Sveznalica
Not a member yet
8895 research outputs found
Sort by
Management kronične boli - fizioterapijski pristup
No full textKronina primarna kri~obolja je vodei uzrok onesposobljenosti, dok se kronina bol u vratu
nalazi meu glavnim uzrocima smanjene funkcionalnosti. Kronina bol stoga predstavlja velik
drubtveno-ekonomski teret za drubtvo i pojedinca jer je povezana s poveanim trobkovima unutar
zdravstvenog sustava, smanjenom produktivnosti radnika i smanjenom kvalitetom ~ivota
pojedinaca koji se suoavaju s njom. Iz tog razloga, va~no je da pojedinac uz pomo
fizioterapeuta dobije podrbku i stekne znanja za uinkoviti management kronine boli.
Uinkovito upravljanje kroninom boli zapoinje detaljnom dijagnostikom i razgovorom, kojoj
je cilj otkloniti potrebu za hitnim lijeenjem ili medicinskim lijeenjem specifine patologije.
Nakon tog procesa, ako je utvreno da pacijent nema znakova ili ima minimalne znakove
obteenja tkiva koji nisu povezani s boli, cilj je kroz empatinu komunikaciju analizirati
biopsihosocijalne faktore koji potencijalno utjeu na bol i omoguiti pacijentu opcije za bolje
razumijevanje i management boli. U ovom zavrbnom radu je stoga detaljno obraen trenutano
najdokazaniji pristup za management kronine boli u svijetu, biopsihosocijalni pristup i
intervencije koje se u okviru njega primjenjuju. Kljunu ulogu u primjeni biopsihosocijalnog
pristupa u managementu kronine boli ima fizioterapeut gdje njegov odnos prema pacijentu i
odabir strategija za management boli, mogu uvelike pozitivno utjecati na kontrolu boli i ishode
terapije. Takav pristup zahtjeva da se poetno lijeenje temelji na edukaciji pacijenta, jasnom
objabnjenju njegovog stanja i postavljanju realnih oekivanja. U okviru takvog
biopsihosocijalnog pristupa, fizioterapeut nakon analize imbenika koji utjeu na bol, poma~e
pacijentu odabrati strategije koje mogu ukljuivati primjenu intervencija koje utjeu na
psiholobke, biolobke i socijalne imbenike. Ukoliko osobe s kroninom boli imaju izra~ena
negativna uvjerenja, kinezifobiju i bol povezanu s naglabenim psiholobkim uzrokom, tada se
preporuuje primjena psiholobkih i kognitivno orijentiranih intervencije poput kognitivnofunkcionalne terapije, bihevioralne terapije i neuroznanstvene edukacije o boli kako bol ne bi
dalje perzistirala i utjecala na onesposobljenost. S druge strane, uvelike se savjetuje primjena
razliitih oblika terapije vje~bom prema simptomima i preferencijama pacijenta jer su se takve
intervencije pokazala najuinkovitije za dugorono smanjenje boli i onesposobljenosti. Primjena
terapijskih vje~bi s druge strane zahtjeva dobar odabir, doziranje i ponekad prisutnost
fizioterapeuta kako bi omoguila pacijentu optimalne ishode. Ostale pasivne intervencije koje su
spomenute u ovom zavrbnom radu poput fizikalnih agenasa, manualne terapije, primjene
kinesiotaping-a akupunkture i osteopatije, mogu najebe pomoi kratkorono ili srednjorono u
smanjenju boli i onesposobljenosti, ali se preporuuje da se takve intervencije koriste prema
procjeni fizioterapeuta i preferenciji pacijenta kao nadopuna sveobuhvatnom managementu
kronine boli, a ne kao pojedinana intervencija. Razlog tome je da pacijent mo~e postati zavisan
od pasivnih intervencija i to esto utjee na to da osoba ne pokuba aktivno mijenjati
biopsihosocijalne imbenike poput tjelesne aktivnosti, spavanja, strategija suoavanja s boli koji
direktno utjeu na perzistiranje boli i onesposobljenosti. Osim toga, neke intervencije poput
primjene terapijskog lasera i ultrazvuka nisu podr~ane jer se nisu pokazale efektivne u
spomenutim studijama
Metaboličke bolesti
No full textMetaboličke bolesti predstavljaju skupinu poremećaja u kojima dolazi do narušene razgradnje, obrade ili skladištenja hranjivih tvari unutar stanica. Najčešće su nasljednog podrijetla i rezultat su defekata u jednom ili više enzima potrebnih za normalan metabolizam proteina, ugljikohidrata ili lipida. Iako većina oboljelih u početku može djelovati zdravo, neliječeni metabolički poremećaji često vode do ozbiljnih komplikacija. Laboratorijska dijagnostika igra ključnu ulogu u otkrivanju metaboličkih poremećaja. Standardne metode uključuju analizu krvi i urina, dok se za složenije slučajeve primjenjuju sofisticirane metode poput spektrometrije masa, plinske i tankoslojne kromatografije. Sve se češće koristi i molekularna genetika za preciznu identifikaciju mutacija i potvrdu dijagnoze. U Republici Hrvatskoj, rani probir na neke metaboličke bolesti provodi se od kraja 1970-ih godina, a od 1986. novorođenački probir postaje obvezna mjera zdravstvene zaštite. Cilj ovog programa je rano prepoznavanje poremećaja u presimptomatskoj fazi kada je moguće spriječiti razvoj bolesti pravodobnim liječenjem. Zahvaljujući ovom pristupu, broj teških posljedica metaboličkih bolesti značajno je smanjen. U sklopu proširenja programa probira, Hrvatska već posjeduje stručno medicinsko osoblje i opremu za analizu dodatnih poremećaja, no potrebna su daljnja ulaganja u logistiku, edukaciju i organizaciju. Kvalitetna laboratorijska dijagnostika i rani probir temelj su uspješnog otkrivanja metaboličkih bolesti te omogućuju pravovremenu terapiju, smanjenje komplikacija i poboljšanje kvalitete života oboljelih
Terapijske vježbe u vodi za pacijente s oštećenjem gornjeg motornog neurona
No full textOgromna mreža živčanih puteva u središnjem živčanom sustavu (SŽS) koja se proteže kroz
cerebralni korteks, moždano deblo, mali mozak i leđnu moždinu kontrolira inicijaciju i modulaciju
pokreta. Živci u SŽS-u koji prenose impulse za kretanje poznati su kao gornji motorni neuroni.
Ozljede ili lezije gornjeg motornog neurona su česte zbog golemih područja prekrivenih putevima
motornih neurona. Oštećenje gornjeg motornog neurona dovodi do karakterističnog skupa
kliničkih simptoma poznatih kao sindrom gornjeg motornog neurona. Ovi simptomi mogu
uključivati slabost, spasticitet, klonus i hiperrefleksiju. Lezije gornjeg motornog neurona imaju
široku diferencijalnu dijagnozu koja seže od cerebrovaskularnih incidenata, traumatskih ozljeda
mozga, malignih bolesti, infekcija, upalnih poremećaja, neurodegenerativnih poremećaja i
metaboličkih poremećaja. Gubitak preciznih pokreta ruku početni je pokazatelj zahvaćenosti
gornjih motornih neurona. Cilj rada je pregledom dostupne literature i provedenih istraživanja
prikazati ozljedu gornjeg motornog neurona, mehanizam ozljede, te način dijagnostike i osvrnuti
se na terapijske vježbe u vodi, odnosno prikazati njihovu učinkovitost kod ozljede gornjeg
motornog neurona. Već je odavno poznata terapijska učinkovitost vode, stoga se ona primjenjuje u
rehabilitaciji različitih stanja i bolesti. Jedinstvene karakteristike vode, kao što su sila uzgona,
relativna gustoća, viskoznost, hidrostatski tlak i temperatura vode, omogućuju provođenje
rehabilitacije u uvjetima, koji nisu ostvarivi na tlu. Zbog toga je takav oblik rehabilitacije u nekim
stanjima prikladniji. Uzgon vode smanjuje utjecaj na zglobove, kosti i mišiće, dok toplina i pritisak
vode ublažavaju napor bolnih zglobova i potiču opuštanje mišića. Osim povoljnih kinezioloških
učinaka hidroterapije, cirkulacija i metabolizam u zglobovima i mišićima su također poboljšani, s
preliminarnim nalazima koji upućuju na jasan pozitivan učinak ove terapije kako na imunološki
sustav tako i na mentalno blagostanje pacijenata. Terapijske vježbe u vodi mogu biti vrlo učinkovita
u liječenju ili upravljanju nizom ozljeda ili kroničnih zdravstvenih stanja. Zbog uzgona vode,
hidroterapija može omogućiti pojedincima da vježbaju intenzitetom kojim ne mogu na kopnu. To
je osobito korisno za pacijente s dugotrajnom boli, degeneracijom zglobova ili neurološkim
stanjima koja uzrokuju spastičnost ili gubitak motoričke funkcij
Zdravstvena njega bolesnika s leukemijama
No full textLeukemije su maligne bolesti hematopoetskog sustava. Leukemijske stanice potiskuju
zdrave krvne stanice čime dolazi do manifestacije nespecifičnih simptoma koji ukazuju na
oslabjelu funkciju eritrocita, trombocita i leukocita. Prema brzini progresije leukemije se dijele
na akutne i kronične. Prema lozi zahvaćenih stanica dijele se na limfocitne i mijeloične.
Terapijske opcije ovisne su o tipu leukemije, međutim osnovni načini liječenja baziraju se na
primjeni citostatske terapije. Načini liječenja koji se također primjenjuju su: radioterapija,
transplantacija koštane srži te ciljana biološka terapija. Prilagodba bolesnika na novonastalu
situaciju iznimno je kompleksna te je vrlo važno da u svome okruženju ima medicinski tim od
povjerenja. Medicinsko osoblje koje skrbi o bolesniku treba imati veliku količinu znanja u svrhu
pružanja kvalitetne skrbi. Medicinska sestra treba bolesniku pristupiti holistički i empatično
uspostavljajući terapijski odnos. Plan zdravstvene njege bazira se na podacima prikupljenima
od bolesnika. Sestrinske dijagnoze u bolesnika s leukemijom mogu proizlaziti iz same bolesti
i/ili načina liječenja. Rizik za infekciju, rizik za krvarenje i smanjeno podnošenje napora
temeljne su sestrinske dijagnoze u bolesnika s leukemijom. Navedene sestrinske dijagnoze
proizlaze radi deficita normalno funkcionalnih krvnih stanica. Mučnina, bol, alopecija,
oštećenje sluznica i umor samo su neke od mogućih sestrinskih dijagnoza. Poseban izazov u
skrbi za bolesnika s leukemijom predstavlja transplantacija hematopoetskih matičnih stanica
koja zahtijeva visoku razinu stručnosti s naglaskom na prevenciju infekcija. Najčešće sestrinske
intervencije koje se provode u bolesnika s leukemijom su: ublažavanje boli, adekvatno
zbrinjavanje nuspojava, prevencija infekcija te edukacija bolesnika. Adekvatna edukacija
bolesnika dovest će do smanjenja razine anksioznosti budući da će bolesnik biti upoznat s
vlastitim stanjem, terapijskim tretmanom i svrhom provođenja intervencija. Bolesnik će
pravilnom edukacijom moći zapaziti razvoj mogućih nuspojava te će medicinsko osoblje moći
pravovremeno reagirati. Tijekom procesa skrbi, važno je pružiti podršku i biti oslonac bolesniku
i njegovoj obitelji budući da je terapijski proces leukemija vrlo kompleksan i nerijetko
dugotrajan
Depresija u starijoj životnoj dobi
No full textDemografske promjene u koje se prije svega ubraja starenje stanovništva
označavaju najznačajnije trendove tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Posljedica
ovog fenomena je povećana kvaliteta života i ukupni životni vijek ljudi te kontinuirani
pad stope plodnosti. U starijoj populaciji, jedan od ozbiljnih zdravstvenih problema koji
su povezani s komorbiditetom, oštećenim funkcioniranjem, pretjeranim korištenjem
resursa zdravstvene skrbi i povećanom smrtnošću (uključujući samoubojstvo) je
depresivni poremećaj. Depresija u starijoj dobi ozbiljan je, ali često zanemaren
zdravstveni problem koji može značajno utjecati na kvalitetu života. Starije osobe su
posebno osjetljive na depresiju zbog bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika.
Depresija u starijoj dobi ne smije se smatrati normalnim dijelom starenja. Depresija u
starijoj dobi posljedica je velikog broja čimbenika. To uključuje biološke, psihološke,
društvene, duhovne i čimbenike osobnosti. Depresiju starije dobi karakteriziraju
kognitivni nedostaci koji uključuju izvršne funkcije, kao što su rješavanje problema,
planiranje, donošenje odluka i inhibicija, zajedno sa selektivnom i trajnom pažnjom i
oštećenjem radnog pamćenja. Psihoterapija u obliku kognitivne bihevioralne terapije i
interpersonalne terapije prva je linija liječenja blage depresije, ali su se vrste liječenja,
poput psihodinamičke terapije i potpornih terapija, pokazale učinkovitima. Kod
umjerenih do teških oblika depresije preporučuje se farmakoterapija, a kod kronične
depresije najučinkovitijom se smatra kombinacija farmakoterapije i psihoterapije.
Intervencije medicinske sestre u skrbi za starije bolesnike s depresijom uključuju
prepoznavanje simptoma, procjenu stanja bolesnika, podršku u terapiji, stimulaciju
socijalne inerakcije, edukaciju obitelji i skbnika te prevenciju komplikacija
Suicidalnost kod osoba starije životne dobi - sestrinske intervencije
No full textSažetak Suicidalnost kod osoba starije životne dobi predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Iako se suicid kod starijih osoba često ignorira, istraživanja pokazuju da je starenje povezano s brojnim rizicima koji mogu povećati samoubilačke tendencije. Ove osobe često pate od mentalnih bolesti poput depresije, anksioznosti i demencije, ali i od fizičkih bolesti koje utječu na kvalitetu života. Uz to, socijalna izolacija, gubitak voljenih osoba, smanjenje samostalnosti te ekonomski problemi dodatno povećavaju rizik od suicida. Zdravstveni djelatnici, a posebno medicinske sestre, imaju veliku ulogu u prepoznavanju znakova suicidalnosti i pružanju adekvatnih intervencija koje mogu pomoći u prevenciji suicida. Cilj rada je analizirati suicidalne tendencije kod osoba starije životne dobi, istražiti čimbenike koji ih izazivaju te definirati sestrinske intervencije koje mogu pomoći u prevenciji suicida kod ove populacije. Također, u oporavku i prevenciji ponovljenih pokušaja suicida kod ove populacije. Rad se usmjerava na važnost ranog prepoznavanja rizika i razvoj individualnih planova zdravstvene njege kako bi se poboljšala kvaliteta života starijih osoba i smanjio broj suicida među njima. Prilikom izrade rada pretraživati će se izvori domaće te strane literature uključujući stručnu i znanstvenu literaturu. Literatura uključuje knjige, članke i priručnike koji su dostupni putem odobrenih znanstvenih i stručnih baza podataka
Rehabilitacija osoba ovisnih o alkoholu
No full textAlkoholizam predstavlja kompleksan zdravstveni i drubtveni problem s dubokim
povijesnim korijenima i birokim utjecajem na pojedince, obitelji i cjelokupnu zajednicu. Kroz
ovaj rad razmotreni su kljuni aspekti ovisnosti o alkoholu, ukljuujui patofiziolobke
mehanizme, kliniku sliku, faktore rizika te metode dijagnostike i lijeenja. Prevencija ostaje
najuinkovitiji nain suzbijanja alkoholizma, a ukljuuje edukaciju, zakonske mjere
ograniavanja dostupnosti alkohola te promicanje zdravih ~ivotnih stilova. Sama borba protiv
alkoholizma zahtijeva kontinuiranu suradnju zdravstvenih djelatnika, politiara, obrazovnih
ustanova i cijelog drubtva kako bi se smanjile negativne posljedice ove ovisnosti i omoguio
kvalitetniji ~ivot pogođenima
Onečišćenje zraka i kronične nezarazne bolesti
No full textDiplomski rad istražuje utjecaj onečišenja zraka na pojavnost kroničnih nezaraznih bolesti (KNB) kao što su astma, KOPB, kardiovaskularne i neurološke bolesti. Kroz analizu znanstvenih publikacija i podataka iz Hrvatske i svijeta, prikazana je povezanost između izloženosti štetnim tvarima (PM2.5, NO2, O3) i povećane smrtnosti, hospitalizacija te pogoršanja simptoma kod ranjivih skupina poput djece, starijih i kroničnih bolesnika. U radu su prikazane i nacionalne te europske regulative, kao i preventivne mjere koje uključuju smanjenje emisija, javnozdravstvene kampanje i osobne strategije zaštite. Zaključno, naglašena je potreba za integriranim pristupom kako bi se smanjio zdravstveni rizik i unaprijedila kvaliteta života stanovništva
Proprioceptivni trening u funkciji prevencije i rehabilitacije ozljeda koljena i gležnja
No full textProprioceptivni trening jedan je od ključnih elemenata u suvremenoj fizioterapijskoj praksi
kada je riječ o prevenciji i rehabilitaciji ozljeda zglobova, osobito koljena i gležnja.
Propriocepcija, kao sposobnost tijela da prepozna položaj svojih dijelova u prostoru,
omogućuje održavanje ravnoteže, koordinacije i stabilnosti. Proprioceptori smješteni u
zglobnim strukturama, ligamentima, tetivama i mišićima omogućuju brz prijenos informacija
prema središnjem živčanom sustavu, što omogućuje precizne motoričke reakcije. Nakon
ozljeda, naročito uganuća gležnja ili ruptura ligamenata koljena, dolazi do narušene
senzomotoričke kontrole, smanjene stabilnosti zgloba i povećanog rizika od ponavljajućih
ozljeda.
U ovom radu detaljno su obrađene anatomske i biomehaničke značajke koljena i gležnja,
najčešći oblici ozljeda te klinička važnost njihove stabilnosti. Poseban je naglasak stavljen na
ulogu propriocepcije u funkcionalnoj rehabilitaciji. Prikazana su najnovija znanstvena
istraživanja koja potvrđuju učinkovitost proprioceptivnih programa u smanjenju broja
recidiva, ubrzanju oporavka te poboljšanju kontrole pokreta. Ujedno je obrađena podjela
vježbi prema ciljevima rehabilitacije – od statičkih vježbi ravnoteže, do dinamičkih i
funkcionalnih zadataka s vanjskim perturbacijama.
Proprioceptivni trening primjenjuje se individualizirano, ovisno o fazi rehabilitacije i stanju
pacijenta – od akutne faze s pasivnim pokretima, preko subakutne s progresivnim vježbama
ravnoteže, sve do funkcionalne faze u kojoj se pacijent priprema za povratak sportu ili
svakodnevnim aktivnostima. Praktični dio rada uključuje konkretne primjere vježbi za
koljeno i gležanj koje se koriste u fizioterapijskoj praksi, uz napomene o pravilnoj izvedbi i
sigurnosti.
Zaključno, proprioceptivni trening predstavlja nezamjenjivu komponentu u očuvanju i obnovi
stabilnosti zglobova. Njegova implementacija u preventivne programe, osobito kod sportaša i
rekreativaca, značajno doprinosi očuvanju zdravlja sustava za kretanje te smanjenju rizika od
ozljeda
Utjecaj noćnog rada na kognitivne funkcije djelatnika u jedinici intenzivnog liječenja
No full textUVOD: Noni rad mo~e znaajno utjecati na kognitivne funkcije djelatnika u jedinici
intenzivnog lijeenja, okru~enju u kojem su visoka razina koncentracije, brze reakcije i
preciznost kljune za sigurnost pacijenata i kvalitetu skrbi. U razliitim zemljama diljem
svijeta, provedena su brojna istra~ivanja kako bi se utvrdio utjecaj rada u smjenama,
ukljuujui i none smjene, na razliite aspekte vezane uz funkcioniranje organizma.
Medicinske sestre najvea su skupina pru~atelja zdravstvenih usluga koja je
odgovorna za pru~anje visokokvalitetne skrbi za pacijente.
CILJ ISTRA}IVANJA: Ispitati utjecaj nonog rada na kognitivne funkcije medicinske
sestre u jedinici intenzivnog lijeenja.
METODE: Istra~ivanje, u kojem je sudjelovalo 50 medicinskih sestara/tehniara je
provedeno u Jedinici intenzivnog lijeenja Ope bolnice aibenik. Za potrebe
istra~ivanja je koribten anonimni upitnik Creighton instrument za procjenu sposobnosti
2.0 (eng. Creighton Competency Evaluation Instrument 2.0 - C-CEI 2.0). Za statistiku
obradu podataka koribten je statistiki program IBM SPSS Statistics 26.0.
REZULTATI: Mibljenje medicinskih sestara/tehniara o utjecaju nonog rada
ocijenjeno od 1 do 5 promatrano je kroz 30 specifinih pitanja/tvrdnji. Srednje
vrijednosti ocjena su se kretale ovisno o pitanju od 3,3 do 4,9 od moguih 5. Ispitanici
se najvibe sla~u s time da noni rad medicinskih sestara mo~e uzrokovati pojavu
kroninog umora (4,9±0,4). Najmanje se sla~u sa tvrdnjom da utjee na demonstraciju
reflektivne prakse (aktivno razmatrati svaku praksu i promibljati o njezinim
vrijednostima i kontekstu) (3,3±1,0).
ZAKLJU
AK: Ispitanici se najvibe sla~u s tvrdnjom da noni rad medicinskih sestara
mo~e uzrokovati pojavu kroninog umora. Mubkarci i ispitanici srednje ~ivotne dobi
izra~enije percipiraju negativan utjecaj nonog rada na ravnote~u između
profesionalnog i privatnog ~ivota. Ispitanici srednje ~ivotne dobi i vibe godina radnog
sta~a izra~enije percipiraju utjecaj nonog rada na pojavu kroninog umora