Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Sestrinska skrb za dijete s nekrotizirajućim enterokolitisom
No full textNekrotizirajui enterokolitis teaka je i po ~ivot opasna bolest novorođenake dobi.
Bolest zahvaa probavni sustav djeteta uzrokujui nastanak niza popratnih
komplikacija koje se zavisno stupnju nastalog oateenja definiraju kroz lakau ili te~u
kliniku sliku. Rano prepoznavanje simptoma i znakova nekrotizirajueg enterokolitisa
kljuno je za zapoinjanje adekvatnog tretmana lijeenja kroz konzervativne ili kirurake
metode lijeenja. Pristup novorođenetu s nekrotizirajuim enterokolitisom obuhvaa
temeljnu procjenu novorođeneta, primjenu i provođenje odgovarajuih dijagnostikoterapijskih postupaka te planirano provođenje intervencija iz podruja zdravstvene
njege sukladno individualnim potrebama djeteta.
U radu je opisan patohistoloaki mehanizam nastanka nekrotizirajueg
enterokolitisa, vodei uzroci bolesti, dijagnostiko-terapijski postupci, uloga
medicinske sestre u skrbi za novorođene s nekrotizirajuim enterokolitisom te mjere
prevencije koje se provode s ciljem prevencije njegova nastanka
Smrtnost žena liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga u razdoblju od 2010. do 2019. godine
No full textIstraživanja su pokazala da se ovisnost kod žena i muškaraca razlikuju u odnosu na sociodemografska,
razvojna, interakcijska obilježja obitelji i obilježja psihosocijalnog razvoja. Žene
ovisnice jače osjećaju učinke konzumiranja psihoaktivnih sredstava u odnosu na muškarce, a sami
tijek razvoja od prvog konzumiranja droga do pojave ovisnosti će biti ubrzaniji nego kod
muškaraca.
Cilj i svrha ovog rada bili su deskriptivno analizirati smrtnost žena koje su liječene zbog
uporabe psihoaktivnih droga, usporediti smrtnost žena i muškaraca te povezati sa
socioekonomskim obilježjima ispitanica.
Provedeno je kohortno istraživanje smrtnosti za razdoblje od 2010. do 2019. godine. Podaci
za istraživanje obuhvaćeni su iz Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga i
Registra uzroka smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U kohortu su uključene osobe liječene
zbog zlouporabe opijata u dobi od 15 do 49 godina prilikom ulaska u istraživanje, a koje su po prvi
puta započele liječenje ili novu epizodu liječenja između 1. siječnja 2010. godine i 31. prosinca
2019. godine, te su u tom periodu imale prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Prema socioekonomskim obilježjima u odnosu na muškarce, žene češće imaju veći stupanj
obrazovanja, žive u braku, imaju djecu, stabilnije okruženje i veću emocionalnu podršku kod
pristupanja liječenju i ozdravljenju. Usprkos tome žene su u većem postotku nezaposlene i ovise
o partneru te se samim time suočavaju s problemima nasilja u obitelji, oduzimanja skrbništva i
brigom za svoje i djetetovo dobro.
Dobno specifične stope smrtnosti na 1 000 osoba-godina u svim dobnim skupinama bile
su niže u žena u odnosu na muškarce. Standardizirane stope smrtnosti na 1 000 osoba-godina bile
su više u muškaraca u odnosu na žene, dok su standardizirani omjeri smrtnosti bili viši u odnosu
na opće stanovništvo. U žena su najviše stope smrtnosti zabilježene u Panonskoj Hrvatskoj.
Među uzrocima smrti nasilne smrti dominiraju među muškarcima i ženama. Među nasilnim
smrtima i u muškaraca i žena najviše je onih koji se odnose na predoziranje, a slijede suicidi. U
skupini žena manje je ubojstava, a niti jedna ispitanica nije umrla zbog nesreće pri prijevozu.
Rezultati su pokazali da kao i kod više drugih istraživanja postoje razlike u
socioekonomskim i demografskim obilježjima muškaraca i žena, međutim nisu sa sigurnošću
utvrdili povezanost obilježja s manjom smrtnošću kod žena nego kod muškaraca
Laboratorijska dijagnostika bolesti štitnjače
No full textU ovom završnom radu se objasnila laboratorijska dijagnostika bolesti štitnjače. Štitnjača (lat. glandula thyreoidea) je najveća endokrina žlijezda u ljudskom tijelu, koja se nalazi odmah ispod grkljana. Laboratorijska dijagnostika prvenstveno uključuje mjerenje i testiranje različitih hormona i antitijela, kojima se procjenjuje rad štitnjače i kojima se otkrivaju bilo kakve disfunkcije u radu štitnjače, kao i bolesti koje mogu nastati. U ovom završnom radu se kroz nekoliko različitih poglavlja objasnila sama anatomija i funkcija štitne žlijezde. Također su se detaljno objasnile najčešće bolesti i stanja do kojih disfunkcija u štitnoj žlijezdi može dovesti. Kako bi se dijagnosticirale te bolesti i stanja, potrebna je detaljna laboratorijska dijagnostika koja se testira uglavnom na uzorku krvi. Kroz rad su se objasnili ti testovi, koji uključuju: testove za procjenu funkcije štitnjače (T4, fT4, T3, fT3, TSH) i testove za otkrivanje uzroka bolesti (anti-TPO, anti-Tg, Tg, kalcitonin)
Zdravstvena njega bolesnice s karcinomom vrata maternice
No full textKarcinom vrata maternice jedan je od najebih karcinoma ~enskih spolnih
organa. Najvea je incidencija u zemljama Ju~ne Amerike, Europe i Afrike, a najmanja
u bliskoistonim zemljama. U Hrvatskoj je, prema zadnje dostupnim podatcima
Registra za rak iz 2021. godine, od karcinoma vrata maternice oboljelo 268 ~ena.
Rizini imbenici za nastanak raka vrata maternice su: HPV, kronine upale -
cervikovaginoze, rani spolni odnos, promiskuitet, pubenje (metaboliti nikotina) te
manjkava spolna higijena. U poetnom stadiju bolesti nema simptoma, a poslije se
pojavljuju pojaani iscjedak, kontaktno krvarenje nakon spolnog odnosa, te bolovi u
odmaklome stadiju karcinoma sa smetnjama mokrenja i defekacije. Dijagnoza
karcinoma vrata maternice postavlja se na osnovi anamneze, ginekolobkog pregleda
u spekulima i digitorektalno, zatim citolobki (PAPA) i kolposkopski. Lijeenje karcinoma
vrata maternice sastoji se od kirurbke terapije, zraenja, kemoterapije ili kombiniranjem
vibe metoda.
Medicinska sestra ima vrlo va~nu ulogu u ranom otkrivanju bolesti i prevenciji
(promocija zdravog naina ~ivota, cijepljene protiv HPV-a) ali i prilikom lijeenja te
ubla~avanja nuspojava. Osim u fizikoj pripremi, medicinska sestra ima va~nu ulogu i
u psihikoj pripremi bolesnice
Stres u radu zdravstvenih djelatnika
No full textU današnje vrijeme, stres je neizbježna svakodnevica ljudskog života. Stres predstavlja skup psihičkih i fizičkih promjena koje nastaju kada se poremeti stanje homeostaze. Stres na poslu nastaje kada zahtjevi poslovnog okruženja nadilaze mogućnosti zaposlenih da kontroliraju i upravljaju s njima. Posao zdravstvenih djelatnika smatra se izrazito stresnim, a neki od najčešćih uzroka su stresori iz skupine organizacijskih i financijskih čimbenika. Među najbrojnijim zdravstvenim djelatnicima su medicinske sestre koje su samim time i najčešće izložene stresu. Cilj ovoga rada bio je prikazati osnovne spoznaje o stresu, stresu na poslu te sindromu sagorijevanja. S obzirom da se posao zdravstvenih djelatnika smatra vrlo stresnim, dugotrajnom izloženošću stresu na poslu može doći do razvitka burnouta odnosno sindroma sagorijevanja. Također, u radu će se prikazati aktualne spoznaje o izvorima stresa u radu zdravstvenih djelatnika s posebnim osvrtom na sanitarne inženjere te prevencija i ublažavanje stresa na poslu
Monitoring invazivnih komaraca na području Karlovačke županije u razdoblju od 2020. do 2022. godine
No full textZavod za javno zdravstvo Karlova ke ~upanije sudjeluje u provedbi nacionalnog sustava
pra enja invazivnih vrsta komaraca na podru ju Karlova ke ~upanije, odnosno u prikupljanju
podataka o rabirenosti invazivnih vrsta Aedes albopictus i Aedes japonicus od 2016. godine.
Pra enjem rasprostranjenosti i brojnosti komaraca dobivamo rezultate pomo u kojih
mo~emo donositi pravovremene odluke o provedbi mjera dezinsekcije, a sve s ciljem smanjenja
broja invazivnih komaraca kao molestanata i vektora zaraznih bolesti.
Istra~ivanje i pra enje invazivnih vrsta komaraca na podru ju Karlova ke ~upanije
provedeno je u razdoblju od 2020. do 2022. godine na podru ju slijede ih gradova: Karlovac, Duga
Resa, Ozalj, Ogulin i Slunj. U tu svrhu koribtene su ovipozicijske klopke. Determinaciju komaraca
i obradu podataka je provodio Odjel za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Nastavnog zavoda
za javno zdravstvo „Dr. Andrija atampar“ u Zagrebu.
Rezultati su pokazali prisutnost vrste Ae. albopictus na svim lokacijama gradova Karlovac
i Ozalj tijekom tri godine istra~ivanja, bto ukazuje da je vrsta u tim gradovima udoma ena. Na
podru ju grada Karlovca tijekom tri godine istra~ivanja vrsta Ae. japonicus je pronađena samo
jednom, 2020. godine, dok je na podru ju grada Ozlja pronađena tijekom svih godina pra enja.
Vrste Ae. japonicus i Ae. albopictus bire svoj areal na podru je grada Duga Resa, potvrđene su u
sve tri godine monitoringa. Na podru ju grada Slunja tijekom 2020. godine utvrđena je samo vrsta
Ae. japonicus. Naredne 2021. godine ne bilje~imo nijednu invazivnu vrstu na tom podru ju, dok
su tijekom 2022. godine obje vrste zabilje~ene na dvije od tri lokacije. Na podru ju grada Ogulina
u 2022. godini nije dokazana nijedna invazivna vrsta, premda su prethodne 2020. i 2021. godine
pronađene obje vrste. U 2022. godini u svim gradovima s nalazima invazivnih komaraca zabilje~en
je zna ajno ve i broj jaja jedinki.
Potvrđena prisutnost, pove avanje brojnosti i rasprostranjenosti invazivnih komaraca ima
javnozdravstveni zna aj s obzirom da su invazivni komarci molestanti i vektori zaraznih bolesti
Hipoterapija kao fizioterapijski pristup u tretmanu odraslog neurološkog bolesnika
No full textU proteklim desetljećima, broj neuroloških bolesti i njihovih simptoma dramatično
je porastao, postavši uobičajena pojava koja predstavlja izazove različitih oblika i
stupnjeva kompleksnosti. Ove bolesti variraju ovisno o vrsti, opsegu i lokaciji oštećenja
u živčanom sustavu, pružajući individualno raznolike manifestacije koje mogu
uključivati motoričke poteškoće, poremećaje svijesti, govora, sluha, vida, žvakanja,
gutanja, senzitiviteta te kompleksne kognitivne i neuro-psihološke smetnje. Unatoč
napretku u tehnologiji i medicini, prepoznaje se važnost primjene tradicionalnih
terapijskih metoda poput hipoterapije. Hipoterapija, koja se može opisati kao
integracija fizioterapije, radne terapije i logopedske terapije, koristi specifične pokrete
konja kako bi pružila pažljivo doziranu motoričku i senzornu stimulaciju. Kroz ove
terapijske aktivnosti, stvara se osnova za poboljšanje neurološke funkcije i senzorne
obrade, što omogućuje bolje funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima. Hipoterapija
se primjenjuje kod različitih neuroloških oboljenja kao što su autizam, cerebralna
paraliza, multiple skleroza, te kod ozljeda glave, moždanog udara, ozljeda kralježnice
te drugih poremećaja i psihijatrijskih poremećaja. Iako je terapijski potencijal
hipoterapije značajan, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdila njezina
učinkovitost za različite indikacije i pacijente. Ovaj rad nastoji pružiti dublje
razumijevanje o hipoterapiji, istaknuvši njezinu vrijednost kao terapijske metode za
različite neurološke bolesti, te potičući daljnje istraživanje i primjenu ove terapije među
kliničarima i zdravstvenim djelatnicima
Uloga medicinske sestre u provedbi općih postupaka sprječavanja infekcija
No full textIntrahospitalne infekcije, koje se javljaju kao posljedica liječenja, skrbi ili dijagnostike
u bolničkom okruženju, predstavljaju složen izazov za suvremene zdravstvene ustanove.
Uzrokovane različitim mikroorganizmima, uključujući bakterije, viruse, gljivice i parazite, ove
infekcije imaju potencijal ozbiljno ugroziti zdravlje pacijenata i povećati troškove zdravstvene
skrbi. Nepravilna higijena ruku, kontaminacija okoline te otpornost na antimikrobna sredstva
samo su neki od faktora koji pridonose pojavi intrahospitalnih infekcija.
Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u prevenciji ovih infekcija kroz provođenje niza
preventivnih mjera i edukaciju pacijenata. Njihova uloga obuhvaća praćenje infekcija, pravilno
rukovanje opremom i okolinom te sudjelovanje u implementaciji strategija prevencije, kao što
su higijena ruku i dezinfekcija. Primjena najboljih praksi u prevenciji infekcija od velike je
važnosti za osiguranje sigurnosti pacijenata i sprječavanje širenja infekcija u bolničkom
okruženju. Stoga je neophodno neprekidno educirati medicinsko osoblje, uključujući
medicinske sestre, kako bi se osigurala primjena najnovijih smjernica i tehnika u prevenciji
infekcija
Kardiovaskularne bolesti - mjere primarne i sekundarne prevencije
No full textKardiovaskularne bolesti predstavljaju vodei uzrok smrti u Hrvatskoj i diljem
svijeta. U Hrvatskoj su sr
ane bolesti, modani udari i druge bolesti krvnih ila
odgovorne za veliki broj smrtnih slu
ajeva svake godine. Prema statistici, viae od
polovice svih smrti u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. Rizi
ni
imbenici kao ato su puaenje, nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost,
pretilost, visoki krvni tlak i dijabetes znatno doprinose razvoju kardiovaskularnih
bolesti. Prevencija igra klju
nu ulogu u smanjenju incidencije ovih bolesti, a edukacija
o zdravom na
inu ivota i redoviti medicinski pregledi mogu pomoi u smanjenju rizika.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj ima klju
nu ulogu u smanjenju
incidencije ovih bolesti i poboljaanju zdravlja stanovniatva. Primarna prevencija
usmjerena je na spre
avanje pojave kardiovaskularnih bolesti kod zdravih osoba
putem promicanja zdravih ivotnih navika kao ato su redovita tjelesna aktivnost, zdrava
prehrana, prestanak puaenja i odravanje zdrave tjelesne teine. Sekundarna
prevencija usmjerena je na osobe koje ve imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu
bolest te se fokusira na sprje
avanje napredovanja bolesti i smanjenje rizika od
komplikacija. Tercijarna prevencija usmjerena je na osobe koje su ve pretrpjele sr
ani
udar, modani udar ili druge ozbiljne kardiovaskularne incidente.
Medicinske sestre imaju vanu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti na
sve tri razine kroz provoenje zdravstvenog odgoja te sudjelovanja u dijagnostici,
lije
enju i rehabilitaciji pacijenata
Zdravstvena njega neurokirurškog bolesnika u jedinici intenzivne skrbi
No full textBoljitak bolesnika i cjeloukupna neurokirurška skrb se unaprijeđuje upotrebom novih
spoznaja o liječenju i korištenjem suvremenih aparatura. Zdravstvena njega neurokirurškog
bolesnika podrazumijeva niz postupaka i intervencija koje zahtijevaju educiranu, savjesnu
medicinsku sestru. Neurokirugija kao grana medicine se bavi liječenjem središnjeg, perifernog
i autonomnog živčanog sustava. U jedinicu intenzivne skrbi najčešće se zaprimaju bolesnici
oboljeli od tumora središnjeg živčanog sustava i bolesnici s kraniocerebralnim ozljedama. Pod
kraniocerebralne ozljede spadaju ozljede mozga, ozljede oglavine (mekih tkiva glave) i ozljede
kostiju lubanje. Epiduralni, subduralni ili intracerebralni hematom nastaju oštećenjem krvnih
žila. Većina ovih stanja zahtjeva tretman kirurškim ili drugim invazivnim metodama. Kako se
neurokirurgija razvijala kao medicinska disciplina, tako su i zahtevi u sestrinskoj praksi
postajali sve raznovrsniji, tražeći širi spektar veština i znanja u oblasti zdravstvene njege. Pored
toga, napredak u sofisticiranim medicinskim i kirurškim tehnikama, kao i u složenom nadzoru,
dijagnostičkoj opremi i postupcima, postao je ključan za sticanje potrebnih znanja, razvijanje
veština i preuzimanje odgovornosti za brigu o pacijentima u savremenoj neurokirurškoj praksi.
Medicinska sestra sudjeluje u preoperativnom, operativnom i postoperativnom razdoblju.
Pravilnom preoperativnom pripremom i adekvatnom postoperativnom skrbi spriječavaju se
brojne komplikacije koje bi mogle prolongirati boravak bolesnika u jedinici intenzivne skrbi.
Medicinske sestre često se suočavaju s neizbježnom smrću pacijenata nakon tragičnih nesreća
i ozljeda koje mogu ugroziti vitalne funkcije zdravih i aktivnih ljudi u samo nekoliko sekundi.
Suočavanje s ovom bolnom stvarnošću može biti izuzetno teško dok pružaju njegu pacijentima
koji, nakon potvrde moždane smrti, postaju potencijalni donori organa. Procesom zdrastvene
njege utvrđuje se potreba za zdrastvenom skrbi, prikupljanjem podataka i definiranjem
sestrinske dijagnoze, ciljeva i intervencija