Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
UTJECAJ OBOGAĆENIH KAVEZA NA ODRŽIVOST PROIZVODNJE KONZUMNIH JAJA NA OBITELJSKOJ FARMI KONES-BI D.O.O.
No full textIstraživanje je provedeno na farmi KONES-BI iz Velikog Pašijana. Farma se bavi proizvodnjom konzumnih jaja, kapaciteta je 84000 kljunova.
U radu je istražena proizvodnja konzumnih jaja iz dva kavezna sustava držanja kokoši nesilica u dvije proizvodne godine u konvencionalnim kavezima i dvije u obogaćenim kavezima. Istražena je proizvodnost, konverzija hrane, mortalitet i kvaliteta jaja.
Proizvodnost jaja u obogaćenim kavezima je nešto lošija. Kokoši su nesle manje jaja (308, 310) u odnosu na konvencionalne kaveze (327, 316). Konverzija hrane za kilogram jajačane mase je bila lošija 2,76-2,78 nasuprot 2,55-2,66 kg. Mortalitet je bio veći (4,-7% u odnosu na 2-3,5%). Prljavost i lom jaja veći (4,8-5%) u odnosu na (1-1,1%) uz podjednaku izlaznu težinu kokoši nesilica.
Što se tiče dobrobiti životinja obogaćeni kavezi su prihvatljiviji, a sa proizvodnog i higijenskog stajališta manje prihvatljivi od konvencionalnih kaveza.
Iz navedenih podataka proizlazi da je sa stanovišta proizvodnje držanje u konvencionalnim kavezima bolje, proizvodnja je veća, a troškovi manji. U obogaćenim kavezima prednost je dobrobit životinja (bolja mogućnost kretanja, zadovoljenje etoloških potreba grebanja, kljucanja, čeprkanja, sjedenja na prečkama i nesenje u gnijezdu) te bi se njihov proizvodni ciklus s tog stanovišta mogao produžiti, a time i kompenzirati nešto slabiju proizvodnost.
Cijena jaja u prodaji nije se značajno razlikovala između ova dva sustava držanja (u konvencionalnim kavezima 0,6 kn, a u obogaćenim 0,57 kn).
Iz svega navedenoga zaključuje se da je proizvodnja jaja bila skuplja i jednim dijelom teža, a zarada nešto manja u novim obogaćenim kavezima.The research was conducted on the KONES-BI farm in Veliki Pašijan. The farm is producing table eggs. The capacity of the farm is 84000 beaks. All the jobs on the farm are done by the Bek family. There are 16 employees total. They treat 150 ha of land. They produce a poultry mixture in their own poultry feed. They grow maize, wheat, oats and triticale. They buy soybean meal.
The thesis investigates the production of table eggs from two different laying cage systems. The research has been done in period of two production years both in convenctional and enriched cages, with special review on productivity, feed conversion, mortality and the eggs quality. The egg production in enriched cages is slightly worse than in convectional cages . The chickens laid (308, 310) eggs less in comparison to the convectional cages (327, 316). The feed conversion was worse . The hens spent more food per kilogram of egg mass (2,76- 2,78) kg as opposed to (2,55-2,66). The mortality was higher (4-7%) in relation to (2-3,5%). There were more soiled and broken eggs. (4,8-5% in relation to 1-1,1%) with the output equal weight laying hens. As for animal welfare, enriched cages are more acceptable, and from the production and hygienic point of view they are less acceptable, in relation to holding hens in coventional cages. It would thus appear, from the point of production, holding in conventional cages is better. Higher production and lower costs. In enriched cages the advantage is an animal welfare, because of their possibility to move freely, and satisfy their ethological needs (scratching, picking, sitting on the cage bars, laying in a nest). From that point their production cycle could be extended and thereby compensate slightly lower productivity.
The price of eggs on sale didn't differ between the two systems of holding. The average price of an egg in the market produced in the convectional cage was 0,6kn, and the one in an enriched cage 0,57kn. Slightly lower price of eggs in enriched cages is the result of a large number of fractured and soiled eggs, which were sold at a price of 0,25kn, which breaks the overall average price of eggs at the farm.
From all this we can see that the egg production was more expensive and partly more difficult, and the wage slightly lower in new enriched cages
HACCP appliance in meat and meat product retaililing
No full textPrimjena HACCP sustava u maloprodaji mesa i mesnih proizvoda analizirana je u mesnici Getro Vrbani u vlasništvu tvrtke Mercator-H d.o.o. Cilj je bio utvrđivanje najčešćih uzroka zbog kojih se javljaju nesukladnosti u primjeni te prijedlozi preventivnih mjera.
Metode istraživanja bile su monitoring, anketiranje kupaca, intervju sa djelatnicima mesnice, voditeljem prodavaonice te članovima i voditeljem HACCP tima, proučavanje radnih uputa mesnice, te dostupne sekundarne literature.
Primjena HACCP-a u mesnici Getro Vrbani nije do kraja dosljedna. Povremeno dolazi do nesukladnosti u primjeni. Meso koje se zaprima nije uvijek zadovoljavajuće kvalitete i svježine te dolazi sa kratkim rokom trajanja, vozila u kojima se meso dostavlja nisu u svim slučajevima prilagođena njegovom prijevozu.
Kod uzorkovanja u nekoliko navrata došlo je do nezadovoljavajućih mikrobioloških rezultata analize mesa. Mesni proizvod je bio pozitivan na bakterije iz roda Salmonella, a utvrđeno je da je sama sirovina prilikom ulaza u mesnicu bila bakteriološki neispravna.
Mercator-H napravio je detaljne upute za poslovanje mesnice u skladu sa pravilima HACCP sustava. Unatoč svemu napravljenom dolazi do nepoštivanja propisanoga usprkos dobrim namjerama da se sustav propisno razvije i postavi.
Mnogo je razloga zbog kojih se pojavljuju nesukladnosti prilikom implementacije i primjene HACCP-a. Jedan od glavnih je „nedostatak motivacije“, a drugi „nedostatak znanja“ osoblja. Isprepletanjem ovih nedostataka dolazi do novih problema i nesukladnosti u primjeni HACCP-a. Kontinuiranim nadzorom i kontrolom primjene HACCP-a te stalnim poboljšanjima sustava uveliko bi se smanjila pojava nesukladnosti.
Rezultati istraživanja ovoga rada su primjenjivi u svakodnevnom poslovanju i doprinijeti će većoj zdravstvenoj sigurnosti hrane i boljoj primjeni HACCP-a.The appliance of HACCP system in meat and meat product retailing was analysed in the butcher department of Getro Vrbani owned by Mercator-H Ltd. The objective was to determine the most common causes for the occurrence of non-conformity and the suggestions of preventive measures.
Research methods included monitoring, customer survey, interview with the butcher department employees, store manager, as well as the members and the head of HACCP team, study of the butcher department's operating instructions and available secondary literature.
HACCP appliance in the Getro Vrbani butcher department is not thoroughly consistent. Occasionally there is non-conformity in the appliance. Meat received is not always of satisfactory quality and freshness with short expiry date, and vehicles used for meat delivery are not always adjusted to its transportation.
As the consequence, there have been several occasions of unsatisfactory microbiological results of the meat analysis. Meat product turned positive to bacteria of Salmonella family, and it has also been determined that the raw material itslef was bacteriologically contaminated when entering the butcher department.
Mercator-H made detailed business operating instructions of the butcher department in accordance to the HACCP regulations. However, although all these things have been done properly, there are still noncompliances with rules prescribed in spite of good intentions for the system to develop and form as set by regulations. There are many possible errors which occur during HACCP implementantion. One of the principal errors is 'the lack of motivation', and another is 'the lack of knowledge' of the staff. With further intertwining of these errors new problems come to existence as well as further non-conformities to HACCP system.The research results are applicable in everyday business operation and they will contribute to larger health security of food and better HACCP application
Tehnologija proizvodnje šećerne repe na OPG-u Puhar u 2014.
No full textIstraživanje je provedeno na OPG – u Puhar u 2014. godini. Gospodarstvo se nalazi u Velikom Otoku, malom selu smještenom u sjevernom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, udaljenom 15-tak kilometara od grada Koprivnice. Tradicija poljoprivredne proizvodnje ovog gospodarstva održava se kroz više generacija. U 2014. na gospodarstvu se šećerna repa uzgajala na 22 ha, a proizvodnja je ugovorena sa Viro d.d. Sijane su tri sorte šećerne repe: KWS Jasmina (9 ha), KWS Serenada (9 ha) i Strube Markus (4 ha).
Na površinama OPG Puhar predkultura šećernoj repi na svih 22 hektara bila je pšenica, a na tim površinama šećerna repa se nije uzgajala posljednjih 4 godine.
Na površinama gospodarstva Puhar nakon žetve pšenice prašeno je strnište, odnosno obavljeno je plitko oranje na 10 cm. Ovim postupkom se sprječava gubitak vode iz tla, razbija se kapilaritet u površinskom sloju i potiče mikrobiološka aktivnost tla. Time se također potiče i aktiviranje sjemenki korova na klijanje i nicanje. Krajem kolovoza izvršilo se oranje na oko 20 cm. Tim oranjem zaorani su iznikli korovi. Krajem listopada izvedeno je duboko jesensko oranje, a nakon dubokog oranja na svim površinama izvršeno je i tanjuranje. U proljeće kada se tlo dovoljno prosušilo, neposredno prije sjetve obavljena je priprema tla za sjetvu sjetvospremačem u dva prohoda.
Na površinama OPG-a Puhar krajem listopada s dubokim jesenskim oranjem zaoralo se mineralno gnojivo NP 11-52 u količini 250 kg i Kalijev klorid 60 kg/ha. U proljeće prije predsjetvene pripreme tla primijenjeno je 250 kg po ha NPK 15-15-15. Prije kultivacije u fazi drugog do trećeg para listova izvršena je prihrana s 250 kg/ha KAN-a. Sa tretiranjem protiv pjegavosti lista je obavljena i folijarna prihrana sa Poly sugarbeet 15-7-30+2MgO u količini od 3 kg/ha i sa Borosolom L9 5% u količini od 2,5 kg/ha, u dva navrata. Sveukupno dodano je 133,4 kg N, 167,92 kg P2O5, i 189,3 kg K2O.
Na površinama OPG Puhar sjetva se odvijala u razdoblju od 18.03. do 20.03.2014., a zasijane su sorte Jasmina, Serenada i Markus. Dubina sjetve iznosila je 2-3 cm. Sjetva se vršila 6-ero rednom sijačicom proizvođača Monosem. Razmak između redova je 45 cm, razmak u redu 18 cm. Prosječni utrošak sjemena je iznosio 1,2 - 1,3 sjetvene jedinice po hektaru, a to je sjetva na konačni sklop (8 – 9 biljaka/m2) bez prorjeđivanja.
Od bolesti javila se pjegavost lista šećerne repe, dok je od štetnika najzastupljenija bila repina pipa, a u manjoj mjeri repin buhač. Postignuti su prinosi korijena od 85 t/ha dok je digestija bila relativno niska (13%) jer je zbog loših vremenskih uvjeta (puno oborina i toplo vrijeme) došlo do jače pojave pjegavosti lišća, a što je kasnije rezultiralo retrovegetacijom šećerne repe.
Unatoč klimatski lošijoj godini za uzgoj šećerne repe postignuti su zadovoljavajući rezultati i pokazalo se da je uz veliko znanje i poštivanje svih agrotehničkih mjera i rokova šećerna repa visokodohodovna kultura
UTJECAJ VEGETACIJSKE GODINE NA POKAZATELJE SKLADIŠNE I TEHNOLOŠKE KVALITETE PŠENICE U TEHNOLOŠKOM POSTUPKU TVORNICE MLINOVI I PEKARA PODRAVKA D.D.
No full textU ovom radu istraživan je utjecaj vegetacijske godine u 2012. i 2013. godini na pokazatelje skladišne i tehnološke kvalitete pšenice u tehnološkom postupku Tvornice mlinovi i pekara, Podravka d.d. Utvrđeno je da su svi ispitivani kultivari pšenice; Bc Adriana, Bc Marina i Bc Mira imali signifikantno lošije pokazatelje skladišne i tehnološke kvalitete kod prijema u Tvornicu mlinovi i pekara Podravke d.d. tijekom žetve 2013. u usporedbi s 2012. godinom. Signifikantno lošiji pokazatelji skladišne i tehnološke kvalitete u 2013. Godini uzrokovani su pogavito obilnim oborinama tijekom žetve koje su uzrokovale ''ispiranje'' zrna u klasu, povećanje vlage zrna i rastu korova u žetvi. To je dovelo i do povećanja broja elevacija, sušenja, dosušivanja i pročišćavanja ukupno zaprimljene zrnaste mase merkantilne pšenice, gore navedenih kultivara, a time i do povećanja potrošnje energije po po toni zaprimljene pšenice. Rad je izrađen u Podravki d.d., Koprivnica, Tvornici mlinovi i pekara, Službi Razvoj poljoprivrede i Službi Poljoprivredna proizvodnja
REZULTATI DEMONSTRACIJSKOG SORTNOG POKUSA PŠENICE U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI
No full textU raduseanalizirademonstracijski pokus pšenice u Međimurskoj županiji na OPG-u
Šopar koji je provodila PodružnicaPoljoprivredne savjetodavne službe Međimurske županije
2015. godine. U pokusu je bilo posijano trideset sorata i jedan hibrid pšenice.Proizvođačke
kuće koje su sudjelovale u pokusu su: RWA, KWS, SYNGENTA, POLJOPRIVREDNI
INSTITUT OSIJEK, talijanska ISTERA i slovenski AGROMAG.
Predkultuta ovom pokusu bio je krumpir.
Pokus je zasijan5.studenoga 2014.Sjetva je bila obavljena izvan optimalnoga roka zbog
obilnih kiša i zadržavanja vode na parceli.
Tijekom vegetacijske sezone osim sušnoga perioda, proizvodni pokus pogodila je elementarna
nepogoda (tuča, 8. srpnja 2015.) neposredno prije kombajniranja.
Prosjek prinosa suhoga zrna cijeloga pokusa bio je 7607 kg/ha, prosjek vlage 11,7 %,prosjek
hektolitarske mase 77,03 kg/hl i prosjek proteina 12,47 %
TENDENCIJE KRETANJA POVRTNE PROIZVODNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 2009.-2013.
No full textU završnom radu obrađeno je stanje povrtlarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, kroz razdoblje pet godina (2009.-2013.) s osvrtom na neke pokazatelje u Evropskoj Uniji.
U radu su obrađene površine, ukupna proizvodnja, proizvodnja po hektaru, potrošnja, te izvoz i uvoz povrća u promatranom razdoblju.
Prognozirane su i tendencije kretanja buduće povrtlarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.
Sagledani su čimbenici koji utječu na postojeće stanje u toj proizvodnji danas, te mogući pravci poboljšanja ukupnog stanja u sektoru proizvodnje povrća u Hrvatskoj
HRANIDBA MLIJEČNIH KRAVA NA ZDENAČKOJ FARMI D.O.O.
No full textSmatra se kako je hranidba mliječnih krava jedan od najsloženiji procesa u proizvodnji mlijeka. Bez kvalitetne proizvodnja stočne hrana (krmnog bilja) kao i kvalitetne hranidbe nema ni uspješne proizvodnje mlijeka. Cilj rada imao je za svrhu da se bolje upoznam sa procesom proizvodnje mlijeka, i krmiva te hranidbom kao jednim od ključnih elemenata u svakom proizvodnom procesu. Praksu sam odradio na „Farmi Zdenci“. U svrhu prikupljanja podataka o farmi služio sam se metodom intervjua i razgovora. Podatke sa farme sam usporedio sa dostupnim mi podatcima iz literature. Na farmi se uzgaja muška i ženska telad. Muška se telad prodaje, a žensku telad othranjuju i kasnije u odrasloj dobi koriste za reprodukciju i proizvodnju mlijeka. Farma raspolaže sa 8 objekata za držanje stoke koji omogućavaju maksimalnu mehanizaciju i dodatno pojeftinjenje proizvodnje. Farma raspolaže sa 152 ha obradive površina zemlje koju koristi za proizvodnju sjenaže talijanskog ljulja (82ha) i kukuruzne silaže (70ha). Farma provodi analitička ispitivanja vrijednosti hranjivih tvari krmiva zbog čega su u mogućnosti točno izračunati hranidbene vrijednosti obroka. Obroci su cijele godine isti i jako dobro uravnoteženi, jedina iznimka je skupina mliječnih krava koja proizvodi u prosjeku 25 litara mlijeka. Prema mojoj procjeni kod navedene skupine krava obrok bi trebalo malo reducirati. Većina hranjivih potreba različitih proizvodnih grupa mliječnih krava na farmi se nastoji pokriti voluminoznim krmivima kako bi obrok bio što rentabilniji i ekonomičniji. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosi 28,5 litara sa 3,53% sirovog proteina i 4,1% mliječne masti. Sveukupno gledajući može se zaključiti kako farma Zdenci dobro posluje već dugi niz godina te stalno teži za poboljšanjima i na taj način stvara dobre uvjete za uspješnu i ekonomski isplativu proizvodnju mlijeka
ZAGREBAČKA TRŽNICA DOLAC KAO MJESTO IZRAVNE PRODAJE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA
No full textZbog osviještenosti današnjih potrošača i želje za kupovanjem zdrave i kvalitetne
hrane raste i potražnja za domaćim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Tržnice su
idealno mjesto na kojem potrošači mogu izravno od proizvođača kupiti te proizvode.
Predmet ovog diplomskog rada je Zagrebačka tržnica Dolac, koja je analizirana kao
mjesto izravne prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Svrha rada je ukazati na
važnost izravne prodaje na tržnici, kako za proizvođače tako i za potrošače.
Kako bi se što bolje razradila ova tematika obavljeno je terensko istraživanje i
anketiranje proizvođača i kupaca. Anketnim upitnikom željelo se što više saznati o iskustvima
ponuđača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, koji su nedostaci, a koje prednosti prodaje
na tržnici. Također anketiranjem kupaca/potrošača poljoprivredno–prehrambenih proizvoda
saznati kakva su njihova iskustva odnosno zadovoljstvo kupovanja na tržnici Dolac.
Rezultati anketa pokazali su da i ponuđači i kupci ostvaruju brojne koristi. Kupci mogu
kupiti svježe domaće proizvode, ostvaruju kontakt s proizvođačima i bolje su informirani o
proizvodima koje kupuju. Dodatni motivi za kupnju su i kupovina tradicionalnih i autohtonih
proizvoda, mogućnost dogovora oko cijene, međusobno povjerenje i bolji ugođaj kupnje.
Ponuđači izravnom prodajom na tržnici ostvaruju direktan priljev novca nakon prodaje i
mogućnost predstavljanja vlastitih proizvoda izravno kupcima s kojima naposljetku i razvijaju
dugoročnu suradnju. Rezultati ankete su pokazali da ponuđači nisu u potpunosti zadovoljni
infrastrukturom i opremom na tržnici. Jedno od glavnih razloga nezadovoljstva je nedostatak
parkirališta te manjak natkrivenog dijela tržnice što otežava prodaju u zimskim mjesecima i
kod nepovoljnih vremenskih prilika
UTJECAJ KONSOCIJACIJE NA RAST I RAZVOJ NEVENA I MRKVE
No full textIstraživanje se bazira na ispitivanju konsocijacije nevena (Calendula officinalis L.) s
mrkvom (Daucus carota L.) na površini Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Interes
za uzgojem bilja u konsocijaciji proizlazi iz potrebe za promjenama od dosadašnjeg
konvencionalnog uzgoja prema smanjenju primjene kemijskih sredstava u integriranoj i
ekološkoj proizvodnji. Cilj ovog istraživanja je ispitati utjecaj konsocijacije nevena
(Calendula offinalis L.) i mrkve (Daucus carota L.) na sam rast i razvoj tih kultura.
Istraživanje je provedeno na površini Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Svi
prikupljeni podaci su analizirani kako bi dobili ocjenu efekta uzgoja u konsocijaciji.
Temeljem prikazanih rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da uzgoj nevena u
konsocijaciji s mrkvom može djelomično utjecati na određene parametre rasta nevena, dok na
rast mrkve nema utjecaj
UZGOJ KORABICE NA EKOLOŠKOM GOSPODARSTVU SCHULTENHOF, NJEMAČKA
No full textSAŽETAK
Korabica (Brassica oleracea var. gongylodes L.) povrtna je kultura iz porodice krstašica. Interesantna je uzgajivačima povrća, posebice za uzgoj u rano proljeće, jer zbog kratke vegetacije do tehnološke zriobe među prvima dolazi na tržište. Za jelo se koriste zadebljala stabljika i mlado lišće. Korabica je dobar izvor minerala i dijetalnih vlakana, a sadrži i brojne fitonutrijenate poput izotiocijanata, sulforafana, indol-3-karbinola koji pokazuju antikancerogeno djelovanje. Naročito je bogata vitaminom C, zatim karotenom te vitaminom B6 i folnom kiselinom.
U posljednje je vrijeme sve veća potražnja za kvalitetnijim, ekološki uzgojenim povrćem na tržištu. Na gospodarstvu Schultenhof (Dortmund, Njemačka) korabica se uzgaja po principima ekološke poljoprivrede. Različitim rokovima sjetve i sadnje te odabirom sorata različite dužine vegetacije osigurava se duže razdoblje berbe. Za proljetni rok uzgoja odabrane su sorte Korist F1 i Quickstar F1. Presadnice korabice uzgojene su u stakleniku, a presađivanje na otvoreno u prvom roku uzgoja obavljeno je 14. travnja 2014. Nakon sadnje izvršeno je prekrivanje agrotekstilom. Od mjera njege tijekom vegetacije u dva navrata je provedena međuredna kultivacija i plijevljenje te navodnjavanje prema potrebi. Berba hibrida Quickstar započela je 37 dana nakon sadnje, a hibrida Korist 48 dana nakon sadnje. Hibrid Korist bran je u više navrata po roku uzgoja i bio je skloniji pucanju stabljike. Prinos hibrida Quickstar iznosio je 22,5 t/ha, a hibrida Korist 19,4 t/ha. Sadnjom u više rokova osigurana je berba korabice od svibnja do polovice srpnja