University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Some determinants of reading motivation from a teacher's perspective
No full textZbog sve užurbanijeg načina života, učenici su sve manje motivirani za čitanje. Dosadašnja istraživanja su prikazivala odrednice motivacije iz perspektive učenika kao čitača, no ne i perspektivu učitelja koji na neki način određuje koliko će učenik biti motiviran za čitanje. Iz tog razloga, cilj ovog istraživanja bio je prikazati neke odrednice motivacije za čitanje iz perspektive učitelja razredne nastave. Četrnaest učitelja razredne nastave iz sedam osnovnih škola i gradova u Republici Hrvatskoj sudjelovalo je u kvalitativnom istraživanju u kojem je korišten upitnik s otvorenim pitanjima. Pri obradi podataka korištena je tematska analiza. Rezultati su pokazali nekoliko načina na koje se manifestira motivacija za čitanje. Neki od njih su česti odlasci u knjižnicu i čitanje djela koja nisu zadana, aktivno javljanje za čitanje na nastavi, bogatstvo leksika, bolje snalaženje u pronalasku podataka i drugo. Odrednice koje povećavaju motivaciju prema mišljenjima učitelja su različite aktivnosti prije i nakon čitanja, čitanje u razredu, prezentacija djela, čitanje knjiga koje učenici vole, kutak za čitanje, učenički prijedlozi za čitanje i razgovor o tome što su pročitali mimo zadanog, razgovor o djelu, pohvala, česti odlasci u knjižnicu te motivacijsko ocjenjivanje. S druge strane, odrednice koje umanjuju motivaciju, prema iskustvima učitelja, su digitalni sadržaji i tehnologija, tekstovi koji ne odgovaraju učeničkim interesima, poteškoće u čitanju, nedostatak podrške kod kuće, negativna iskustva s čitanjem i drugo. Većina ispitanih učitelja slaže se kako se motivacija za čitanje mijenja s porastom dobi učenika u smjeru snižavanja motivacije. Prema mišljenju učitelja, ljubav prema čitanju razvija se od malih nogu pri čemu obitelj ima veliku ulogu, a uloga nastavnika je da različitim aktivnostima nastavi razvijati ljubav prema čitanju. Učitelji su naveli niz aktivnosti koje su se prema njihovom iskustvu pokazale korisnima za povećavanje motivacije za čitanje. Rezultati istraživanja mogu se objasniti suvremenim spoznajama iz teorija motivacije.Due to increasingly hectic lifestyles, pupils are becoming less motivated to read. Previous research has shown the determinants of motivation from the perspective of pupils as readers, but not from the perspective of teachers, who in some way determine how motivated a pupil will be to read. For this reason, the aim of this research was to present some determinants of pupil motivation for reading from the perspective of teachers. Fourteen elementary school teachers from seven schools and cities in the Republic of Croatia participated in this qualitative study, which used a questionnaire with open-ended questions. The data was analyzed using thematic analysis. The results revealed several ways in which pupil reading motivation manifests. Some of these include frequent visits to the library and reading literary works that are not assigned, actively volunteering to read in class, a rich vocabulary, better skills in finding information, and more. According to the teachers, determinants that increase motivation include various activities before and after reading, reading in class, presenting the literary work, reading books that pupils enjoy, a reading corner, pupil suggestions for reading, discussing what they read outside of the assigned materials, talking about the literary work, praise, frequent library visits, and motivational grading. On the other hand, determinants that decrease motivation, based on teachers' experiences, include digital content and technology, texts irrelevant to pupil interests, reading difficulties, lack of support at home, negative experiences, etc. Most of the teachers agree that reading motivation decreases as pupils get older. According to the teachers, a love for reading develops from a young age, with the family playing a significant role, while the teacher's role is to continue developing a love for reading through various activities. Teachers mentioned a number of activities that, based on their experience, have proven useful for increasing motivation to read. The research results can be explained by contemporary insights from motivation theories
Principles of art theraphy as an incentive for working with children
No full textU ovome radu spominjat će se važnost art terapije te njezine primjene u predškolskom odgoju i obrazovanju. U prvom dijelu rada govorit će se o povijesti i nastanku same art terapije, njezinom razvitku, gdje je započela te kako se primjenjuje danas. Definirat će se sam pojam art terapije, njezine specifičnosti i načela. Prikazat će se mogućnosti i načini komunikacije kroz art terapiju između djece i odraslih. Govorit će se koliko boje imaju svjesni, odnosno nesvjesni utjecaji kod pojedinca te koliko je važan način izražavanja.
U drugom dijelu rada bit će opisan praktični dio koji je odrađen u dječjem vrtiću Budinščina. Provedeno je šest aktivnosti u istoj mješovitoj odgojnoj skupini u kojoj su bila djeca od 4 do 6 godina starosti. Kroz provedene aktivnosti uviđamo jedinstveno likovno izražavanje kod svakog djeteta, otvorenost prema trenutnim osjećajima, njihovu različitost u likovnim interesima te elemente svjesnog i nesvjesnog značenja njihovog rada.
Cilj rada je ukazati važnost art terapije u radu s djecom predškolskog uzrasta radi boljeg razumijevanja djeteta, upravo zato što im je ponekad, kroz likovno izražavanje lakše iskazati njihovo razmišljanje, osjećaje, te uvidjeti njihove potencijalne brige.This paper will mention the importance of art therapy and its application in preschool education. The first part of the paper will talk about the history and origin of art therapy itself, its development, where it started and how it is applied today. The very concept of art therapy, its specificities and principles will be defined. The possibilities and ways of communication through art therapy between children and adults will be presented. It will be discussed how much color has a conscious or unconscious influence on an individual and how important the way of expression is.
The second part of the paper will describe the practical part that was carried out in the Budinščina kindergarten. Six activities were carried out in the same mixed educational group with children from 4 to 6 years old. Through the activities carried out, we see the unique artistic expression of each child, openness to current feelings, their diversity in artistic interests and elements of the conscious and unconscious meaning of their work. The goal of the paper is to show the importance of art therapy in working with preschool children for the sake of better understanding of the child, precisely because sometimes it is easier for them to express their thinking, feelings, and see their potential concerns through artistic expression
The influence of motor learning of children's folklore dances on the coordination ability
No full textCilj je ovoga rada bio ispitati utječe li motoričko učenje dječjih folklornih plesova na sposobnost koordinacije te utvrditi koliko je vremena potrebno kako bi djeca usvojila temeljne korake dvaju folklornih plesova. Istraživanje je provedeno na jedanaestero ispitanika (osam djevojčica i tri dječaka) predškolske dobi, koji su polaznici dječje folklorne sekcije Folklornog ansambla „Ivan Goran Kovačić“ Sisak. Mjerenje je obavljeno s pomoću testa osmica između čunjeva te metodom opservacije usvajanja dječjih folklornih plesova. Istraživanje je provedeno tijekom plesnih proba od siječnja do lipnja 2024. i temeljilo se na dvama dječjim folklornim plesovima, koja su se razlikovala prema sadržaju, te na testu osmica oko čunjeva. Prvi, jednostavniji ples bio je onaj u kolu Sejala je baba lena, a drugi, zahtjevniji, bio je ples u paru Klinček stoji pod oblokom. Dobiveni rezultati pokazali su da motoričko učenje dječjih folklornih plesova nema značajan utjecaj na koordinaciju te da djeca lakše i brže usvajaju jednostavnije plesne koreografije.The aim of this work is to examine the motor learning of children's folklore dances on the ability to coordinate and how much time it takes for children to master basic steps of two folklore dances. The research was conducted on 11 respondents (8 girls, 3 boys) of preschool age of the children's folklore section of Folklore ensemble Ivan Goran Kova i Sisak in Sisak. The measurements were made by using the figure of eight test between the cones and by observing the adoption of children's folklore dances. The research was conducted during dance rehearsals in the period from January 2024 to June 2024. The research was based on two children's folklore dances that differed in content and on the figure of eight test around cones. The first, simpler circle dance, Sejala je baba lena, and the second, more demanding pair dance, Klinček stoji pod oblokom. The obtained results showed that the motor learning of children's folklore dances does not have a significant impact on the ability to coordinate, and that children learn simpler dance choreographies more easily and quickly
The differences in parents' attitudes towards physical exercise of children enrolled in regular and sports programs of early childhood and preschool education
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove roditelja djece koja pohađaju redovni i sportski program ranog i predškolskog odgoja u vezi s važnosti tjelesne aktivnosti i organiziranim sportskim programima. Istraživanje je provedeno online među 78 roditelja, od kojih je 49 djece pohađalo redovni program, dok je 29 djece bilo uključeno u sportski program. Rezultati istraživanja pokazali su da i roditelji djece iz sportskog programa i roditelji djece iz redovnog programa visoko cijene važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje djece. Iako su roditelji djece iz sportskog programa u velikoj mjeri svjesni te važnosti, razlike u procjeni nisu bile značajne kao što se očekivalo. Obje skupine roditelja redovito potiču svoju djecu na tjelesnu aktivnost, ukazujući na sličnu razinu svijesti i angažiranosti. Što se tiče preferencije organiziranih sportskih programa, obje skupine roditelja pokazuju značajnu sklonost prema ovakvim programima. Međutim, roditelji djece iz sportskog programa imaju izraženije interese za specifične aktivnosti poput plesa i gimnastike, dok roditelji djece iz redovnog programa naglašavaju šire aspekte sportskih aktivnosti, uključujući svijest o zdravlju. Pitanje dostatnosti tjelesne aktivnosti u redovnim programima također je pružilo važne uvide. Roditelji djece iz redovnog programa često smatraju da trenutni programi ne nude dovoljno tjelesne aktivnosti, dok roditelji djece iz sportskog programa također uočavaju nedostatke, ali s različitim percepcijama. Roditelji iz oba programa podržavaju proširenje sportskih programa, ali imaju različite stavove o tome trebaju li ovi programi biti obvezni ili dobrovoljni. Zaključno, rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za unapređenjem tjelesnih aktivnosti u oba obrazovna programa i na važnost prilagodbe sportskih programa kako bi se bolje zadovoljile potrebe i preference svih roditelja. Različiti naglasci i preferencije sugeriraju da bi dodatno informiranje i edukacija roditelja o koristima tjelesne aktivnosti mogli doprinijeti boljoj integraciji sportskih programa u ranom i predškolskom odgoju.The aim of this study was to examine the attitudes of parents whose children attend regular and sports programs in early and preschool education regarding the importance of physical activity and organized sports programs. The research was conducted online among 78 parents, with 49 children attending regular programs and 29 children enrolled in sports programs. The results revealed that both parents of children in sports programs and parents of children in regular programs highly value the importance of physical activity for children’s health. Although parents of children in sports programs are significantly aware of this importance, the differences in assessments were not as pronounced as expected. Both groups of parents regularly encourage their children to engage in physical activities, indicating a similar level of awareness and involvement. Regarding the preference for organized sports programs, both parent groups showed significant preference towards such programs. However, parents of children in sports programs have a more pronounced interest in specific activities such as dance and gymnastics, while parents of children in regular programs emphasize broader aspects of sports activities, including health awareness. The issue of the adequacy of physical activity in regular programs also provided important insights. Parents of children in regular programs often feel that the current programs do not offer sufficient physical activity, while parents of children in sports programs also recognize shortcomings, but with varying perceptions. Parents from both programs support the expansion of sports programs, though they have different views on whether these programs should be mandatory or voluntary. In conclusion, the study highlights the need for improvements in physical activity within both educational programs and the importance of adapting sports programs to better meet the needs and preferences of all parents. The differing emphases and preferences suggest that further information and education for parents about the benefits of physical activity could contribute to better integration of sports programs in early and preschool education
Contemporary understanding of potentially gifted children in early and preschool education
No full textDarovitost pretpostavlja sklop osobina, iznadprosječnih sposobnosti, visok stupanj kreativnosti i motivacije za postizanje iznadprosječnih postignu a u jednom ili više područja. Potencijalna darovitost se kod djece može prepoznati već u ranoj i predškolskoj dobi. Traženje darovitih osobina kod djece rane i predškolske dobi velik je izazov i roditeljima i odgojiteljima. Vrlo često inteligentna djeca nisu zapažena i stoga ne dobivaju odgovarajuće obrazovanje. Potencijalno darovita djeca suočavaju se s različitim čimbenicima rizika koji bi mogli ometati i kočiti njihov optimalan razvoj. U skladu s time, potrebno je omogućiti poticajno i inkluzivno okruženje kako bi se spriječilo da darovita djeca postanu neuspješna, neprilagođena i žive socijalno i emocionalno uskraćenim životom. U radu će se prikazati funkcioniranje dva potencijalno darovita djeteta promatrana u Dječjem vrti u „Sesvete". Osim navedenog, želi se utvrditi što zaista predstavlja suvremeno shvaćanje potencijalno darovite djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, kako podići razinu podrške potencijalno darovite djece u cjelokupnom i sveobuhvatnom razvoju te na koji način podrška sustava može unaprijediti rad odgojitelja. Da bi se došlo do željenih podataka koristit će se kvalitativna metoda obrade dobivenih podataka. Podatci će biti prikupljeni promatranjem dvoje potencijalno darovite djece u redovnom programu, kraćem obogaćenom programu „Bis3ći" i boravku na otvorenom.Giftedness assumes a set of characteristics, above-average abilities, a high degree of creativity, and motivation to accomplish above-average achievements in one or more areas. Potential giftedness in children can be recognized already at an early and preschool age. Looking for gifted traits in children can provide useful information to parents, educators, and children themselves and also help them to better understand who these children are. Very often deeply intelligent children are not properly identified and therefore they do not receive an appropriately challenging education. Potentially gifted children face various risk factors that could hinder and inhibit their optimal development. This is why it is necessary to provide a stimulating and inclusive environment to prevent gifted children from becoming unsuccessful, maladjusted, and living a socially and emotionally deprived life. This paper will present a case study that can contribute to a better understanding of the effect of identification and work with potentially gifted children. In addition to the above, we want to determine what the modern understanding of potentially gifted children in early and preschool education represents, how to raise the level of support for potentially gifted children in their overall and comprehensive development, and how system support can improve the work of educational workers. To get the desired data, a qualitative method of data processing will be used. The data will be collected by observing two potentially gifted children in the regular program in Kindergarten „Sesvete", the shorter enriched program „Bis3ći< and outdoor activities
Methodological incentives for the development of phonological awareness in early and preschool education
No full textFonološka svjesnost temelj je razvoja rane pismenosti, odnosno pismenosti uopće. Predvještine čitanja i pisanja djeteta u najvećoj mjeri ovise o kvaliteti metodičkih poticaja kojima je dijete izloženo. Kvaliteta metodičkih poticaja u institucionalnome kontekstu determinirana je adekvatnim metodičkim postupcima. Naime, i predvještine čitanja i pisanja spadaju u jezične djelatnosti koje se u ustanovi ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja razvijaju interakcijom u odnosu odgojitelj i dijete. No, ne mogu se ostvariti bez već urođenih sposobnosti koje dijete posjeduje – slušanja i govorenja, a koje se dodatno razvijaju i obogaćuju djelovanjem jezično-govornih uzora odnosno modela. U ranome i predškolskome instiutucionalnom kontekstu uzor i/ili model je utjelovljen u ulozi odgojitelja.
Ovaj rad prikazuje teorijske osnove razvoja fonološke svjesnosti djece rane i predškolske dobi. Usmjeren je na istraživanje metodičkih postupaka odgojitelja i određivanje optimalnih metodičkih poticaja za razvoj fonološke svjesnosti. U radu se opisuju iskustva iz neposredne prakse u stvaranju povoljnih kontekstualnih uvjeta za planiranje metodičkih poticaja kojima se postiže razvoj fonološke svjesnosti.
Cilj empirijskog dijela jest procjena razine fonološke svjesnosti djece prije polaska u prvi razred osnovne škole. Istraživanje je provedeno na uzorku od 36 ispitanika, djece školskih obveznika. Dobiveni rezultati upućuju na činjenicu kako je većinski postotak djece ispitanika dostigao razvojno očekivanu razinu fonološke svjesnosti. Taj empirijski dio jednim se dijelom bavi i usporedbom razvoja fonološke svjesnosti djece korisnika dramske skupine i djece korisnika ostalih skupina jednoga zagrebačkoga dječjeg vrtića. Rezultati istraživanja ukazuju na pozitivne razlike u usvojenosti fonološke svjesnosti kod djece izložene dramskom izrazu. Prikazani rezultati dobra su osnova za buduća istraživanja o specifičnim aspektima dramskih metodičkih poticaja koji potencijalno doprinose akademskoj uspješnosti.Phonological awareness is the basis of the development of early literacy, that is literacy in general. Child's pre-skills in reading and writing depend to the greatest extent on the quality of methodical stimuli to which a child is exposed. The quality of methodical incentives in the institutional context is determined by adequate methodical procedures. Namely, the pre-skills of reading and writing belong to the language activities that are developed in the institution of early and preschool education through interaction between a teacher and a child. However, they cannot be realized without the already innate abilities that a child possesses - listening and speaking, which are additionally developed and enriched by the action of language-speech role models or models. In the early and preschool institutional context, the role model and/or model is embodied in the role of the teacher.
This paper presents the theoretical foundations of the development of phonological awareness in children of early and preschool age. It is aimed at researching the methodical procedures of preschool teachers and determining the optimal methodical incentives for the development of phonological awareness. The paper describes experiences from immediate practice in creating favourable contextual conditions for planning methodical incentives that achieve the development of phonological awareness.
The aim of the empirical part is to assess the level of phonological awareness of children before entering the first grade of primary school. The research was conducted on a sample of 36 subjects, children of compulsory school age. The obtained results point to the fact that the majority of the children reached the developmentally expected level of phonological awareness. This empirical part also deals with the comparison of the development of phonological awareness of children who attend a drama group and children who attend other groups in a kindergarten in Zagreb. The results of the research indicate positive differences in the adoption of phonological awareness in children exposed to dramatic expression.
The presented results are a good basis for future research on specific aspects of dramatic methodical incentives that potentially contribute to academic success
The well-being and application of music and musical activities in primary education
No full textU obrazovnom sustavu Republike Hrvatske kontinuirano se promišlja o unaprjeđenju pristupa učenicima u cilju ostvarivanja što većeg potencijala učenika. Dio znanstvenih dostignuća iz područja muzikoterapije kao znanstvene discipline moguće je uz pomoć profesionalne upotrebe glazbe i njenih elemenata upotrebljavati i u obrazovnom okruženju kako bi se unaprijedilo kvalitetu života, poboljšalo fizičko, socijalno, emotivno, spoznajno i duhovno zdravlje učenika. Također, elementi glazbenih aktivnosti koji se upotrebljavaju u muzikoterapijskim tretmanima mogu biti i poticaj za ostvarenje kvalitetnog nastavnog procesa i pozitivnog ozračja u učionici. Rezultati znanstvenih istraživanja o dobrobiti glazbe i primjeni glazbenih aktivnosti u primarnom obrazovanju mogu biti poticaj za cjeloživotno obrazovanje učitelja s ciljem obogaćivanja cjelokupne nastave glazbom. Cilj istraživanja koje je provedeno za potrebe ovoga rada bio je istražiti koliko znanje o glazbi i muzikoterapiji može utjecati na učitelje primarnog obrazovanja u provedbi cjelokupne nastave, koliko su oni upoznati s pojmom muzikoterapije i njezinim aspektima, koriste li i koliko različite vrste glazbenih aktivnosti tijekom nastave te koje su dobrobiti i nedostatci istih. Istraživanje je provedeno putem online anketnog upitnika kojeg je ispunilo 105 učitelja primarnog obrazovanja iz raznih dijelova Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su da postoji prostor za daljnje analize ove tematike, posebno povezanosti radnog staža i upotrebe glazbe u nastavi.In the educational system of the Republic of Croatia, continuous consideration is given for improving students' access to education to realize their greatest potential. Part of the scientific achievements in the field of music therapy as a scientific discipline, with the help of the professional use of music and its elements, can be used in the educational environment to improve the quality of life and improve the physical, social, emotional, cognitive and spiritual health of students. In addition, the elements of musical activities used in music therapy treatments can be an incentive for achieving a high-quality teaching process and a positive atmosphere in the classroom. The results of scientific research on the benefits of music and the application of musical activities in primary education can be an incentive for the lifelong education of teachers to enrich the entire teaching with music. The aim of the research that was carried out for this work was to investigate how much knowledge about music and music therapy can influence primary education teachers in the implementation of the entire class. Also, how familiar they are with the concept of music therapy and its aspects, whether and how much they use different types of musical activities during class and what are the advantages and disadvantages of them. The research was conducted through an online questionnaire filled out by 105 primary education teachers from various parts of Croatia. The results of the research showed that there is room for further analysis of this topic, especially the connection between seniority and the use of music in teaching
Preschool institutions in protecting the health of children
No full textPredškolske ustanove igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja djece kroz razne inicijative i programe koji promiču tjelesno, mentalno i emocionalno blagostanje. Osiguravanje sigurnog i stimulativnog okruženja omogućava djeci da se razvijaju i rastu u skladu sa svojim potencijalima. Jedan od glavnih aspekata je prevencija bolesti kroz pravilnu higijenu i sanitarne uvjete. Ustanove redovito provode higijenske mjere poput pranja ruku, čišćenja i dezinfekcije prostora te edukacije djece o osobnoj higijeni, što smanjuje rizik od zaraznih bolesti. Također, omogućavajući pristup redovnim zdravstvenim pregledima i vakcinacijama, predškolske ustanove osiguravaju pravovremenu zdravstvenu skrb koja može spriječiti ozbiljnije zdravstvene probleme u budućnosti. Osim tjelesnog zdravlja, predškolske ustanove pridaju veliku važnost mentalnom i emocionalnom zdravlju djece. Kroz različite aktivnosti, poput igre, kreativnih radionica i socijalnih interakcija, djeca razvijaju emocionalnu inteligenciju i socijalne vještine. Pedagozi i stručni suradnici u predškolskim ustanovama educirani su prepoznati znakove stresa ili emocionalnih poteškoća kod djece te pružiti odgovarajuću podršku ili savjetovati roditelje o daljnjim koracima. Kroz individualizirani pristup svakom djetetu, omogućava se razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, što je ključno za kasniji uspjeh u školi i životu. Nutricionizam i tjelesna aktivnost također su bitni aspekti zdravlja djece kojima se predškolske ustanove posvećuju. Djeci se pruža uravnotežena i nutritivno bogata prehrana, često u suradnji s nutricionistima koji planiraju jelovnike prema specifičnim potrebama djece. Redovita tjelesna aktivnost kroz organizirane igre i sportske aktivnosti pomaže u razvoju motoričkih sposobnosti, jačanju imunološkog sustava i održavanju zdrave tjelesne težine. Predškolske ustanove time postavljaju temelje za zdrave životne navike koje će djeca nastaviti prakticirati i nakon završetka predškolskog obrazovanja.Preschool institutions play a crucial role in preserving children's health through various initiatives and programs that promote physical, mental, and emotional well-being. Ensuring a safe and stimulating environment allows children to develop and grow according to their potential. One of the main aspects is disease prevention through proper hygiene and sanitary conditions. These institutions regularly implement hygiene measures such as hand washing, cleaning, and disinfecting spaces, and educating children about personal hygiene, which reduces the risk of infectious diseases. Additionally, by providing access to regular health check-ups and vaccinations, preschools ensure timely healthcare that can prevent more serious health issues in the future. In addition to physical health, preschools place great importance on the mental and emotional health of children. Through various activities such as play, creative workshops, and social interactions, children develop emotional intelligence and social skills. Educators and professional associates in preschools are trained to recognize signs of stress or emotional difficulties in children and provide appropriate support or advise parents on further steps. Through an individualized approach to each child, the development of self-confidence and a positive self-image is enabled, which is crucial for later success in school and life. Nutrition and physical activity are also vital aspects of children's health to which preschools are dedicated. Children are provided with a balanced and nutritionally rich diet, often in collaboration with nutritionists who plan menus according to the specific needs of the children. Regular physical activity through organized games and sports activities helps develop motor skills, strengthen the immune system, and maintain a healthy body weight. Preschools thus lay the foundation for healthy lifestyle habits that children will continue to practice even after completing preschool education
Voice analysis and synthesis as a prerequisite for initial literacy
No full textVeć od najranije dobi dijete treba izložiti četirima osnovnim jezičnim djelatnostima, a to su slušanje, govorenje, čitanje i pisanje, a za to su zaduženi roditelji i institucije odgojnoobrazovnog sustava koji kreiraju poticajno okruženje za razvoj jezičnih djelatnosti. Dijete uči jezik iz jezične zajednice u kojoj boravi i iz sadržaja kojima je okruženo od najranije dobi. Ono uči „čineći“ tj. kroz igru. istražujući i oponašajući odrasle. Zbog toga je važno da i odrasli u dječjoj okolini budu dobar model djetetu za usvajanje jezika.
U istraživačkom dijelu rada prikazano je istraživanje koje je provedeno Testom za ispitivanje glasovne svjesnosti i vještina glasovne analize i sinteze kod djece predškolaca kojim je bio cilj usporediti usvojenost glasovne svjesnosti i vještine glasovne analize i sinteze kod djece redovnog i izvanrednog odgojno-obrazovnog programa.
S obzirom na važnost kreiranja poticajnog okruženja za što optimalniji razvoj i ostvarenje svih dječjih potencijala, istraživanje polazi od hipoteze da će djeca redovnog programa vođena stručnim odgojno-obrazovnim metodama odgojitelja u poticajnom okruženju od najranije dobi biti uspješnija u rješavanju Testa i imati veći stupanj usvojenosti traženih vještina od onih koja podliježu izvanrednom programu od samo 250 sati.
Kako se Test temelji na zadatcima koja bi djeca prema razvojnim odrednicama trebala znati riješiti prije upisa u školu i koji su obično dio inicijalnog ispitivanja na testiranju za ostvarivanje uvjeta za upis u školu, rezultati su pokazali veliku uspješnost u riješenosti zadataka, no i uočljivu razliku u uspješnosti između djece izvanrednog i redovnog odgojnoobrazovnog programa. Djeca redovnog odgojno-obrazovnog programa odrastajući od najranije dobi u poticajnoj pedagoškoj okolini i vođena stručnim odgojno-obrazovnim metodama odgojiteljica pokazala su viši stupanj usvojenosti ispitanih vještina.From an early age, the child should be exposed to four basic language activities, namely listening, speaking, reading and writing, and this is the responsibility of parents and institutions of the educational system, which create a stimulating environment for the development of language activities. A child learns a language from the linguistic community in which he lives and from the contents he is surrounded by from an early age. It learns "by doing", i.e. through play, exploring and imitating adults. That is the reason why it is important that the adults in the child's environment are good role models for the child to learn the language.
The research part of the paper presents the research conducted with the Voice Awareness and Voice Analysis and Synthesis Test in preschool children, whose aim was to compare the adoption of voice awareness and voice analysis and synthesis skills in children from regular and special education programs.
Considering the importance of creating a stimulating environment for the optimal development and realization of all children's potential, the research starts from the hypothesis that children of the regular program guided by professional educational methods of teachers in a stimulating environment from an early age will be more successful in solving the Test and have a higher degree of adoption of the required skills than those subject to a part-time program of only 250 hours.
As the Test is based on tasks that children should be able to solve according to developmental criteria before enrolling in school and which are usually part of the initial test for the fulfillment of the requirements for school enrollment, the results showed great success in solving the tasks, but also a noticeable difference in success rates between children in extraordinary and regular educational programs. Children of the regular educational program, growing up from an early age in a stimulating pedagogical environment and guided by the professional educational methods of the teachers, showed a higher degree of adoption of the tested skills
Land art and preschool child's creativity
No full textLand art ili pejzažna umjetnost pravac je u suvremenoj umjetnosti čije je glavno obilježje stvaranje u slobodnom prostoru, odnosno, u prirodi. Umjetnici ovog pravca koriste većinom prirodne materijale za svoja djela, a umjetni ka djela koja nastaju ostavljaju utjecaju prirode. U galerijskim izložbama prikazuju se fotografije, videozapisi i topografske karte umjetničkih djela u prirodi, a pojedini umjetnici u galerijama izlažu i materijale koje donose s mjesta na kojem su stvarali svoja djela. U ovom se radu opisuje utjecaj umjetnika Richarda Longa, Roberta Smithsona i Andyja Goldsworthyja na umjetnost land arta te se spominju njihova najznačajnija djela koja mogu poslužiti kao inspiracija za organizaciju land art aktivnosti u vrti u. Nadalje se navode značajke i dobrobiti dječjeg likovnog stvaralaštva, kao i uloga odgojitelja u dječjim likovnim aktivnostima. Dijete od najranije dobi pokazuje želju za kreativnim izražavanjem, stoga je potrebno pružiti mu brojne prilike za razvoj njegovih likovnih potencijala. Uloga je odgojitelja ponajprije poznavati likovni razvoj djeteta, a zatim stvoriti poticajno okruženje u kojem e dijete stvarati. Aktivnosti koje planira i provodi odgojitelj prilika su da dijete usvoji nove likovne tehnike i istražuje nove materijale. Land art aktivnosti prikladne su za rad s djecom zbog prirodnih materijala koji se koriste, interakcije djeteta s prirodom te zbog ekološke komponente koja je važna za odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi. Prije samog zaključka opisuju se land art aktivnosti provedene u dječjem vrtiću. Cilj je rada u teorijskom dijelu opisati land art pravac i dječje likovno stvaralaštvo, dok je cilj praktičnog dijela rada bio uvesti djecu u istraživanje mogućnosti stvaranja koje pruža land art. U praktičnom dijelu opisane su aktivnosti provedene u dječjem vrtiću Budišćina u mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u kojoj borave djeca u dobi od četiri do šest godina. Teme aktivnosti bile su: pisanica, kukci i puž.Land art is a direction in contemporary art whose main feature is creating in nature. Land art artists use mostly natural materials for their work and they are leaving they final work to the impact of nature. For gallery exhibitions these artists use photos, videos and topographical maps of a real work in nature, some of them also exhibit materials brought from the place where they have created their piece of art. Richard Long's, Robert Simthson's and Andy Goldsworthy's impact on land art are described in this paper, as well as their most significant works of art which can be an inspiration for organizing land art activities in preschool. Furthermore children's art creation features and benefits, as well as preschool teacher's role in children's art activities are describred. A child shows a desire for creative expression from an early age, so it is necessary to provide him with numerous opportunities for his artistic potential development. Educator's role is first of all to be familiar with child's artistic development, and then to create a stimulating environment in which child will create. The activities planned and carried out by the educator are an opportunity for the child to learn new art techniques and explore new materials. Land art activities are suitable for children because of the natural materials that are used, child’s interaction with nature and ecological component that is of a great importance for preschool children’s education. Before the conclusion, land art activities which were carried out in the kindergarten are described. The aim of this paper in the theoretical part is to describe the land art direction and children's artistic creativity, while the aim of the practical part of the paper was to introduce children to the land art creating. The practical part describes activities which were carried out in the prechool Budinb ina in a mixed educational group where children aged four to six stay. Activities topics were Easter eggs, insects and snails