Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Postoperativna zdravstvena njega bolesnika nakon nefrektomije
No full textPrije svake kirurške operacije provodi se preoperativna priprema bolesnika koju provode
zdravstveni djelatnici. Svrha preoperativne pripreme bolesnika je pružiti mu najoptimalniju
psihičku, fizičku, duhovnu i socijalnu spremnost za kirurški zahvat. Bolesnik prije operacije često
osjeća strah stoga je vrlo bitno pružiti mu najbolju moguću psihološku pripremu. Nakon operacije
slijedi postoperativna zdravstvena njega koja obuhvaća kontinuirano praćenje i evaluaciju stanja
bolesnika poslije operacije te se nastavlja tijekom cijelog perioda oporavka. Svrha postoperativne
njege je što ranije otkrivanje ili sprječavanje nastanka mogućih postoperativnih komplikacija.
Najčešće opće komplikacije nakon nefrektomije su krvarenje, infekcija i dehiscijencija šavova,
dok u specifične komplikacije ubrajamo bubrežnu disfunkciju, pneumotoraks, kardiovaskularne
komplikacije, atelektazu, ozljede crijeva, traumu prsnog koša i pleure i upalu pluća. Sukladno
progresiji bubrežnih bolesti obavlja se širok raspon kirurških zahvata. Brojni zahvati provode se
laparoskopski čime se uvjetuje brži te lakši oporavak bolesnika. Može se provesti parcijalna ili
radikalna nefrektomija. Parcijalna nefrektomija podrazumijeva otklanjanje tumora iz bubrega, dok
radikalna nefrektomija znači otklanjanje cijelog bubrega. Medicinska sestra treba imati pozitivan
odnos s bolesnikom, kao i sa ostalim zdravstvenim djelatnicima da bi pružili što kvalitetniju i bolju
skrb bolesniku. U djelokrug rada svake medicinske sestre spada sastavljanje plana zdravstvene
njege čija je svrha pružanje specifične skrbi koja je povezana s provođenjem nefrektomije
Intervencije medicinske sestre kod venepunkcije
No full textVenepunkcija je invazivni postupak kojim se punktira određena vena radi dobivanja
uzoraka krvi za laboratorijsku analizu. Također se provodi u svrhu primjene lijekova ili za
određeni medicinsko dijagnostički postupak. U ovom radu biti će opisane intervencije
medicinske sestre/tehničara kod uzimanja uzorka krvi za laboratorijske pretrage. Ovaj
postupak izvodi se po pravilima aseptičnog rada što uključuje pranje i dezinfekciju ruku,
upotrebu zaštitnih rukavica, dezinfekciju ubodnog mjesta. Postupak se sastoji od pripreme
pacijenta, provjere njegovih podataka te podataka na uputnici za laboratorijske pretrage. Nakon
pripreme slijedi izvođenje postupka prilikom kojeg je potrebno obratiti pažnju na pravilno
izvođenje kako ne bi došlo do pojave komplikacija. Također je važno određenu pozornost
pridodati redoslijedu vađenje krvi ukoliko se krv vadi za nekoliko pretraga. Uz to, uzorke krv
je potrebno pravilno pohraniti. Nakon provedenog postupka, potrebno je adekvatno zbrinutu
pacijenta. Vene lakatne jame i podlaktice su najčešće mjesto uboda. Vepunkcija se izvodi na
mjestu na kojem nema kožnih promjena, edema, hematoma, opeklina. Uzorak krvi kod
venepunkcije uzima se u standardne epruvete s podtlakom. Uzorkovanje krvi složen je
dijagnostički postupak. Svaka pogreška u postupku uzorkovanja krvi može imati ozbiljne
posljedice na ishod liječenja. Napredak tehnologije i medicinskih uređaja omogućava primjenu
novih metoda za lakšu identifikaciju i punkciju vena, kao i za smanjenje boli i nelagode tijekom
postupka. Nadalje, istraživanja se provode s ciljem razvoja novih materijala za igle i katetere te
poboljšanja tehnika primjene kako bi se smanjila trauma tkiva i rizik od komplikacija
Psihičke posljedice teških kroničnih bolesti
No full textKao kronično stanje, za razliku od akutnoga, smatra se prisutnost bolesti kod pacijenata dulje od 2-3 mjeseca. Kroničnih bolesti je mnogo i širok im je spektar s obzirom na čimbenike, a neke od najčešćih s kojima se susreću fizioterapeuti su – šećerna bolest ili dijabetes pri kojoj tijelo ne može kontrolirati razinu glukoze u krvi zbog nedovoljne proizvodnje inzulina ili neadekvatnog odgovora organa na razinu inzulina; koronarne bolesti srca koje rezultiraju povišenim krvnim tlakom; reumatske bolesti pod koje svrstavamo razne artritise, upalne bolesti kralježnice i artroze pojedinih zglobova; neurološke bolesti poput multiple skleroze što je kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava; maligne bolesti kao sve učestalije u posljednjih 20 godina; psorijaza, epilepsija, Parkinsonova bolest, kronični umor i mnoge druge. Svim već spomenutim bolestima zajedno s ostalim kroničnim stanjima, osim što narušavaju fizičko stanje pacijenta, zajedničko im je također narušavanje mentalnog zdravlja i blagostanja. Pacijenti nakon određenog perioda imaju tendenciju razviti izuzetno jaku anksioznost i depresiju koja im narušava kvalitetu života i negativno utječe na daljnji tijek i razvoj bolesti. Ovakvo stanje od fizioterapeuta zahtijeva ne samo vraćanje funkcije segmenata pacijentu i smanjivanje progresije bolesti nego i dobro poznavanje i sposobnost prakticiranja zdravstvene psihologije kao jedan od ključnih dijelova tretmana
Intervencije medicinske sestre kod djece s dijabetesom
No full textŠećerna bolest (diabetes mellitus) je skupina metaboličkih poremećaja
karakterizirana povećanjem koncentracije glukoze u krvi (GUK-a) i njenim izlučivanjem
mokraćom zbog poremećene sekrecije ili učinka inzulina. Bolest je uzrokovana
razaranjem beta stanica u gušterači, potpunim nedostatkom inzulina i gubitkom
kontrole nad razinom GUK-a. Brzina razaranja beta stanica brža je u djece, a sporija
u odraslih. Autoimuno uništavanje beta stanica ima brojne genetske predispozicije i
povezano je s još nedovoljno istraženim čimbenicima okoliša.
Ovaj poremećaj utječe na metabolizam makronutrijenata, tekućine i elektrolita, što
dovodi do hiperglikemije i oštećenja krvnih žila, živaca i tkiva. Osim utjecaja na
oboljelog, bolest negativno djeluje i na obitelj i zajednicu, povećavajući rizik od ozbiljnih
zdravstvenih problema, troškove medicinske skrbi i smanjujući kvalitetu života.
Šećerna bolest je globalni zdravstveni problem povezan s nezdravim načinom života.
Unatoč napretku znanosti, bolest je još uvijek neizlječiva. Otkriće i primjena inzulina
olakšali su život s dijabetesom. Rani simptomi uključuju umor, pojačanu žeđ, učestalo
mokrenje, suha usta i svrbež kože. Kontrola bolesti zahtjeva redovitu tjelesnu
aktivnost, pravilnu prehranu, samokontrolu GUK-a i edukaciju oboljelih i obitelji.
Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u prevenciji, edukaciji, liječenju, pružanju
psihološke podrške i edukaciji pacijenta
Noćni rad i utjecaj na zdravlje zdravstvenih djelatnika.
No full textNoćni rad predstavlja izazov za ljudski organizam zbog narušavanja cirkadijalnih ritmova, što može rezultirati poremećajima spavanja, kroničnim umorom i smanjenom kvalitetom života. Zdravstveni djelatnici koji rade noću suočavaju se s povećanim stresom i psihičkim pritiskom zbog potrebe za brzim odlukama i pružanjem visokokvalitetne skrbi pacijentima u okvirima ograničenih resursa. Osim toga, dugotrajno izlaganje noćnom radu može povećati rizik od razvoja različitih zdravstvenih problema kao što su poremećaji kardiovaskularnog i metaboličkog sustava te depresija. Važno je istaknuti da noćni rad može imati i negativan utjecaj na socijalni život i obiteljske odnose zdravstvenih djelatnika, jer često dovodi do nesklada između njihovih radnih obaveza i privatnih aktivnosti. Kako bi se ublažili negativni učinci noćnog rada na zdravlje zdravstvenih djelatnika, važno je provesti odgovarajuće strategije za upravljanje noćnim radom. To uključuje promicanje zdravih navika spavanja, pružanje edukacije o upravljaju stresom i osiguranje pristupa zdravstvenim uslugama za rano otkrivanje i liječenje zdravstvenih problema. Također je važno osigurati i pravednu raspodjelu noćnih smjena među zdravstvenim djelatnicima. U konačnici, razumijevanje utjecaja noćnog rada na zdravlje zdravstvenih djelatnika ključno je za osiguravanje sigurnosti, dobrobiti i učinkovitosti zdravstvenog sustava. Ovaj rad će analizirati kompleksnost noćnog rada u zdravstvenom sektoru te njegov potencijalni utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje zdravstvenog djelatnika
Fizioterapija u poboljšanju kvalitete života osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti
No full textParkinsonova bolest neurodegenerativna je bolest koja zahvaća pretežno stariju populaciju. Češće obolijevaju muškarci. Karakterizira ju širok spektar motoričkih i nemotoričkih smetnji. Nemotoričke smetnje odnose se na gubitak njuha, pojačanu salivaciju, poteškoće sa spavanjem, gastrointestinalne smetnje, pojavu anksioznosti, depresije te se javljaju godinama prije motoričkih. U kasnijim stadijima razvija se i demencija. Bradikineza, rigiditet, tremor u mirovanju te posturalna nestabilnost čine glavne motoričke smetnje. Najčešće se pojavljuju unilateralno. Od ostalih motoričkih simptoma najuočljiviji su fenomen smrzavanja i festinacija. Bolest se liječi farmakološki (levodopa), nefarmakološki (neurofizioterapija) i neurokirurški (duboka mozgovna stimulacija). Fizioterapijski postupci usmjereni su na održavanje kvalitete života te se uglavnom temelje na Bobath konceptu, iako se mogu kombinirati s ostalim pristupima i tehnikama. Sam fizioterapijski proces započinje problemski orijentiranom fizioterapijskom procjenom nakon čega slijedi intervencija. Fizioterapeut facilitira normalan obrazac pokreta kao i transfere te inhibira kompenzatorne obrasce kretanja i asocirane reakcije. Provode se različiti oblici terapijskih vježbi pa tako i aerobne aktivnosti s ciljem uspostavljanja što boljeg funkcionalnog kapaciteta. Bitnu stavku fizioterapijske intervencije čine trening balansa i hoda čime se nastoji smanjiti rizik od pada i pojava fenomena smrzavanja. Trening dvojnih zadataka (dual tasking) poboljšava usklađenost motorike i kognicije. Posturalnom reedukacijom smanjuju se nastala posturalna odstupanja. Hidroterapija dovodi do napretka mobilnosti, balansa i posturalne stabilnosti. Jačanjem respiratornih mišića dolazi do poboljšanja kod gutanja i fonacije. Od novih tehnologija virtualna realnost i robotika sve se više primjenjuju za rehabilitaciju hoda. Pacijenti često posežu za komplementarnim terapijskim pristupima, od čega ples pokazuje zadovoljavajuće rezultate. Osim plesa, popularne su i borilačke vještine (Tai Chi, Qi Gong, boks), akupunktura i yoga
Konzervativno liječenje karcinoma endometrija
No full textKarcinom endometrija jedan je od najebih karcinoma ~ena. Bolest najebe
pogađa ~ene u dobi od 50 do 65 godine.
imbenici rizika za razvoj karcinoma
endometrija jesu dijabetes, pretilost, hipertenzija i optereena obiteljska anamneza.
Na karcinom se mo~e posumnjati kod ~ena koje krvare u postmenopauzi. Za
potvrdu dijagnoze potrebna je dijagnostika obrada, a biopsija kao jedna od
dijagnostikih metoda pokazala je najveu tonost u otkrivanju karcinoma. Kod
nejasnog nalaza PHD-a, ini se hrakcionirana kireta~a, odnosno dijagnostika
histeroskopija.
Određivanje stadija karcinoma se zasniva na histerolobkoj diferenci, te se
ukupno razlikuju 4 stupnja ili gradusa. Prognoza je lobija kod tumora veeg gradusa,
vee probirenosti i starije ~ivotne dobi pacijentice. Kod stadija karcinoma tipa 2 i 3
potrebno je zraenje zdjelice sa ili bez kemoterapije, a pacijentice podvrgnute
kombiniranom lijeenju imaju bolju prognozu oporavka.
Konzervativno lijeenje nije standardna metoda lijeenja karcinoma
endometrija, te nisu sve pacijentice kandidati za istu. Ova vrsta lijeenja
prostagminom omoguuje ouvanje plodnosti, ali također postoji mogunost za
recidivom bolesti te potrebom za kirurbkim metodama lijeenja
Intervencije medicinske sestre/ tehničara kod pacijenata s poremećajem srčanog ritma
No full textPrema podacima SZO-a, poremećaji srčanog ritma ubrajaju se u najčešće
kardiovaskularne poremećaje te su prisutni kod gotovo svakog čovjeka u određenom
razdoblju života. Ubrzani način života, izloženost stresu i porocima znatno utječu na
povećanje stope incidencije aritmija i srčanih oboljenja što predstavlja globalan
javnozdravstveni problem i dodatno opterećenje za već ionako opterećen zdravstveni
sustav. Danas se, s obzirom na sve češću ulogu loših životnih navika u etiologiji
nastanka srčanih oboljenja naglasak stavlja na preventivni zdravstveni odgoj i
edukaciju oboljelih. Promocijom zdravog načina života cilj je potaknuti pacijente da
promjenom načina prehrane, prestankom pušenja ili umjerenom tjelesnom aktivnošću
preveniraju nastanak ili pogoršanje bolesti i omoguće si najvišu moguću kvalitetu
života.
Aritmije su poremećaji srčanog ritma koje nastaju zbog poremećaja u stvaranju
ili provođenju srčanih impulsa. S obzirom na uzrok nastanka aritmija, razlikujemo
benigne i maligne aritmija. Benigne aritmije javljaju se u stanjima pretjerane
emocionalne uzbuđenosti, intenzivnije tjelesne aktivnosti ili izloženosti stresnoj
situaciji. Kako im i sam naziv kaže, u većini slučajeva su bezazlene i ne izazivaju
ozbiljnije simptome tek osjećaj nelagode ili neugode. Maligne aritmije u svojoj podlozi
nastanka imaju povijest kardiovaskularnih bolesti, stoga ih treba shvatiti puno ozbiljnije
kako bi se prevenirale neželjene komplikacije uključujući smrt pacijenta. Najčešće se
u liječenju provode konzervativne metode koje se odnose na primjenu lijekova i zdrav
stil života dok je u stanjima postojanja patološkog procesa unutar miokarda, u svrhu
očuvanja srčane funkcije i prevencije letalnog ishoda potreban operativni zahvat.
Zbrinjavanje pacijenata sa srčanim aritmijama zasniva se na multidisciplinarnom
pristupu zdravstvenog osoblja i planiranju terapijskog tretmana sukladno potrebama
pacijenta i karakteristikama aritmije. Sestrinske aktivnosti u zbrinjavanju srčanih
aritmija usmjerene su na zadovoljavanje individualnih potreba oboljelih, prevenciju
neželjenih komplikacija i zdravstveni odgoj pacijenta. Kontinuirano i sustavno
provođenje zdravstvene njege, zaštita, promocija i unapređenje zdravlja kroz holistički
pristup temeljne su zadaće medicinske sestre u skrbi za oboljele
Robotika u reedukaciji hoda kod pacijenata s oštećenjem gornjeg motornog neurona
No full textSAŽETAK Završni rad prouĉava primjenu robotike u procesu rehabilitacije hoda kod pacijenata koji pate od oštećenja gornjeg motoneurona. Posebna pozornost u radu posvećena je individualiziranoj terapiji i sustavima za praćenje napretka pacijenata putem senzora i analize podataka. Naglasak je stavljen na ulogu robotike u procesu rehabilitacije, što ukljuĉuje opseţan pregled razliĉitih robotiĉkih ureĊaja kao što su Lokomat, hibridni ekstremitet, trenaţer hoda, Reoambulator i Mindwalker. TakoĊer, rad analizira relevantne kliniĉke studije koje su prouĉavale primjenu robota u stvarnim kliniĉkim scenarijima te istiĉe uspješne primjene. Tehnološki aspekti robotike u rehabilitaciji, ukljuĉujući senzore, aktuatore, kontrolu i napredne softverske sustave, takoĊer su dubinski razmotreni. Isto tako, obraĊeni su izazovi i problemi s kojima se suoĉava uvoĊenje robotike u kliniĉku praksu, kao i potencijalna ograniĉenja. Kao zakljuĉak, rad saţima kljuĉne spoznaje i doprinos ovog istraţivanja te ukljuĉuje referencu na relevantnu literaturu za daljnje prouĉavanje ove vaţne teme
Hitna stanja kod onkoloških bolesnika
No full textHitna stanja u onkologiji mogu se javiti u svim stadijima bolesti uslijed manifestacije bolesti,
njezine progresije pojavom metastaza. Hitna stanja su posljedica suvremenih terapijskih modela
koji pored korisnih efekata imaju slučajeve koji za nekog bolesnika mogu biti životno
ugrožavajuća. Nepravovremeno liječenje malignih bolesti dovodi do ozbiljnih posljedica.
Složenost patofizioloških mehanizama kod onkoloških bolesnika dolazi do preklapanja nekih
simptoma čime se otežava pravovremeno uočavanje hitnog zbivanja. Hitna onkološka stanja
možemo svrstati u metabolička, hematološka, stanja kao uzrok širenja samog tumora. Sindrom lize
tumora spada pod hitno onkološko stanje koje ako se ne liječi može dovesti do smrtnog ishoda.
Rezultat je raspadanja velikog broja stanica tumora. Stanje uključuje snažnu rehidraciju pacijenta,
praćenje količine urina, i snižavanje razine mokraćne kiseline. Ključ za liječenje sindroma lize
tumora je prevencija koja uključuje procjenu rizika za bolesnika prije primanja kemoterapije.
Sindrom gornje šuplje vene zahtjeva kurativno liječenje. Hiperkalcemija je najčešći ozbiljni
metabolički poremećaj koji je povezan s malignitetom, a najavljuje lošu prognozu. Simptomi
hiperkalcemije mogu oponašati značajke terminalne faze maligniteta. Liječi se obilnom
rehidracijom. Sindrom neodgovarajućeg izlučivanja antidiuretskog hormona javlja se kod
bolesnika s hiponatremijom. Stanje zahtjeva restrikciju tekućine. Najčešća komplikacija liječenja
kemoterapijom je febrilna neutropenija koja se karakterizira febrilnim stanjem i padom broja
neutrofila u perifernoj krvi. Predstavlja velik rizik u nastanku infekcije. Stoga je potrebna
prevencija prenošenja infekcije provedbom velikog broja intervencija. Kod maligne kompresije
leđne moždine dio uspješnosti liječenja obuhvaća multidisciplinirani pristup, skrb o bolesniku
povezana sa svim članovima tima. Bol je najčešće prisutna kod onkoloških pacijenata, tu je bitna
procjena boli, individualan pristup, primjena analgetika i poznavanje primjene istih od strane
medicinske sestre.
Potreba za jasnijim razumijevanjem patofiziologije onkološkog stanja omogućava bolje
prepoznavanje i pravovremeno liječenje hitnog onkološkog stanja