University of Zagreb Repository
Not a member yet
127122 research outputs found
Sort by
Expression of autophagy markers HSC70, LC3B, LAMP2A, GRP78 and mTOR in St8sia1 knockout mice
No full textGen St8sia1 kodira enzim GD3-sintazu koja katalizira nastajanje GD3, disijalogangliozida b-serije, dodatkom sijalinske kiseline na GM3, monogangliozid a-serije. GD3 sudjeluje u različitim stadijima procesa autofagije. Kolokalizira s PIP3 i BECN1 tijekom formiranja fagofora, ulazi u interakciju s LC3B u membrani autofagosoma te s LAMP1 tijekom nastajanja autolizosoma. Kod miševa bez GD3-sintaze dolazi do akumulacije gangliozida a-serije i nedostatka gangliozida b- i c-serije. Cilj ovog rada bio je utvrditi je li ekspresija HSC70, LC3B, LAMP2A, GRP78 i mTOR, proteina koji sudjeluju u procesu autofagije, promijenjena kod miševa kojima nedostaje gen St8sia1. Prerezi uški devet miševa bez gena St8sia1 i pet miševa divljeg tipa korišteni su za detekciju proteina HSC70, LC3B, LAMP2A, GRP78 i mTOR imunofluorescencijskim bojenjem. Izdvojeni su dijelovi preparata koji prikazuju epidermu te je na njima analizirana ekspresija proteina od interesa. Kod miševa bez gen St8sia1 uočena je značajno povišena ekspresija proteina HSC70, GRP78 i mTOR te smanjena ekspresija proteina LC3B. Ekspresija LAMP2A nije bila promijenjena. Ovakvi rezultati ukazuju na to da nedostatak GD3-sintaze dovodi do promjena u ekspresiji pojedinih proteina povezanih s autofagijom, najvjerojatnije zbog nedostatka gangliozida GD3 i promjene ukupnog sastava gangliozida.GD3 synthase, enzyme that catalyses formation of GD3, disialoganglioside of b-series, by adding sialic acid resiude on GM3, monosialoganglioside of a-series, is encoded by St8sia1 gene. GD3 is involved in several stages of autophagy process. It colocalizes with PIP3-BECN1 complex during the phagophore formation, interacts with LC3B in autophagosome membrane and with LAMP1 during the autolyzosome fomation. Lack of GD3 synthase leads to accumulation of a-series gangliosides and a deficiency of b- and c-series gangliosides. The aim of this theses was to investigate the effect of St8sia1 silencing on the expression of proteins HSC70, LC3B, LAMP2A, GRP78 and mTOR which are involved in autophagy. Histological sections of ear of nine St8sia1 knockout mice and five wild-type mice were used for detection of proteins HSC70, LC3B, LAMP2A, GRP78 and mTOR by immunofluorescence staining. The epidermis parts were separated and analyzed in order to quantify the expression of the proteins of interest. Increase in the expression of proteins HSC70, GRP78 and mTOR was observed in St8sia1 knockout mice, while the expression of protein LC3B was reduced. The expression of LAMP2A was not significantly different. The results of this study suggest that deficiency of GD3 synthase leads to changes in the expression of autophagy related proteins, which is probably related to GD3 deficiency and alterations of ganglioside composition
The role of aminoacyl-tRNA synthetases in cellular oxidative stress response
No full textAminoacil-tRNA-sintetaze (AARS) su enzimi koji kataliziraju nastanak kovalentne veze između pripadne aminokiseline i tRNA pri čemu nastaje aminoacil-tRNA, supstrat u procesu translacije. Citosolne AARS zbog redukcijskog okoliša inače nemaju disulfidnu vezu, no pronađena je u kristalnoj strukturi citosolne seril-tRNA-sintetaze (SerRS) iz biljke Arabidopsis thaliana. U ovom radu dizajnirane su jednostruko (SerRS_C213S, SerRS_C244S) i dvostruko mutirane inačice (SerRS_C213S/C244S) i pokazano je da dolazi do reverzibilnog nastajanja disulfidne veze što omogućuje enzimu nepromijenjenu aktivnost u oksidacijskom stresu. Također je istražen utjecaj mistranslacije uzrokovane ugradnjom valina (Val) ili norvalina (Nva) umjesto izoleucina na odgovor na oksidacijski stres. U tu svrhu korišteni su sojevi bakterije Escherichia coli koji eksprimiraju izoleucil-tRNA-sintetazu s inaktiviranom domenom za popravak pogreške (PS7066 i ED-). Rezultati su pokazali da prethodni uzgoj stanica u mistranslatirajućim uvjetima do stacionarne faze uzrokuje bolje preživljenje i rast u oksidacijskom stresu u odnosu na stanice koje nisu rasle u mistranslatirajućim uvjetima. Nadalje, uočeno je da uzgoj stanica s inaktiviranim RpoS-om u mediju s višim koncentracijama valina ili norvalina izaziva adaptaciju na oksidacijski stres koja je neovisna o RpoS-u, dok stanice uzgojene pri nižim koncentracijama valina ili norvalina ne preživljavaju u uvjetima oksidacijskog stresa.Aminoacyl-tRNA synthetases (AARS) are enzymes that catalyze covalent bond formation between cognate amino acid and tRNA to produce aminoacyl-tRNA - substrate in the translation process. Due to the reductive environment, cytosolic AARSs do not have disulfide bonds, however, one was found in the crystal structure of cytosolic seryl-tRNA synthetase (SerRS) from the plant Arabidopsis thaliana. In this study, point (SerRS_C213S, SerRS_C244S) and double mutants (SerRS_C213S/C244S) were designed and it was shown that the reversible disulfide bond formation allows unchanged enzyme activity under oxidative stress. Also, the effect of isoleucine-to-valine (Val) or norvaline (Nva) mistranslation on oxidative stress response was investigated. For this purpose, Escherichia coli strains expressing isoleucyl-tRNA synthetase with a mutation in the editing domain were used (PS7066 and ED-). The results show that prior cell growth in mistranslating conditions to stationary phase leads to higher survival and growth rates under oxidative stress compared to cells that were not grown in mistranslating conditions. Furthermore, it was shown that prior growth of cells with inactivated RpoS in media with higher concentrations of Val or Nva leads to adaptation to oxidative stress that is RpoS- independent, while the cells grown with lower concentrations of Val or Nva do not survive in oxidative stress conditions
Expression profiles of rac1A, rac1B and rac1C genes in single and double rac1 mutants in Dictyostelium discoideum cells
No full textProteini Rac1A, Rac1B i Rac1C iz amebe Dictyostelium discoideum pripadaju porodici GTPaza Rho i reguliraju aktinski citoskelet. Zbog velike homologije među njima i nepostojanja značajnih promjena u fenotipu jednostrukih mutanata, u literaturi se uvriježilo mišljenje da ovi proteini imaju preklapajuće funkcije. Međutim, karakterizacija mutanata pojedinačno deficijentnih za gene rac1 konstruiranih u Laboratoriju za staničnu dinamiku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu pokazala je da stanice rac1A- imaju defekte tijekom vegetativnog rasta. Nadalje, u odsutnosti proteina Rac1A opaženo je veliko statistički značajno povećanje ekspresije gena rac1B i rac1C. Kako bih ispitala dolazi li do povećanja ekspresije preostalog gena rac1 u dvostrukim mutantima deficijentnima za gen rac1A, u stanicama rac1A- uklonila sam gene rac1B i rac1C. Uklanjanje gena potvrdila sam metodom PCR i Southernovom metodom otiska. Potom sam metodom qPCR analizirala ekspresiju sva tri gena rac1 u stanicama divljeg tipa i mutanata. U stanicama rac1A-/rac1B- i rac1A-/rac1C- ekspresija preostalog gena rac1 ostala je značajno viša u odnosu na stanice divljeg tipa. Također opazila sam promjene fenotipa specifične za stanice rac1A-/rac1B-. Ovi rezultati pokazuju da povećana ekspresija gena rac1B i/ili rac1C ne može u potpunosti nadomijestiti funkciju proteina Rac1A, što ukazuje na to da proteini Rac1, osim preklapajućih, imaju i specifične uloge u stanici.The D. discoideum proteins Rac1A, Rac1B and Rac1C are GTPases of the Rho family that are involved in the regulation of the actin cytoskeleton. Due to the high homology between them, it is assumed that they have overlapping functions. Furthermore, cells lacking the single Rac1 protein showed no significant phenotypic changes. However, analyzes of rac1A-, rac1B- and rac1C- mutants produced in the Laboratory of cell dynamics (RBI Zagreb) revealed that rac1A- cells are defective during vegetative growth. Moreover, rac1B and rac1C expression was significantly increased in the absence of Rac1A. To analyze the expression profile of double mutants lacking Rac1A, I generated rac1A-/rac1B- and rac1A-/rac1C- cells. After confirming the deletion of rac1B and rac1C genes in rac1A- cells by PCR and Southern blot, I analyzed the expression of the three rac1 genes by qPCR. Relative quantification of expression showed that in both rac1A-/rac1B- and rac1A-/rac1C- double mutants, the expression of the third rac1 gene remains strikingly elevated. In addition, preliminary observations indicate phenotypic changes specific to the rac1A-/rac1B- genotype. Therefore, overexpression of rac1B and/or rac1C cannot fully rescue the phenotype of mutants lacking Rac1A and Rac1 GTPases not only have overlapping functions but also perform specific roles in the cell
Supersonic aerodynamics model for modern fighter aircraft
No full textU ovom diplomskom radu napravljen je model aerodinamike nadzvučnih brzina modernog lovačkog aviona s konfiguracijom kanard-krilo, nalik na Dassault Rafale. Prikazane su osnove geometrijske i inercijske značajke aviona. Metodama projektne aerodinamike procijenjene su aerodinamičke značajke aviona za normalnu silu i moment propinjanja, za bočnu silu i moment skretanja, te za moment valjanja. Procjene su napravljene za dva Machova broja: 1,2 i 1,6. Nadalje, određeni su linearni modeli dinamike leta i analizirana je stabilnost u odabranim režimima nadzvučnog leta. Linearno uzdužno i bočno gibanje aviona je razmatrano odvojeno. Provedena je ocjena kvalitete direktnog upravljanja u odabranim režimima nadzvučnog leta. Konačno, pregledno su prikazani svi rezultati dobiveni za nadzvučni let zajedno s ranije dostupnim rezultatima za dozvučni let.In this thesis supersonic aerodynamics model for modern fighter aircraft with a canard-wing configuration, similar to Dassault Rafale, is made. The basic information about geometric and inertial characteristics of airplane are shown. Airplane aerodynamic characteristics for normal force and pitching moment, for side force and yawing moment, and for rolling moment are evaluated using analytic aerodynamic methods. Evaluations are made for two Mach numbers: 1,2 and 1,6. Moreover, linear models of flight dynamics are made and stability in selected regimes of supersonic flight is analysed. Linear longitudinal and lateral motion of the airplane was considered separately. Flying qualities of airplane in selected regimes of supersonic flight are evaluated. Finally, all results obtained for supersonic flight are presented together with previously available results for subsonic flight
The effect of microplastics on oxidative stress appearance and activity of antioxidant enzymes in duckweed (Lemna minor L.)
No full textPlastika je postala neizostavan materijal u svakodnevnom životu čovjeka, s masovnom proizvodnjom koja je i dalje u porastu, a potaknuta je svojstvima poput mekoće, prozirnosti i ekonomske isplativosti. Zbog rastuće proizvodnje i primjene, nepravilno zbrinjavanje plastike i usitnjavanje na manje čestice poput mikroplastike (MPs) predstavlja ozbiljan problem zbog potencijalnog unosa u biljke i životinje, a u konačnici i čovjeka. U ovom radu, ispitan je utjecaj MPs od dvije vrste polimera, polistirena (PS-MPs) i polimetil metakrilata (PMMA-MPs), na pojavu oksidacijskog stresa u vodenoj leći (Lemna minor). Analiziran je sadržaj vodikovog peroksida (H2O2), oštećenja lipida i proteina te promjene u aktivnosti antioksidacijskih enzima i sadržaju neenzimskog antioksidansa prolina. Sadržaj H2O2 je porastao u tretmanu s PS-MPs najviše koncentracije, dok ostali tretmani nisu rezultirali značajnim promjenama u odnosu na kontrolu. Niti u jednom ispitanom tretmanu nisu zabilježena značajna oštećenja lipida i proteina kao ni promjene u aktivnosti antioksidacijskih enzima superoksid dismutaze (SOD) i katalaze (CAT). Iako izlaganje biljaka vodene leće česticama MPs nije rezultiralo povećanjem aktivnosti askorbat (APX) i pirogalol peroksidaze (PPX) u odnosu na kontrolu, pri višim koncentracijama tretmana PS-MPs pokazale su značajno povećanje u usporedbi s PMMA-MPs. S druge strane, povećani sadržaj prolina pri najvećoj ispitanoj koncentraciji zabilježen je samo za PMMA-MPs. Rezultati pokazuju da oba tipa MPs aktiviraju antioksidacijski sustav vodene leće, pri čemu je aktivacija enzima jača s PS-MPs, dok PMMA-MPs imaju veći utjecaj na neenzimski antioksidans prolin.Plastic has become an indispensable material in everyday human life and its mass production continues to increase because of its softness, transparency and economic viability. Due to increasing production and use, improper plastic disposal and fragmentation into smaller particles such as microplastics (MPs) pose a serious problem because of their potential intake by plants and animals, ultimately affecting humans. In this study, the effects of MPs from two types of polymers, polystyrene (PS-MPs) and polymethyl methacrylate (PMMA-MPs), on the occurrence of oxidative stress in duckweed (Lemna minor) were investigated. The content of hydrogen peroxide (H2O2), lipid and protein damage as well as changes in the activities of antioxidant enzymes and the content of the non-enzymatic antioxidant proline were analyzed. The H2O2 content increased in the treatment with the lowest PS-MPs concentration, while other treatments showed no significant changes compared to the control. No significant lipid and protein damage or changes in the activities of the antioxidant enzymes superoxide dismutase (SOD) and catalase (CAT) were recorded in any of the treatments studied. Although duckweed exposure to MPs did not result in increased activity of ascorbate (APX) and pyrogallol peroxidase (PPX) compared to the control, higher concentrations of PS-MPs treatment showed a significant increase compared to PMMA-MPs. On the other hand, increased proline content at the highest examined concentration was only observed in PMMA-MPs. The obtained results indicate that both types of MPs activate the antioxidant system of duckweed, with PS-MPs a stronger enzyme activation, while PMMA-MPs have a greater impact on non-enzymatic antioxidant proline
Presentation of standards, tools and methods for calculating the ecological footprint
No full textRad prikazuje standarde i metodologije za izračun ekološkog otiska. Naglašava važnost primjene koncepta na lance opskrbe. Također sadrži prikaz modernog tržišta trgovanja dozvola za emisije i alata trenutačno u primjeni. Na kraju rada svi pojmovi i koncepti primijenjeni i pokazani u studiji slučaja.The paper presents the standards and methodologies for calculating the ecological footprint. It emphasizes the importance of applying the concept to supply chains. It also contains an overview of the modern emissions trading market and the tools currently in use. At the end of the paper, all terms and concepts are synthesized in a case study
Efekt stranog jezika pri svakodnevnom moralnom odlučivanju
No full textThe moral foreign language effect (FLE) is a term that refers to differences in the outcomes of the moral decision-making process depending on whether the process was conducted in the native language or in a foreign language. This study focuses on the FLE in the field of moral decisionmaking and aims to develop new moral dilemmas that describe realistic situations that an average person might encounter in his or her daily life. Next, the goal of the current research was to examine whether the magnitude of moral transgression and L2 dominance affect the magnitude of moral FLE. Another goal was to gain more nuanced insight into the mechanism of moral FLE. To this end, the CNI model of moral decision making was used. Finally, this is the first study in the field to test moral emotions as mediators of the relationship between the language in which moral dilemmas are presented and concern for moral norms and for consequences. We expected that participants in the non-dominant language condition would make more utilitarian decisions than participants in the dominant language condition. We also expected that participants in non-dominant language condition would have less regard for moral norms and consequences. We expected all of these differences to be larger for moderate moral transgresions than for mild or severe ones and to be larger as L2 dominance decreased. Finally, we expected that reading moral dilemmas in a less dominant language will lead to weaker activation of moral emotions, which in turn would lead to lower concern for both moral norms and consequences. In two experiments with participants from two different cultures and in three different language pairs, the newly constructed moral dilemmas proved to be valid. Otherwise, our hypotheses were generally not supported. Although the results were not in line with the expectation, the results suggest that future research should consider language dominance in addition to language proficiency, as non-dominant languages with different degrees of dominance were found to affect concern for norms and concern for consequences in different ways. The results also suggest that it would be useful to develop new moral dilemmas to include even more serious moral transgressions.Uvod: Efekt stranog jezika odnosi se na razlike u ishodima procesa donošenja odluka ovisno o tome odvija li se on na materinskom ili stranom jeziku. Ovo istraživanje bavi se efektom stranog jezika u domeni moralnog rezoniranja. U tom kontekstu, efekt se najčešće opisuje kao veća učestalost odgovora u skladu s utilitarnim načelima (naglasak je na tome da se postigne najveće dobro za najveći broj ljudi) na stranom nego na materinskom jeziku. S obzirom na to da je jedan od najčešćih prigovora istraživanjima u ovom području to da se u njima u pravilu koriste moralne dileme koje opisuju nerealistične situacije u kojima je potrebno odlučivati o životima drugih ljudi, a to za posljedicu ima upitnu vanjsku valjanost rezultata istraživanja (Bauman et al., 2014), prvi cilj ovog rada je razviti novi set moralnih dilema koje opisuju realistične situacije s kojima bi se prosječna osoba mogla susresti u svom svakodnevnom životu. U novije vrijeme, sve više istraživanja u ovom području bavi se pitanjem koji su to faktori koji utječu na veličinu efekta stranog jezika. Jedan od tih faktora je emocionalnost moralnih dilema. U ovom istraživanju emocionalnošću dileme manipulirat će se kroz veličinu moralnog prijestupa koji dilemma problematizira. Osim toga, puno je pažnje bilo usmjereno na to kako razina poznavanja stranog jezika utječe na veličinu efekta stranog jezika (npr. Costa et al., 2014b). Pritom se čini da je efekt to manji što sudionici bolje znaju strani jezik. Ipak, efekt se ne može pripisati neadekvatnom razumijevanju stranog jezika, a rezultati nekih istraživanju upućuju na to da bi dominantnost stranog jezika, odnosno važnost koju strani jezik ima u svakodnevnom životu sudionika mogla biti faktor koji je važniji od toga koliko dobro sudionici znaju strani jezik (npr. Čavar i Tytus, 2018). U skladu s time, cilj ovog rada je i ispitati utječu li veličina moralnog prijestupa i dominantnost stranog jezika na veličinu efekta stranog jezika. Nadalje, cilj je i dobiti uvid u to koji je mehanizam u podlozi efekta stranog jezika. Različiti autori spekuliraju o tome kako bi efekt mogao biti rezultat toga što su moralne norme teže dostupne na stranom nego na materinskom jeziku ili pak toga što je zahtjevnije procesirati strani nego materinski jezik pa je na njemu i teže posvetiti se detaljnoj analizi koja bi odgovorila na to koji će postupak osigurati najveće dobro za najveći broj ljudi. Oba objašnjenja mogu vrijediti i istovremeno. Kako bismo mogli zaključiti koje je od potencijalnih objašnjenja efekta stranog jezika vjerojatniji, koristit će se CNI model moralnog odlučivanja (eng. Consequences, norms, and generalized inaction model of moral decision-making) koji omogućava izračunavanje tri parametra koji odražavaju brigu za posljedice (C), brigu za moralne norme (N) i preferenciju prema (ne)djelovanju (I). Konačno, iako se potencijalna objašnjenja efekta stranog jezika redovito temelje na ideji da je strani jezik manje emocionalan od materinskog, istraživanja u kojima su se doista i mjerile emocije su vrlo rijetka. Ovo je prvo istraživanje u kojem su mjerene specifično moralne emocije (Haidt, 2003), koje bi mogle biti posebno relevantne u kontekstu moralnog odlučivanja. One su testirane kao medijator odnosa između jezika na kojem su moralne dileme prezentirane i brige za posljedice te brige za moralne norme. Očekivali smo da će efekt stranog jezika biti prisutan kada se kao podražajni materijal koriste moralne dileme koje opisuju situacije s kojima bi se prosječna osoba mogla susresti u svakodnevnom životu. Drugim riječima, očekivali smo da će sudionici kojima su moralne dileme prezentirane na nedominantnom jeziku donositi više utilitarnih odluka nego sudionici kojima su iste dileme prezentirane na dominantnom jeziku. Iako smo očekivali da će efekt stranog jezika postojati kod svih veličina moralnih prijestupa i u svim parovima jezika, očekivali smo da će efekt biti veći kada je riječ o srednje velikim moralnim prijestupima nego kada je riječ o malim ili velikim moralnim prijestupima. To smo očekivali zbog toga što mali moralni prijestupi ne bi trebali izazvati jake emocije na dominantnom jeziku pa u tom slučaju razlika u emocionalnosti dominantnog i nedominantnog jezika ne može doći do izražaja. S druge strane, veliki moralni prijestupi trebali bi izazvati emocionalne reakacije koje će, čak i ako su na nedominantnom jeziku slabije nego na dominantnom, biti dovoljno jake da prepoznamo da je riječ o velikom moralnom prijestupu. Na srednjoj razini moralnih prijestupa razlike u emocionalnosti dominantnog i nedominantnog jezika mogle bi biti od najveće važnosti. Također, očekivali smo da će efekt stranog jezika biti to veći što je veća razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika. Kako strani jezik postaje sve dominantniji, on bi trebao biti sve sličniji dominantnom jeziku, kako po emocionalnosti, tako i po lakoći s kojom ga procesiramo. Kada je riječ o rezultatima CNI analize, očekivali smo da jezik neće utjecati na preferenciju prema (ne)djelovanju, ali smo očekivali da će korištenje nedominantnog jezika dovesti do manje brige za moralne norme kao i do manje brige za posljedice nego korištenje dominantnog jezika. I u ovom slučaju smo očekivali da će te razlike biti najizraženije kada je riječ o srednje velikim moralnim prijestupima i kada je razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika velika. Konačno, očekivali smo da će čitanje moralnih dilema na nedominantnom jeziku dovesti do slabije aktivacije moralnih emocija poput krivnje, srama i ljutnje, a da će to onda dovesti i do manje brige za moralne norme i manje brige za posljedice. Metoda Ovaj rad sastoji se od tri istraživanja. Prvo istraživanje bilo je potrebno kako bi se konstruirale nove moralne dileme. Najprije je, na temelju analize postojećih moralnih dilema, kao i analize različitih upitnika socijalnih i moralnih normi, sastavljen popis od 26 ponašanja koja su opisivala različite moralne prijestupe. Studenti psihologije (N = 68) iz Hrvatske procjenjivali su ta ponašanja tako što su odgovarali na pitanja o tome koliko je vjerojatno da se prosječna osoba nađe u situaciji da napravi svaki od navedenih moralnih prijestupa, koliko je velik svaki od navedenih moralnih prijestupa te u kojoj mjeri je svaki od prijestupa kod njih izazvao ljutnju, tugu, bespomoćnost, prijezir, gađenje, sram i krivnju. Na temelju rezultata ovog istraživanja odabrana su po tri moralna prijestupa koja su opisivala male, srednje velike i velike moralne prijestupe. Na temelju odabranih prijestupa i u skladu sa zahtjevima CNI modela, sastavljene su nove moralne dileme koje su potom s hrvatskog jezika prevedene na njemački i na engleski jezik. Nakon toga uslijedila su dva eksperimenta u kojima su nove moralne dileme korištene u dvije različite kulture i na tri različita para dominantnih i nedominantnih jezika. U Eksperimentu 1 sudionici su bili izvorni govornici engleskog jezika koji su kao su uz engleski vladali i njemačkim jezikom (N = 153). Oni su regrutirani preko platforme Prolific. Nakon što su pristali sudjelovati u istraživanju, po slučaju su bili raspoređeni ili u situaciju u kojoj su im moralne dileme i prateća pitanja bili prezentirani na dominantnom, engleskom jeziku ili u situaciju u kojoj su im moralne dileme i prateća pitanja bili prezentirani na nedominantnom, njemačkom jeziku. Svakom je sudioniku prikazano ukupno 38 moralnih dilema koje su završavale pitanjem o tome bi li sudionik u određenoj situaciji poduzeo opisanu akciju. Nakon svake moralne dileme, sudionici su odgovarali na pitanje o tome u kojoj je mjeri moralna dilema kod njih izazvala krivnju, sram i ljutnju. Sudionici kojima su materijali do tada bili prezentirani na nedominantnom jeziku dobili su i pitanje o tome koliko su dobro razumjeli materijale, a u konačnici su svi sudionici ispunili i upitnik kojim se ispitivala njihova dominantnost engleskog i njemačkog jezika (Bilingual language profile; Birdsong et al., 2012). Taj je upitnik svim sudionicima prezentiran na dominantnom jeziku. U Eksperimentu 1 nacrt je bio mješoviti 2 (jezik: dominantan ili nedominantan) x 3 (veličina moralnog prijestupa: mali, srednji ili velik), zavisan po varijabli veličina moralnog prijestupa i nezavisan po varijabli jezik. Eksperiment 2 bio je vrlo sličan Eksperimentu 1, ali su u njemu sudjelovali izvorni govornici hrvatskog jezika koji su kao nedominantan jezik koristili ili engleski ili njemački jezik. Pritom smo, uzimajući u obzir činjenicu da se u Hrvatskoj kao prvi strani jezik najčešće uči engleski jezik, kao i činjenicu da je engleski jezik vrlo prisutan u hrvatskim medijima, očekivali da će razlika u dominantnosti između hrvatskog i engleskog jezika biti manja nego razlika u dominantnosti između hrvatskog i njemačkog jezika. U ovom eksperimentu, sudionici su regrutirani putem e-maila te su, nakon što su pristali sudjelovati u istraživanju po slučaju bili raspoređeni ili u situaciju u kojoj su im moralne dileme i prateća pitanja bili prezentirani na dominantnom, hrvatskom jeziku ili u situaciju u kojoj su im moralne dileme i prateća pitanja bili prezentirani na njemačkom ili engleskom jeziku. Opća procedura i materijali bili su isti kao i u Eksperimentu 1. U ovom slučaju radilo se o mješovitom 3 (jezik: dominantan, manje izraženo nedominantan ili izraženije nedominantan) x 3 (veličina moralnog prijestupa: mali, srednji ili velik) nacrtu zavisnom po varijabli veličina moralnog prijestupa i nezavisnom po varijabli jezik. Rezultati i rasprava Novokonstruirane moralne dileme opisivale su tri mala, tri srednja i tri velika moralna prijestupa. Svaka od dilema sastavljena je u četiri različite verzije, u skladu sa zahtjevima CNI analize. Sve su dileme uključivale isključivo muške aktere, u njima se nisu spominjale emocije, a dileme koje opisuju male, srednje i velike moralne prijestupe smještene su u slične kontekste. Pritom su se dva manja moralna prijestupa odvijala u radnom okruženju, a jedan manji moralni prijestup odvijao se u kontekstu prijateljskog odnosa. Po jedan srednje velik i velik moralni prijestup smješteni su u radni kontekst i u kontekst prijateljskog odnosa, dok se po jedan srednje velik i velik moralni prijestup odnosio na postupak prema nepoznatoj osobi. Sedam od devet novih moralnih dilema pokazalo se valjanima i u Eksperimentu 1 (G 2 (2) ≤ 4.83; p > .05) i u Eksperimentu 2 (G 2 (3) ≤ 4.89; p > .05). U Eksperimentu 1 upitna je bila jedino dilemma koja se odnosila na korištenje bolovanja u slučaju kada osoba zapravo nije bolesna. Budući da ista dilema nije bila problematična u Eksperimentu 2, vjerojatno je važnu ulogu igrala kulturološka razlika između sudionika u dva eksperimenta. U Eksperimentu 2 upitna je bila jedino dilema koja je problematizirala laganje o posjedovanju vještina i sposobnosti u životopisu. U ovom slučaju važnu ulogu je mogla igrati različita dob sudionika Eksperimentu 1 i Eksperimentu 2. U Eksperimentu 1 efekt stranog jezika nije detektiran za englesko-njemačke dvojezične osobe (U = 2351; p = .07), a efekt nije detektiran niti u Eksperimentu 1 za hrvatsko-njemačke (t(161) = 1.86; p = .06) ili hrvatsko-engleske dvojezične osobe (t(161) = 0.73; p = .47). Iako su korištene drugačije moralne dileme nego u prethodnim istraživanjima, rezultati nisu u skladu s većinom istraživanja u području efekta stranog jezika. Dok u ranijim istraživanjima nije bio neobično da se koristi samo jedna moralna dilema, novija istraživanja sve se više oslanjaju na CNI model moralnog odlučivanja, a da bi se parametri ovog modela mogli procijeniti, potreban je veći broj moralnih dilemma. Nadarevic i sur. (2021) navode da gotovo ni jedno istraživanje u kojem je korišten veći broj moralnih dilema nije bilo uspješno u replikaciji efekta stranog jezika. Kao potencijalno objašnjenje tog nalaza, Nadarevic i sur. (2021) navode da donošenje većeg broja moralnih odluka u nizu može dovesti do slabljenja emocionalnih odgovora pa je moguće da način na koji se obrađuju informacije na više ili manje dominantnom jeziku postaje vrlo sličan već nakon nekoliko moralnih dilema. Ipak, važno je napomenuti i da zbog značajnog osipanja sudionika, pogotovo onih koji su bili raspoređeni u situacije u kojima su im materijali bili prezentirani na njemačkom jeziku, broj sudionika u konačnim uzorcima nije bio dovoljno velik da bi se osigurala dovoljna statistička snaga. U Eksperimentu 1, post-hoc analiza statističke snage otkrila je da je studija postigla snagu od samo 1-β = .68, dok je snaga u Eksperimentu 2 iznosila 1-β = .67. Kada je riječ o rezultatima CNI analize, pokazalo se da jezik, u skladu s očekivanjima, nije utjecao na preferenciju prema (ne)djelovanju (I). Iako se pokazalo da je jezik utjecao na brigu za moralne norme i brigu za posljedice, obrazac tog djelovanja je u svakom od parova dominantnog i nedominantnog jezika bio različit. Konkretno, u uzorku englesko-njemačkih dvojezičnih osoba korištenje njemačkog dovelo je do manje brige za moralne norme nego korištenje engleskog jezika (ΔG 2 (1) = 8.97; p < .01), dok jezik nije utjecao na brigu za posljedice (ΔG 2 (1) = 1.00 ; p = .32). Ovi rezultati nisu u skladu s hipotezom, ali u postojećoj literaturi može se pronaći usporediv nalaz. Oldham (2021) je također koristio CNI model i pronašao jedino manju brigu za moralne norme na stranom u odnosu na materinski jezik za njemačko-engleske dvojezične osobe čije poznavanje engleskog jezika nije bilo pretjerano visoko. U ovom istraživanju englesko-njemačke dvojezične osobe bile su skupina u kojoj je razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika bila najveća. U uzorku hrvatsko-engleskih dvojezičnih osoba nisu pronađene razlike niti u brizi za moralne norme (ΔG 2 (1) = 0.41; p = .52) niti u brizi za posljedice (ΔG 2 (1) = 3.17; p = .07). Zanimljivo, pokazalo se da su u ovom istraživanju hrvatsko-engleski dvojezične osobe bile skupina u kojoj je razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika bila srednje velika, a ne najmanja. Oldham (2021) u svojem istraživanju također nije pronašao razliku niti u jednom od parametara CNI modela između dva različita jezika u uzorku u kojem su sudionici s izrazito visokom razinom poznavanja stranog jezika uklonjeni iz analize. Konačno, u uzroku hrvatsko-njemačkih dvojezičnih osoba kod kojih je razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika bila najmanja korištenje njemačkog jezika dovelo je do manje brige za posljedice nego korištenje hrvatskog jezika (ΔG 2 (1) = 10.55; p < .01), ali nije utjecalo na brigu za moralne norme (ΔG 2 (1) = 1.17; p = .28). Nadarevic i sur. (2021) su, na razini trenda, opazili usporedive rezultate na uzorku njemačkoengleskih dvojezičnih osoba koje su u prosjeku započele učiti engleski u dobi od osam godina i u velikoj su mjeri ovladale njime. U ovom radu hrvatsko-njemački jezični par bio je onaj u kojem je razlika u dominaciji L1 i L2 bila najmanje izražena. Kada smo male, srednje velike i velike moralne prijestupe razmatrali zasebno, niti u jednom slučaju nije detektiran efekt stranog jezika na uzorku englesko-njemačkih dvojezičnih osoba niti na uzorku hrvatsko-engleskih dvojezičnih osoba. Suprotno tome, na uzorku hrvatskonjemačkih dvojezičnih osoba u slučaju malih moralnih prijestupa pronađen je efekt stranog jezika u suprotnom smjeru (t(161) = 2.28; p = .02). Utilitarne odluke bile su učestalije na dominantnom, hrvatskom, nego na nedominantnom, njemačkom jeziku. CNI analiza nije detektirala razlike niti u jednom od parametara na uzorku englesko-njemačkih dvojezičnih osoba. Na uzorku hrvatskonjemačkih dvojezičnih osoba jedina razlika bila je ona u brizi za posljedice kod velikih moralnih prijestupa (ΔG 2 (1) = 7.39; p = .01). Briga za posljedice bila je veća na nedominantnom, njemačkom, nego na dominantnom, hrvatskom jeziku. Na uzorku hrvatsko-engleskih dvojezičnih osoba jedina razlika bila je ona u brizi za posljedice u slučaju malih moralnih prijestupa (ΔG 2 (1) = 4.05; p = .04). U ovom slučaju briga za posljedice je bila manja na nedominantnom, engleskom, nego na dominantnom, hrvatskom jeziku. Ovi rezultati nisu u skladu s očekivanjem da će efekt stranog jezika biti najizraženiji u slučaju srednje velikih moralnih prijestupa niti da će razlika u brizi za norme i brizi za posljedice između dominantnog i nedominantnog jezika biti najizraženija u slučaju srednje velikih moralnih prijestupa. Na deskriptivnoj razini, u svim parovima jezika efekt stranog jezika bio je najbliže tome da bude statistički značajan u slučaju velikih moralnih prijestupa. Moguće je da je činjenica da su sve moralne dileme opisivale situacije s kojima se sudionici stvarno mogu susresti u svom svakodnevnom životu dovela do toga da se čak i veliki moralni prijestupi čine blažima. Buduća istraživanja mogla bi razviti dodatne moralne dileme koje opisuju još ozbiljnije prijestupe. Kada je riječ o utjecaju relativne dominantnosti nedominantnog u odnosu na dominantni jezik na veličinu efekta stranog jezika, rezultati ukazuju na to da je efekt stranog jezika bio najvjerojatniji u uzorku englesko-njemačkih dvojezičnih osoba. To je ujedno uzorak u kojem je razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika bila najveća. Za hrvatsko-engleske dvojezične osobe obrazac odgovora na hrvatskom i engleskom bio je gotovo identičan. Za ovaj uzorak razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika bila je manja nego u uzorku englesko-njemačkih dvojezičnih osoba. Ovi rezultati su, barem na deskriptivnoj razini, u skladu s očekivanjem da će efekt stranog jezika biti veći kada je strani jezik manje dominantan. Međutim, u uzorku hrvatsko-njemačkih dvojezičnih osoba, u kojem je razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika bila najmanja, obrazac odgovora bio je u suprotnom smjeru nego što smo očekivali, odnosno vjerojatnost utilitarnih odgovora bila je veća na dominantnom nego na nedominantnom jeziku. Iako ovaj rezultat nije u skladu s očekivanjima, ukupno se čini da dominantnost stranog jezika igra ulogu u veličini efekta stranog jezika. Zanimljivo je da je razina vladanja nedominantnim jezikom u uzorku hrvatsko-engleskih i hrvatsko-njemačkih dvojezičnih osoba bila jednaka. To dodatno sugerira da bi buduća istraživanja u domeni efekta stranog jezika trebala obratiti pažnju na dominantnost, a ne samo na vladanje stranim jezikom. Konačno, iako su se prilikom konstrukcije novih moralnih dilemma moralne emocije pokazale važnijima od standardnih emocija, moralne emocije nisu posredovale odnos između jezika na kojem su dileme prezentirane i brige za moralne norme (ab = -0.03; 95% CI [-0.07, 0.0008]) niti brige za posljedice (ab ≈ 0; 95% CI [-0.01, 0.01]). Zaključak Ukupno, najveći doprinos ovog rada predstavljaju novokonstruirane moralne dileme koje su prikladne za CNI analizu, a opsuju male, srednje velike i velike moralne prijestupe s kojima se prosječna osoba može susresti u svakodnevnom životu. Rezultati Eksperimenata 1 i 2 uglavnom nisu u skladu s očekivanjima. Općenito, efekt stranog jezika nije detektiran, vjerojatno zbog toga što je korišten velik broj moralnih dilema i zbog toga što je značajno osipanje sudionika raspoređenih u eksperimentalne situacije u kojima su im materijali prikazani na njemačkom jeziku dovelo do neadekvatne statističke snage. Na deskriptivnoj razini, postoji mogućnost da bi efekt stranog jezika mogao biti prisutan i u svakodnevnim moralnim dilemama, a čini se i da je to vjerojatniji što je veća razlika u dominantnosti dominantnog i nedominantnog jezika. Također, čini se da na različitim razinama razlike u dominantnosti između domin
Assessment of data quality for drought index insurance in Eastern Croatia
No full textSve češći i nepredvidljiviji vremenski ekstremi otežavaju razvoj poljoprivrede. Nove tehnologije detekcije, promatranja usjeva i osiguranja pomažu poljoprivrednicima suzbiti financijske štete načinjene vremenskim nepogodama. Razvitkom novih poljoprivrednih tehnologija, ukazuje se potreba za uvođenjem nove vrste osiguranja. Indeksno osiguranje koje koristi metode daljinskih istraživanja u cilju bržeg, efikasnijeg i preciznijeg mjerenja štete na usjevima. Istraživanje se bavi procjenom kvalitete dostupnih podataka za njegovu izradu na području Istočne Slavonije. Rezultati su pokazali kako, na temelju dostupnih podataka, od promatranih usjeva samo pšenica ima uvijete za izradu indeksnog osiguranja.Increasingly frequent and unpredictable weather extremes are affecting the development of agriculture. New technologies for monitoring, observing and insuring crops are helping farmers to minimise the financial losses caused by weather disasters. A new type of insurance is emerging – index-based insurance that uses remote sensing methods to measure crop damage more quickly, efficiently and accurately. The research focuses on assessing the quality of available data for its development in the Eastern Slavonia region. The results have shown that, based on the available data, only wheat among the observed crops fulfils the conditions for the development of index-based insurance
Parameterization of 3D CAD models of steel structures for prefabricated construction
No full textU radu je opisan postupak pripreme i izrada parametarskog 3D CAD modela čelične konstrukcije koji služi za prilagodbu modela specifičnim zahtjevima projekata prefabricirane gradnje. Parametrizacija omogućuje smanjenje vremena potrebnog za prilagodbu i kreiranje različitih izvedbi modela, što je posebno korisno u kontekstu industrijske proizvodnje gdje su fleksibilnost i brzina ključni faktori. Prikazani pristup podrazumijeva korake identifikacije i modeliranja parametara konstrukcije i njihovih odnosa.
U uvodu je detaljno opisano što je prefabricirana gradnja, kako se koristi u industriji te koje prednosti donosi, uključujući veću kontrolu kvalitete, smanjenje otpada i bržu montažu na gradilištu. Također je pojašnjena uloga parametrizacije u procesu izrade 3D CAD modela prefabriciranih čeličnih konstrukcija, s naglaskom na automatizaciju promjena u modelu. Zatim je analizirano nekoliko postojećih sklopova čeličnih konstrukcija, uključujući podne, zidne i stropne elemente, te su identificirani ključni parametri potrebni za modeliranje. Analiza je obuhvatila različite izvedbe konstrukcija s varijacijama u geometriji i funkcionalnim komponentama poput vrata i prozora, što je omogućilo formuliranje općih i specifičnih parametara koji se koriste u daljnjoj izradi modela. Na temelju analize su formulirani parametri za izradu 3D CAD modela te su kvantificirane veze između različitih parametara. Poseban naglasak stavljen je na međusobnu ovisnost parametara, koja omogućava automatske prilagodbe modela pri promjeni određenih vrijednosti, čime se smanjuje mogućnost grešaka.
U praktičnom su dijelu rada prikazane izrada i parametrizacija modela čelične konstrukcije u CAD sustavu SolidWorks te je prikazano nekoliko primjera promjene izvedbe konstrukcije na temelju različitih specifikacija parametara. Uključeni primjeri pokazuju kako se pomoću tabličnog sučelja može upravljati parametrima modela, što dodatno olakšava kontrolu nad različitim izvedbama i konfiguracijama.The presented work describes the procedure of the preparation and creation of parametric 3D CAD models of steel structures, which allow for the adaptation to the specific requirements of prefabricated construction projects. Parametrisation reduces the time needed to adjust and create different model versions, which is especially useful in industrial production where flexibility and speed are key factors. The presented approach includes the steps of identification and modelling of design parameters and their relationships.
The introductory section describes what prefabricated construction is, how it is used in industry, and what are its benefits, including greater quality control, reduced waste, and faster on-site assembly. The role of parameterisation in the process of creating 3D CAD models of prefabricated steel structures is also explained, with an emphasis on the automation of design changes in the model. Next, several existing steel structure assemblies, including their floor, wall, and ceiling elements, were analysed, and the key parameters needed for modelling were identified. The analysis included different versions of the steel structure design, with variations in geometry and functional components such as doors and windows. This made it possible to formulate general and specific parameters that are used in the further creation of the model. Based on the analysis, the parameters for creating a 3D CAD model were formulated, and the connections between the various parameters were quantified. Emphasis is placed on the mutual dependence of parameters, which enables automatic adjustments of the model when certain values change, thereby reducing the possibility of errors.
In the practical part of the presented work, the preparation and parametrisation of the steel structure model in the CAD system SolidWorks are presented, and several examples of changes in the design based on different parameter specifications are demonstrated. The included examples show how the tabular interface can be used to manage model parameters, further facilitating control over various performances and configurations
Phospholipid nanosystems with thymol: preparation, characterization and in vitro antimicrobial assessment
No full textRastući trend rezistencije bakterija na antibiotike predstavlja veliki javnozdravstveni problem koji zahtjeva istraživanja novih učinkovitih djelatnih tvari i formulacija. Jedna od takvih bakterija je MRSA, glavni uzročnik bolničkih infekcija s visokim stupnjem mortaliteta. Timol, izoliran iz različitih biljnih vrsta porodice Lamiaceae, pokazao je značajan antimikrobni učinak i dobro djelovanje na MRSU; međutim, zbog svoje lipofilnosti ima ograničenu terapijsku primjenu. S ciljem poboljšanja farmakokinetičkih svojstava i bioraspoloživosti timola, pripremljene su različite fosfolipidne nanoformulacije s uklopljenim timolom kojima su određena fizikalno-kemijska svojstva (veličina liposoma, indeks polidisperznosti, zeta potencijal) i ispitan antimikrobni učinak. Korištenjem visokotlačne homogenizacije pripravljene su fosfolipidne disperzije koje omogućuju visoko uklapanje timola, sa srednjim promjerima vezikula manjim od 200 nm. Ispitivanja in vitro antimikrobne aktivnosti pokazala su da većina pripremljenih fosfolipidnih nanoformulacija s uklopljenim timolom ne pokazuje bolji antimikrobni učinak od otopine timola.The growing trend of antibacterial resistance represents a major public health problem. It requires research of a new antimicrobial substances that should be effective and safe for human use. MRSA is a major cause of hospital-acquired infections with a high mortality rate. Thymol, isolated from different plant species of the Lamiaceae family, showed a significant antimicrobial effect against MRSA. However, due to its lipophilicity, thymol has limited therapeutic use. To improve the pharmacokinetic properties and bioavailability of thymol, it was incorporated into phospholipid-based nanoformulations, vesicular phospholipid gels and conventional liposomes. They were evaluated for the physicochemical properties (mean diameter, polydispersity index, zeta potential) and in vitro antibacterial effect. Vesicular phospholipid gels with thymol, prepared by high-pressure homogenization, resulted with high incorporation of thymol in vesicles smaller than 200 nm. In vitro antibacterial evaluation showed that most of the prepared phospholipid nanoformulations with incorporated thymol did not show a better antimicrobial effect than thymol solution