Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Dijagnostika citogenomskih uzroka neurorazvojnih poremećaja primjenom metode komparativne genomske hibridizacije na mikropostroju (aCGH)
U ovom završnom radu istraživala sam citogenomske uzroke neurorazvojnih
poremećaja primjenom metode komparativne genomske hibridizacije na mikropostroju
(aCGH). Neurorazvojni poremećaji, kao što su autizam, intelektualne teškoće i ADHD, često
imaju složenu genetsku osnovu koja uključuje različite kromosomske promjene poput
delecija, duplikacija, translokacija i inverzija, ali i male submikroskopske aberacije.
Tradicionalne metode, poput standardne kariotipizacije, često nisu dovoljno osjetljive za
otkrivanje ovih submikroskopskih promjena.
U ovom istraživanju analizirano je 16 ispitanika s dijagnozama neurorazvojnih
poremećaja, kod kojih su rezultati standardne kariotipizacije bili uredni. Metodom aCGH
otkrivene su kromosomske aberacije kod četvero ispitanika. Kod dvije jednojajčane blizanke
identificirana je patogena delecija u regiji 5q14.3-q15, povezana s ozbiljnim kliničkim
simptomima poput globalnog razvojnog zaostajanja i autističnog spektra. Dvije varijante
nepoznatog značaja (VUS) otkrivene su kod jednog dječaka i jedne djevojčice, uključujući
deleciju u regiji 8p22-p21.3 i duplikaciju u regiji 3p26.3.
Teoretski dio rada detaljno opisuje genetiku neurorazvojnih poremećaja, uključujući
ulogu različitih vrsta genetskih abnormalnosti kao što su monogenske i poligenske bolesti te
kromosomske anomalije. Također se razmatraju različite dijagnostičke metode, uključujući
aCGH, koja omogućuje detaljnu analizu genoma i identifikaciju suptilnih genetskih varijacija
koje su često nevidljive tradicionalnim metodama. Rad naglašava prednosti aCGH metode u
kliničkoj praksi, kao što su veća rezolucija i mogućnost automatizacije, ali i izazove, poput
interpretacije varijanti nepoznatog značaja
Priprema i skrb djeteta za operaciju tonzila
Tonzilektomija je vrsta operativnog zahvata koji predstavlja kirurško odstranjenje krajnika
te je jedan od najčešćih kirurških zahvata u dječjoj dobi uopće. Kada bi u doslovnom smislu
prevodili riječ tonzilektomija, treba istaknuti grčki korijen ektome – izrezivanje, tako da
značenje same riječi glasi: izrezivanje tonzila.
Budući da u medicini prije dvadesetak godina dolazi do vrlo važnih spoznaja: tkivo
Waldeyerova limfatičnog prstena u prvim godinama života ima određenu važnu i imunosnu
funkciju, te da tijekom školske dobi dolazi do fiziološkog nazadovanja adenoida i tonzila, pa
dio tegoba koje potječu od mehaničke opstrukcije gutanja i disanja nestane, indikacije za
operativni zahvat znatno su smanjenje u današnje vrijeme.
Medicinska sestra u predoperativnom tijeku ima zadatak psihološke i fizičke pripreme
djeteta za operaciju, a u postoperativnom tijeku edukacijsku ulogu. Uspješna komunikacija s
malim pacijentom i njegovo suradljivo ponašanje, te uspješna komunikacija sa skrbnicima
bitan je čimbenik u procesu uspješnog liječenja
Bioetički izazovi u fizioterapijskoj praksi
Bioetika predstavlja disciplinu koja se bavi ljudskim djelovanjem u odnosu na život, što
uključuje i odnos prema samome sebi. Predstavlja interdiscipliniranu znanost koja proučava
ljudsko zdravlje, smrt, život, okoliš, odnos prema znanosti, politici i ekonomiji. Suvremena
bioetika bavi se pitanjima medicinske skrbi i pitanjima istraživanja u području biomedicine, a
također proučava probleme prirode kao cjeline, uključujući fundamentalna pitanja zapadnih
civilizacija u razmatranje kao i opstanak čovječanstva. Komunikacija s pacijentima u
bolnicama koristi za ublažavanje negativnog emocionalnog stanja pacijenta, obzirom da kroz
psihosomatske mehanizme može djelovati na tok organskih bolesti, pa poboljšana
komunikacija daje dodatan terapeutski učinak pri liječenju istih. Širenje spoznaja o važnosti
provedbe uspješne komunikacije kao i utjecaja iste na pacijente, pojačava i napore za
poboljšanjem komunikacije u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi. Zbog pogrešnog
razumijevanja medicinskih izraza nerijetko može doći do krivog shvaćanja o razvoju i fazama
bolesti
Testovi genotoksičnosti
U ovom radu prikazuju se testovi genotoksičnosti, koji su od iznimne važnosti za otkrivanje potencijalno štetnih učinaka kemijskih i bioloških agensa na genetski materijal unutar stanica. Genetske promjene mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući razvoj karcinoma i raznih genetskih bolesti. Testovi genotoksičnosti omogućuju procjenu oštećenja DNA i identificiranje tvari koje mogu uzrokovati genetske mutacije.
Glavne metode opisane u radu uključuju:
1. Mikronukleus test: Koristi se za otkrivanje oštećenja kromosoma ili gubitka kromosoma u stanicama.
2. Komet test: Jednostanična gel elektroforeza koristi se za procjenu oštećenja DNA na razini pojedinačnih stanica, posebno korisna u onkologiji.
3. Amesov test: Koristi bakterijske sojeve za otkrivanje mutagenih tvari koje mogu uzrokovati genetske promjene.
Ove metode pružaju uvid u genotoksične učinke različitih spojeva te su ključne za razvoj strategija zaštite zdravlja ljudi
Razvoj robotske kirurgije u Republici Hrvatskoj
Robotska kirurgija dovela je do brojnih promjena u kirurškoj praksi. Kirurzi iz različitih zemalja prihvatili su ovu tehnologiju zbog njezine točnosti i poboljšane vizualizacije. Primjenjiv je na širok raspon medicinskih specijalnosti, pružajući pacijentima smanjenu bol, manje komplikacija i brže vrijeme oporavka. Iako se robotika koristi od ranog razdoblja 19. stoljeća, u medicini je do napretka iz područja robotske kirurgije došlo prije četiri desetljeća. Tijekom tog vremena došlo je do velikog napretka u tehnologiji i primjeni ovih sustava i uređaja. Robotska kirurgija trenutno se koristi u gotovo svim granama kirurgije, uključujući neurokirurgiju, onkološku kirurgiju, ortopedsku kirurgiju, oftalmologiju, ginekologiju, plastičnu kirurgiju, dječju kirurgiju, torakalnu kirurgiju, stomatologiju i urologiju. Oprema robotskog sustava razlikuje se po dizajnu i komponentama prilagođenim specifičnim kirurškim specijalnostima. Međutim, zdravstveni sustav se još uvijek bori s brojnim problemima i izazovima. Unatoč troškovima, zdravstvene ustanove nastoje osigurati jednak pristup ovoj transformativnoj tehnologiji. Iako robotska kirurgija ima ulogu u smanjenju ljudskih pogrešaka, ne može se poreći da sigurnost robotske kirurgije još uvijek ovisi o vještini i obučenosti kirurga koji upravlja robotom. Edukacija zdravstvenog osoblja za rad s ovom naprednom tehnologijom osigurava opremljenost potrebnim vještinama za pružanje visokokvalitetne skrbi korištenjem robota. Robotska kirurgija oblikuje budućnost kirurške prakse i poboljšava ishode pacijenata na globalnoj razini pa tako i u Republici Hrvatskoj. Uvođenje robotskog sustava u Republici Hrvatskoj označava značajan napredak u zdravstvenom sustavu, a dugoročni rezultati utječu na održivost i trajnost programa robotske kirurgije
Zdravstvena njega bolesnika s depresijom
Danas mnogo ljudi boluje od mentalnih poremećaja. Jedan od vodećih poremećaja je depresija koja se može očitovati na mnogo različitih načina, a najčešći su promjene raspoloženja kao što su dugotrajna potištenost, tuga, beznađe, duševna bol... Takve simptome povremeno može osjećati svaka osoba, ali kod depresije je ključna prisutnost simptoma kroz duže vremensko razdoblje. Depresija značajno utječe na kvalitetu života i svakodnevicu, a može ostaviti i trajne posljedice na oboljelog. Važno je što prije prepoznati simptome depresije te je početi liječiti. Postoji nekoliko vrsta poremećaja raspoloženja, a mogu se podijeliti na unipolarnu depresiju, bipolarnu depresiju, psihodičnu depresiju, sekundarnu depresiju, atipičnu depresiju, distimiju i maskiranu depresiju. Etiologija depresivnih poremećaja je multifaktorska s genetskim i okolišnim čimbenicima koji imaju ulogu u njezinu razvoju. Ostala područja koja su ključna za dijagnostiku uključuju osobnu i obiteljsku anamnezu, trenutnu konzumaciju lijekova, procijenu socijalne anamneze s fokusom na stresore i korištenje droga i alkohola te fizički pregled kako bi se isključili organski uzroci depresije. Postoji opća suglasnost u pogledu početnog liječenja blagog do umjerenog stupnja depresije u odraslih. Medicinska sestra ima značajnu ulogu u zbrinjavanju i skrbi za bolesnika s depresijom. Svojim znanjem i kompetencijama provodi zdravstvenu njegu koja se temelji na sestrinskim dijagnozama i intervencijama, stoga mora posjedovati specifično znanje i vještine vezane za poremećaje mentalnog zdravlja
Psihološka podrška pacijentima pri estetskim operacijama
Psiholobka podrbka vrlo je va~na u svim ~ivotnim podru jima. To se posebno
odnosi na podru ja u kojima je ovjek ranjiv. Jedno od podru ja ranjivosti jest i izlaganje
medicinskim zahvatima. Klju na podru ja kroz koja se realizira psiholobka podrbka
pacijentima uklju uju emocionalnu i psihi ku podrbku kao i pru~anje klju nih informacija
na pacijentu razumljiv na in. Cilj psiholobke podrbke je poboljbati emocionalno
blagostanje pacijenata, pomo i im u suo avanju s izazovima te poticati pozitivno
samopouzdanje i suradnju u procesu provedbe medicinskih postupaka. Medicinske sestre
vrlo zna ajnu ulogu imaju i psiholobkoj podrbci pacijentima u estetskoj kirurgiji. Medicinske
sestre svakom pacijentu trebaju pristupiti na individualnoj razini kako bi pronable na ine
kojima mogu najvibe pozitivno utjecati na pacijenta u estetskoj kirurgiji. Od medicinskih
sestara se o ekuje da prepoznaju individualne potrebe svakog pacijenta te da se njima
prilagode. Jedino na taj na in mo~e se pozitivno djelovati na zadovoljavaju i ishod
pacijenata podvrgnutih estetskim operativnim zahvatima
Fizioterapijski postupci nakon ugradnje totalne endoproteze kuka
Rad se fokusira se na fizioterapijske strategije primijenjene nakon totalne
endoproteze kuka. Početni dio obuhvaća anatomiju zgloba kuka i kirurške
intervencije na tom području. Također rad navodi i indikacije za totalnu endoprotezu
kuka, kao i moguće komplikacije nakon operacije.
Rad će detaljno obraditi procese prijeoperativne i postoperativne rehabilitacije
nakon kirurških zahvata na kuku. Prijeoperativna rehabilitacija ključna je za
sprečavanje komplikacija, educiranje bolesnika i za izgradnju pozitivnog odnosa
između bolesnika i terapeuta. S druge strane, postoperativna rehabilitacija usmjerena
je na povećanje opsega pokreta, poboljšanje mobilnosti, ravnoteže, smanjenje boli i
ubrzanje povratka bolesnika svakodnevnim aktivnostima.
Postoperativna rehabilitacija provodi se kroz nekoliko faza u različitim
vremenskim intervalima nakon operacije. Ova faza uključuje vježbe disanja,
izometričke vježbe, aktivne i pasivne vježbe, hidroterapiju, elektroterapiju i edukaciju
bolesnika o vježbama i uobičajenim aktivnostima koje mogu obavljati kod kuće.
Za uspješnu rehabilitaciju, ključan je timski rad. Kroz suradnju različitih
stručnjaka postiže se optimalni rezultat. Kvaliteta života bolesnika nakon ugradnje
totalne endoproteze kuka značajno se poboljšava. Pravilna i pravodobna
rehabilitacija osigurava dugoročne i održive rezultate operacije.
Fizioterapijski pristup nakon totalne endoproteze kuka igra ključnu ulogu u
osiguravanju uspješnog oporavka bolesnika. Integracija raznovrsnih terapijskih
metoda u proces rehabilitacije doprinosi poboljšanju funkcionalnosti i kvalitete života
bolesnika
Ortoreksija ili kada zdrava prehrana prestane biti zdrava
Poremećaji u prehrani su ozbiljni mentalno-zdravstveni poremećaji koji utječu na način na koji osoba konzumira hranu i način na koji osoba vidi svoje tijelo, često dovodeći do opasnih posljedica za zdravlje. Najčešći poremećaji u prehrani su anoreksija nervoza, bulimija nervoza i kompulzivno prejedanje. Postoje i drugi poremećaji u prehrani, poput ortoreksije nervoze. Ortoreksiju karakterizira opsesivna želja za konzumiranjem „zdrave“ hrane, isključivanje velikog broja namirnica iz prehrane kroz strogu dijetu te izrazita anksioznost ili osjećaj krivnje kada osoba nije u mogućnosti kontrolirati prehranu prema svojim strogim standardima. Može se pojaviti kao pokušaj poboljšanja zdravlja putem prehrane, a zapravo izaziva posljedice po zdravlje zbog ograničavanja prehrane na malen broj namirnica što dovodi do nutritivnih nedostataka. Važno je razlikovati zdravu prehrambenu praksu od ortoreksije. Pravilna prehrana uključuje uravnoteženu prehranu koja sadrži raznoliku hranu i oslanja se na realistične pristupe prehrani. Poremećaji u prehrani mogu se pojaviti kod osoba svih dobnih skupina, spolova i kulturnih pozadina. Ozbiljan su medicinski problem koji zahtijeva stručno liječenje. Terapija treba uključivati psihoterapiju, medicinsku njegu i nutricionističko savjetovanje kako bi se osoba oporavila i postigla zdrav odnos prema hrani i tijelu
Povijesni razvoj molekularne biologije
Molekularna biologija je grana biologije koja se bavi proučavanjem kemijskih struktura i bioloških procesa molekula, pretežito nukleinskih kiselina i proteina. Utemeljena je polovicom 20. stoljeća, razvivši se iz srodnih područja genetike i biokemije. Najbitnije otkriće molekularne biologije dogodilo se je 1953. godine, kada su James Watson i Francis Crick otkrili strukturu molekule DNA. No, i prije tog revolucionarnog otkrića znanstvenici su već započeli otkrivati molekularne osnove bioloških procesa. Tijekom druge polovice 20. stoljeća, polje molekularne biologije započelo je brzo napredovati s razvojem novih metoda i tehnologija. Metode poput lančane reakcije polimerazom (PCR) i sekvenciranja DNA unaprijedile su molekularnu biologiju, omogućivši znanstvenicima da manipuliraju i analiziraju DNA s velikom preciznošću. Na prijelazu 20. i 21. stoljeća realiziran je projekt sekvenciranja ljudskog genoma koji je omogućio razumijevanje, dijagnostiku i razvoj terapije za mnogobrojne nasljedne bolesti. U novije vrijeme tehnologija CRISPR-Cas9 omogućila je precizno uređivanje genoma. Danas, molekularna biologija je i dalje dinamično područje koje se brzo razvija, u kojem znanstvenici neprestano pomiču granicu razumijevanja ljudskog organizma i drugih organizama na molekularnoj razini