljstva. Tijekom izvođenja okupacije, osoba može otkriti značenje o sebi ili značenje koje ista ima za nju. Sudjelovanje u okupacijama je vrlo bitan dio ljudskog razvoja jer se osoba kroz isto povezuje s drugima te pronalazi svrhu i smisao vlastitog života. Ona je središnji koncept struke radne terapije i smatra se ciljem intervencije. Radni terapeuti pokušavaju poboljšati zdravlje i dobrobit osobe kroz okupaciju jer je radna terapija usmjerena na omogućavanje da osobe sudjeluju u svakodnevnim okupacijama koje im imaju značenje. Postoje čimbenici koji utječu na sudjelovanje u okupacijama, a dijele se na okolinske, obiteljske i osobne, te je važno znati koji od njih olakšavaju ili otežavaju sudjelovanje. Kako bi se otkrilo individualno značenje okupacija, može se koristi okupacijski narativ. U ovom istraživačkom radu cilj je bio istražiti teorijsku, stručnu i znanstvenu literaturu o značenju okupacija te ispitati značenje okupacije mladim ljudima na području Republike Hrvatske. Korištenjem polustrukturiranog intervjua, sudionike se navelo na okupacijski narativ kako bi ispričali osobno iskustvo, ulogu, te značenje sudjelovanja u njima važnim okupacijama. Rezultati istraživanja pokazali su da je sudionicima važno sudjelovati u određenim okupacijama jer im iste donose pozitivne emocije poput sreće, ispunjenosti i zadovoljstva i postižu ispunjavanja životnih uloga, te da je važna uloga tih okupacija očuvanje zdravlja. U radu su navedene i implikacije za radnoterapijsku praksu o potrebi da radni terapeut treba biti usmjeren na okupacije koje dovode do postignuća, uključenosti i zadovoljstva, a najviše do osjećaja smisla i svrhe u životu. Također su navedene i implikacije za daljnja istraživanja u kojoj bi trebalo dublje istražiti osobni osjećaji i značenja vezana uz važnu okupaciju za razne skupine u kontekstu Hrvatske. Uz to, navedene su i teme koje bi trebalo istražiti, a to su značenje okupacija i iskustvo kod mladih koji imaju problema s mentalnim zdravljem te kako se razlikuju značenja okupacija i iskustvo mladih u Hrvatskoj od mladih van Hrvatske
Intervencije medicinske sestre u skrbi za bolesnika s limfomom
Limfom je vrsta raka koja potje e od limfocita, tipa bijelih krvnih stanica, i mo~e zna ajno
utjecati na limfni sustav. Skrb za bolesnike s limfomom zahtijeva sveobuhvatan pristup koji
uklju uje medicinske, psihosocijalne i edukacijske intervencije. Medicinske sestre imaju
klju nu ulogu u ovom procesu, pru~aju i podraku kroz cijeli tijek bolesti 3 od dijagnoze,
preko lije enja, do rehabilitacije. Uvodni dio rada daje pregled osnovnih informacija o
limfomima, naglaaavaju i njihovu va~nost kao malignih bolesti limfnog sustava koje
zahtijevaju posebnu pa~nju u zdravstvenoj njezi. Limfomi se dijele na Hodgkinov limfom
(HL) i non-Hodgkinov limfom (NHL), a etiologija obuhva a genetske predispozicije,
infekcije, imunoloake poreme aje i okoliane imbenike.
imbenici rizika uklju uju oslabljen
imunoloaki sustav, obiteljsku povijest bolesti, određene virusne infekcije i izlaganje
kemikalijama. Patologija i klasifikacija limfoma temelje se na histoloakim i molekularnim
karakteristikama, pri emu HL karakteriziraju Reed-Sternbergove stanice, dok NHL obuhva a
airok spektar limfoproliferativnih bolesti. Klini ka prezentacija uklju uje simptome poput
pove anih limfnih vorova, groznice, no nog znojenja, gubitka te~ine i umora. Dijagnoza
limfoma temelji se na biopsiji limfnih vorova, slikovnim metodama i laboratorijskim
testovima. Evaluacija uklju uje određivanje stadija bolesti i procjenu op eg zdravstvenog
stanja pacijenta, ato je klju no za prognozu i planiranje lije enja. Lije enje mo~e uklju ivati
kemoterapiju, radioterapiju, imunoterapiju i transplantaciju mati nih stanica, dok
komplikacije mogu varirati od infekcija do organskog oate enja. Va~nost i uloga
multidisciplinarnog tima isti e se kroz koordinaciju razli itih specijalnosti u pru~anju
optimalne skrbi. Poseban naglasak stavljen je na ulogu i intervencije medicinske sestre u skrbi
za bolesnika s limfomom. Sestrinske dijagnoze uklju uju procjenu specifi nih potreba
pacijenta, dok sestrinske intervencije obuhva aju prevenciju infekcija, kontrolu i ubla~avanje
boli, respiratornu podraku, smanjenje rizika od krvarenja, prehrambenu potporu, upravljanje
umorom i pru~anje psihosocijalne podrake. Edukacija pacijenta i obitelji je klju na za
razumijevanje bolesti i tretmana, a koordinacija skrbi, gdje medicinska sestra djeluje kao
navigator i poveznica, osigurava kontinuitet i kvalitetu zdravstvene njege
Zdravstvena njega ovisnika o psihoaktivnim suspstancama
Ovisnosti se smatraju jednim od vodećih problema novog, suvremenog doba, što za
medicinske sestre i druge zdravstvene stručnjake nameće potrebu sve većeg znanja i trajnu
edukaciju za prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeno liječenje poremećaja ovisnosti.
Ovisnost je patološki način korištenja psihoaktivnih supstanci, posljedično uzrokuje oštećenje
tjelesne, psihičke, socijalne i radne funkcije. Ovisnosti o psihoaktivnim supstancama ne
ostavljaju posljedice samo na samog konzumenta, već i na lokalnu zajednicu te šire društveno
okruženje. Svaka mlada osoba ima mogućnost doticaja s psihoaktivnim supstancama, bez
obzira na kupovnu moć, odgoj, društvenu zajednicu u kojoj se kreće. Motivi mladih osoba koji
započinju s uzimanjem psihoaktivnih supstanci su različiti: radoznalost, težnja za prihvaćanjem
i pripadanjem, nesposobnost rješavanja konfliktnih situacija. Svaki početak uporabe
psihoaktivnih supstanci, koliko god se činio bezazlenim i bezopasnim, može završiti
razvijanjem ovisnosti. Najčešće upotrebljavane psihoaktivne supstance su opijati (alkohol,
opijum, heroin, amfetamin), te stimulansi (kokain i kanabis). Uz navedene, ovisnici o
psihoaktivnim tvarima, često zloupotrebljavaju lijekove koji se dobivaju na liječnički recept,
(sedativi, anksiolitici i hipnotici). Uloga medicinske sestre je izuzetno važna prvenstveno u
prevenciji ovisnosti. Patronažne sestre započinju prevenciju od najranije životne dobi (djeca
roditelja ovisnika). Medicinske sestre u službi školske medicine kroz razne preventivne
programe prate odrastanje do adolescencije. U detoksikacijskom programu medicinska sestra
je neizostavan i punopravan član tima i jedini zdravstveni stručnjak koji je uz ovisnika 24 sata
na dan. Medicinska sestra sudjeluje u cijelom tretmanu liječenja i rehabilitacije ovisnika koji je
dugotrajan proces i cjeloživotni put što od nje zahtjeva izobrazbu, odgovornost i spremnost
reagiranja na vrijeme
Psihološke reakcije na mamografiju
SAŢETAK Rak dojke najĉešća je maligna bolest u ţena. Od ove bolesti većinom obolijevaju ţene no nisu pošteĊeni ni muškarci. Ova bolest nastaje pojavom nove tvorbe ili promijene u tkivu dojke. Iako se u 80% sluĉajeva otkrije u ranoj fazi, u preostalih 20% radi se o uznapredovaloj fazi, odnosno, o metastatskom raku dojke. Tada se tumorske stanice odvajaju od tumora u dojci te putem krvi ili limfe odlaze u druge dijelove tijela. Stopa incidencije u Hrvatskoj viša je nego u Europi. U Republici Hrvatskoj oboli od raka dojke preko 2500 ţena godišnje te je treći uzrok smrti u ţenskoj populaciji u 2012. godini. (1) U Republici Hrvatskoj provodi se Program ranog otkrivanja raka dojke. Svrha ovoga programa jest prevencija i kontrola karcinoma pozivom ţena na mamografiju. Pridonosi poboljšanju zdravlja populacije. Sve graĊanke u dobi od 50 do 69 godina imaju jednaku mogućnost sudjelovanja u programu probira te imaju pravo sudjelovati svake dvije godine. (2) Osim što razvoj ove bolesti donosi ţeni fiziĉke promjene, ne treba zanemariti i psihiĉke. Svrha ovoga rada je prikazati kroz koje psihološke reakcije ţene prolaze tijekom mamografskog pregleda, reakcije na laţno pozitivan nalaz, te što iskustvo boli i neugodnosti tijekom ovog pregleda izaziva u ţeni