Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Povijest razvoja fizioterapije u inozemstvu
Zavrbni rad pod naslovom <Povijest razvoja fizioterapije u inozemstvu< istražuje
povijesni razvoj i evoluciju fizioterapije kao medicinske discipline izvan Hrvatske. Rad
obuhva a klju na razdoblja od antike do modernog doba, isti u i zna ajne osobe,
događaje i tehnolobke napretke koji su oblikovali ovu struku. Rad zapo inje pregledom
ranih po etaka fizioterapije u antici, gdje su u Egiptu, Gr koj i Rimu koribtene ru ne
tehnike, hidroterapija i terapijske vježbe za lije enje razli itih bolesti i ozljeda. Dalje se
istražuju srednji vijek i renesansa, kada su islamski znanstvenici i renesansni lije nici
pridonijeli razvoju medicinskog znanja i terapijskih tehnika. Poseban naglasak stavljen
je na 19. stolje e i doprinos Pera Henrika Linga, osniva a modernog bvedskog pokreta
gimnastike, koji je postao temelj za fizioterapiju. Razvoj fizioterapije kao profesije
zna ajno je ubrzan tijekom Prvo i Drugog svjetskog rata, kada je pove ana potreba za
rehabilitacijom ranjenih vojnika dovela do formalizacije struke. U modernom razdoblju,
od 1970-ih do danas, fizioterapija je doživjela tehnolobki napredak, multidisciplinarni
pristup te zna ajno pove anje obrazovnih programa i istraživanja. Rad također
analizira razvoj fizioterapije u razli itim dijelovima svijeta, uklju uju i Sjevernu
Ameriku, Europu, Aziju, Oceaniju, Afriku i Južnu Ameriku. Zna ajne osobe poput Mary
McMillan, osniva ice Ameri kog udruženja fizioterapeuta, i Florence Kendall, pionirke
u mibi nom testiranju, također su istaknute u radu zbog njihovih doprinosa struci.
Zaklju ak rada isti e kako je razvoj fizioterapije kao profesije probao dug put od
jednostavnih ru nih tehnika do suvremenih, visokotehnolobkih metoda lije enja i
rehabilitacije te kako je danas fizioterapija priznata kao važna komponenta
zdravstvene skrbi diljem svijeta
Zdravstvena njega pacijenta s kolesteatomom
Kolesteatom uha nastaje kao posljedica kronine upale. Kolesteatom je građen od
keratiniziranog epitela, smjebten u srednjem uhu i mastoidnim celulama, tvori cistinu
benignu tvorbu. Dijelimo ga na primarni kolesteatom koji se job naziva kongenitalni ili
urođeni i sekundarni, odnosno steeni.
Postoji vibe teorija nastanka kolesteatoma, ali niti jedna teorija nije znanstveno
dokazana. Prisutnost kolesteatoma je u poetku asimptomatska, dok su kasnije glavni
simptomi otoreja neugodnog mirisa i nagluhost (6). Komplikacije nastaju ukoliko ne dođe do
lijeenja (8). One mogu biti intratemporalne i intrakranijske.
Dijagnoza se postavlja fizikalnim pregledom i uvidom u povijest bolesti. Fizikalni
pregled ukljuuje otoskopiju, audiolobke testove (audiometrija) te radiolobke pretrage (CT i
MR).
Kolesteatom se lijei kirurbkim zahvatom. Cilj kirurbkog zahvata je potpuno ukloniti
kolesteatom i zahvaene dijelove te omoguiti normalnu funkcionalnost srednjeg uha (8).
Kirurbke tehnike koje se koriste su timpanoplastika i mastoidektomija (radikalna i
modificirana radikalna). Nakon svake kirurbke tehnike su mogue komplikacije koje
zahtijevaju daljnje zbrinjavanje.
Zbrinjavanje pacijenta se dijeli na preoperativnu i postoperativnu zdravstvenu njegu.
Adekvatnom njegom dolazimo do pozitivnog stava pacijenta bto rezultira boljim i br~im
oporavkom
Gastrointestinalne kronične bolesti - analiza uzroka, karakteristika i utjecaja prehrane
Upalne bolesti u probavnom sustavu, najčešće ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, mogu
izazvati gastrointestinalna oštećenja, a često se javljaju i ekstraintestinalne posljedice. Mnogi
vanjski čimbenici mogu utjecati na razvoj upalnih bolesti crijeva i doprinijeti epigenetičkim
promjena, promjenama u imunološkom odgovoru, crijevnoj mikrobioti ili propusnosti crijevne
stijenke. Komplikacije kod upalnih bolesti crijeva mogu ugroziti život, stoga su pravovremena
dijagnoza i liječenje ili, u nekim slučajevima, i operativni zahvati, ključni. Crijevne se bolesti
primarno tretiraju medikamentoznim terapijama pri čemu je svaka terapija individualno
određena. U stanju infekcije ili upale povećavaju se prehrambene potrebe zbog porasta
metaboličkih procesa, stoga se dijetoterapija može koristiti kao primarna terapija i kao potpora
drugim terapijama
Implementacija sustava HACCP u proizvodnji alkoholnih pića
Jaka alkoholna pića konzumiraju se tisućama godina te je prepoznavanje potencijalnih
opasnosti, koje mogu biti vezane za proizvod ili proizvodni proces, i uspostava korektivnih mjera
od primarne važnosti. Upravo iz tog razloga uvođenje HACCP sustava je zakonska obaveza koja
zahtijeva da svi subjekti i njihovi zaposlenici rade po određenim procedurama. HACCP (eng.
Hazard Analysis and Critical Control Point) sustav proizvođačima pomaže kod identifikacije,
procjene i kontrole opasnosti, s ciljem osiguranja zdravstveno ispravnog i sigurnog proizvoda.
Primjenjuje se na postojeće i nove proizvode, proces proizvodnje i proizvodne metode, te na
sustave čišćenja, pranja i dezinfekcije pogona. Pravilnoj provedbi HACCP sustava prethodi
ispunjavanje preduvjetnih programa koji obuhvaćaju higijenske, strukturalne i druge zahtjeve
koje subjekt koji posluje s hranom mora ispuniti, te aktivnosti koje treba provoditi. Njihov glavni
cilj je održavanje higijene diljem cijelog lanca hrane.
Cilj ovog diplomskog rada je navesti i opisati vrste jakih alkoholnih pića koja se najčešće
proizvode u našim pogonima industrije pića i koja se najčešće konzumiraju, pobliže objasniti
preduvjetne programe, te HACCP sustav i njegovu implementaciju u proizvodnji jakih alkoholnih
pića
Sestrinska skrb za osobe oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja
Posttraumatski poremeaj je vrlo kompleksan poremeaj koji se moe razviti kao
posljedica raznih trauma. Kako bi se simptomi umanjili, te poboljaalo psihi
ko stanje pacijenta,
vrlo je vano odabrati povoljnu terapiju u svrhu lije
enju. Odabire se multidiscplinarsni pristup
jer kompleksnosti i razli
itosti simptoma od osobe do osobe. Uz rano zapaenje promjena
ponaaanja kod pojedinca, moe se na vrijeme dijagnosticirati i samim time pristupiti sa
tehnikama prevencije kako bolest ne bi uznapredovala. Ukoliko se dijagnosticira ve
uznapredovalo stanje bolesti, pacijent mora biti podvrgnut lije
enju. Medicinska sestra kod
ovog tipa oboljenja ima vrlo vanu ulogu u samom procesu lije
enja i oporavka. Prije svega,
vaan je njen pristup prema samom pacijentu. Uz dobro uspostavljenu komunikaciju izmeu
pacijenta i medicinske sestre cijeli postupak lije
enja e biti olakaan, jer
im pacijent stekne
povjerenje viae e suraivati i samim time bolje razumjeti trenutno svoje stanje. Za samo
lije
enje se koristi psihoterapija i psihofarmaceutici. U veem broju slu
ajeva se pokazala
u
inkovitija kombinacija psihoterapije i psihofarmaceutika, nego samo koriatenje jedne
metode
Zbrinjavanje novorođenčeta s prirođenim neurološkim anomalijama
Ovaj pregledni rad opisuje izazove i postupke u skrbi za novorođene s prirođenim
neurolobkim anomalijama, poput spina bifide, hidrocefalusa, mikrocefalije i makrocefalije
naglabavajui va~nost neurolobkih procjena za lokalizaciju i procjenu te~ine abnormalnosti te
definiranje optimalnih opcija lijeenja.
Spina bifida esto zahtijeva ranu kirurbku intervenciju, dok hidrocefalus zahtijeva
prilagođeno lijeenje prema uzroku. Neurolobke anomalije povezane s abnormalnim razvojem
mozga su mikrocefalija i makrocefalija koje mogu biti uzrokovane genetskim i okolibnim
imbenicima. Neurolobke konzultacije za novorođenad s napadajima, hipotonijom i
smanjenom reakcijom su neophodne za procjenu trenutnog neurolobkog statusa, dijagnozu i
planiranje dugorone skrbi.
Medicinske sestre svoju ulogu pronalaze u skrbi za novorođene, podrbci obitelji,
pru~ajui edukaciju, komunikaciju i empatiju. Napredne dijagnostike tehnike poput CT-a,
ultrazvuka i fetalne magnetne rezonancije znaajno su poboljbale mogunost detaljne procjene
mozga i lokalizacije abnormalnosti, bto omoguuje brzo dijagnosticiranje i planiranje lijeenja.
Naglasak je na prenatalnoj dijagnostici u otkrivanju malformacija sredibnjeg ~ivanog sustava,
koristei metode kao bto su analiza kariotipa, kromosomska mikroanaliza, kordocenteza i
amniocenteza.
Cilj preglednog rada je opisati prirođene neurolobke anomalije kod novorođeneta,
istaknuti va~nost sestrinske skrbi kod takvog novorođeneta te intervencije medicinske sestre
kao lana multidisciplinarnog tima
Sigurnost zdravstvenih informacijskih sustava
Sigurnost zdravstvenih podataka je iznimno važna te zbog toga se razvijaju informacijski sustavi koji služe za pohranu medicinske dokumentacije. Informacijskim sustavima pristup imaju ovlašteni djelatnici zdravstvenih ustanova u svrhu analize, pregleda, dijagnosticiranja stanja te liječenja pacijenata. Danas se informacijski sustavi koriste u svim granama medicine, ponajviše u radiologiji. U njima se pohranjuju razne radiološke snimke poput rendgenskih snimaka, raznih drugih snimaka, ali također i povijest bolesti pacijenata, laboratorijski nalazi i slično. Zbog osjetljivosti te privatnosti pacijenata medicinski podaci se osiguravaju putem autentifikacije i antivirusnih programa te pomoću enkripcije čime se otežava neovlašten pristup. Iznimno je važno da se podaci koji su pohranjeni u informacijskim sustavim ne šire i ne dijele izvan zdravstvenih ustanova zbog privatnosti te zbog zakonskih uredbi koje su donesene radi zaštite podataka.
Ključn
Razlika u fizioterapijskoj intervenciji nakon ozljede prednjeg križnog ligamenta i ozljede meniska
Koljeno je najveći i najsloženiji zglob u ljudskom tijelu, a njegovoj funkciji i stabilnosti
pridonose menisci, sveze i mišići. On je ujedno i zglob koji je najskloniji ozljedama, a najčešće
ih čine ozljede meniskusa i prednjeg križnog ligamenta. Najčešći uzroci ozljede meniskusa su
uvijanje i iznenadni pokreti koljena koji nastaju uslijed naglih rotacijskih pokreta, direktne
traume, ili degeneracije nastale starenjem. Ozljede prednjeg križnog ligamenta deset su puta
češće nego ozljede stražnjeg križnog ligamenta, a najčešće su povezane sa sportskim
aktivnostima u kojima dolazi do velikog opterećenja na koljeno zbog naglih zaustavljanja,
skokova, okreta i promjena smjera. Na njegove ozljede također imaju utjecaja i anatomske
varijacije i slaba muskulatura nogu, dok prethodne ozljede koljena, nedovoljno istezanje prije
vježbi i prekomjerna tjelesna težina povećavaju rizik za sve ozljede koljena. Ozljede meniskusa
često ne dolaze odmah do izražaja, nego postaju izraženije tijekom vremena, dok su simptomi
uslijed ozljede prednjeg križnog ligamenta češće izraženi odmah. Nakon ozljede koljena slijedi
rehabilitacija koja se razlikuje kod meniskusa i prednjeg križnog ligamenta načinom i
vremenom trajanja, a generalno je ovisna o ozbiljnosti ozljede i razlikuje se od osobe do osobe.
Rehabilitacija se kod ozljeda meniskusa dijeli u pet faza, a kod ozljeda prednjeg križnog
ligamenta u tri faze. Krajnji cilj rehabilitacije je ne samo povrat funkcije koljena, nego
maksimaliziranje njegove funkcije i omogućavanje povratka sportskim aktivnostima.
Učinkovitost rehabilitacije nije uvijek ujednačena jer ne postoji univerzalna intervencija
rehabilitacije koja odgovara svim tipovima ozljeda meniskusa i prednjeg križnog ligamenta, a
većina intervencija koje postoje nemaju dovoljno dobar stupanj sigurnosti dokaza o
učinkovitosti. No činjenica je da je nadzirana rehabilitacija u svim slučajevima učinkovitija od
nenadzirane rehabilitacije
Tjelesna aktivnost u trudnoći - dosadašnja istraživanja
Trudnoća predstavlja razdoblje tijekom kojega se u tijelu žene razvija novi život,
a traje od trenutka oplodnje do rođenja djeteta odnosno 40 tjedana. Dijeli se na tri
tromjesečja, a svako sadrži specifične promjene do kojih dolazi kako kod majke tako i
kod djeteta. To je vrijeme ženina života koje zahtijeva posebnu pažnju i odgovornost,
ali isto tako u njen život donosi radost i novu životnu ulogu.
Za zdravlje majke i djeteta važno je održavanje zdravih životnih navika. To
uključuje zdravu i uravnoteženu prehranu, izbjegavanje štetnih tvari i redovitu tjelesnu
aktivnost. Tjelesnu aktivnost potrebno je planirati u dogovoru s ginekologom ili drugim
zdravstvenim djelatnicima. Umjerena tjelesna aktivnost donosi mnoge benefite za
zdravlje majke i djeteta ukoliko se provodi na siguran način. Pomaže umanjiti stres,
poboljšava raspoloženje te smanjuje bolove koštanomišićnog sustava.
Tjelesna aktivnost treba prije svega biti sigurna za majku i dijete. Poželjno je
izbjegavati aktivnosti visokog intenziteta i aktivnosti koje nose rizik od ozljeda. Tijekom
aktivnosti pažnju treba obratiti na dovoljnu hidrataciju te biti oprezan s određenim
pokretima i položajima koji mogu predstavljati rizik za majku i dijete.
Uz pomoć zdravstvenih djelatnika i najbližih, trudnoća može biti lijepo iskustvo
za svaku majku
Tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje kod mladih odraslih osoba
Ciljevi ovog istraživačkog rada bili su ispitati učestalost tjelesne aktivnosti na
prigodnom uzorku mladih odraslih osoba, procijeniti trenutno stanje njihovog mentalnog
zdravlja te provjeriti postoji li povezanost između tjelesne aktivnosti i procjena mentalnog
zdravlja. Kroz teorijski dio rada objašnjeni su pojmovi mentalnog zdravlja, tjelesne aktivnosti
te njihov međusobni odnos i povezanost.
U istraživanju je sudjelovalo 122 ispitanika oba spola u dobi između 19 i 40 godina koji
su online ispunili upitnike. Postavljena su im sociodemografska pitanja te su primijenjena tri
standardizirana upitnika: dva za procjenu mentalnog zdravlja - CORE - kraća verzija,
namijenjen procjeni općeg psihološkog distresa i Kratki upitnik mentalnog zdravlja MHI-5 te
Međunarodni upitnik tjelesne aktivnosti IPAQ.
Rezultati su pokazali da se mlade odrasle osobe u ovom prigodnom uzorku dovoljno
bave tjelesnom aktivnošću. Proporcija mladih odraslih osoba koje se bave tjelesnom aktivnošću
iznosi 93% što je vrlo visoki postotak. Nadalje, tjelesnom aktivnošću se, u slobodno vrijeme,
mlade odrasle osobe bave u prosjeku 181 minutu tjedno što je više od preporučenih 150 minuta.
Približno 40% mladih odraslih osoba ima simptome opće psihološke uznemirenosti (prema
CORE-18). Mjere centralne tendencije u MHI-5 upitniku ukazuju da ispitanici imaju u prosjeku
umjereno mentalno zdravlje, što može značiti da u prosjeku samo povremeno osjećaju
simptome poput tjeskobe ili depresije, ali općenito funkcioniraju dobro. Nije pronađena
statistički značajna povezanost između tjelesne aktivnosti i mjera mentalnog zdravlja. Potrebno
je provesti još istraživanja na ovu temu s većim uzorcima prema slučaju odabranih ispitanika
koji bolje reprezentiraju populaciju mlađih odraslih osoba