University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Kinesiological games in kindergarten
No full textSvrha ovog rada je teorijski i istraživački prikazati spoznaje o kineziološkim igrama kao sredstvom poticanja tjelesnog razvoja. Igra je prirodni i spontani oblik učenja i upoznavanja svijeta oko sebe. Kineziološke igre su kombinacija pokreta i igre te kao takve postaju temelj za zdrav i skladan tjelesni razvoj. Primjena kinezioloških igara u dječjem vrtiću ima ulogu u rastu i razvoju djece te boljem razvoju motoričkih sposobnosti, kao i visokoj razini osjećaja ugode i zadovoljstva. Od velike je važnosti uloga odgojitelja koji mora igru prilagoditi djetetovim sklonostima, željama i interesima kako bi se ono aktivno uključilo i sudjelovalo. To ne samo da potiče veću motivaciju za tjelesnom aktivnošću nego stvara pozitivno iskustvo koje pomaže djetetu u razvoju pozitivnog stava prema tjelesnom vježbanju i igri.The purpose of this paper was to provide a theoretical and research-based knowledge on kinesiology games as a means of promoting physcial development. Play is natural and spontaneous form of a child's learning and discovering the world around them. Kinesiology games are a combination of movement and play and such become the foundation for healthy and harmonious physcial development. The application of kinesiology games in kindergarten plays a role in growth and development of children and better development of motor skills as well as a high level of feeling of comfort and satisafction. The role of the educator is very important, as he must adapt the game to the child's preferences, wishes and interests in order to actively involve and participate. It not only encourages greater motivation for physical activity but also creates a positive experience that helps the child develop a positive attitude towards physcial exercise and play
Usporedba slikovnica koje je napisao čovjek i AI u čitanju mladim čitateljima
No full textPicturebooks blend visual and textual elements to engage and educate young readers, which Nikolajeva and Scott describe as their dual quality: “The unique character of picturebooks as an art form is based on a combination of two levels of communication, the visual and the verbal” (Nikolajeva & Scott, 2006, p. 1). This means that picturebooks engage the reader both intellectually and emotionally to understand and appreciate the visual/verbal art form.
But a new trend is evolving: an ever-growing presence of AI generated content. Algorithms used by AI are trained on extensive datasets and have the ability to produce coherent and contextually appropriate content. AI-generated content is now widely used across diverse industries, such as marketing, journalism, and academic writing (Gison, 2024b). In order to contribute to the discourse surrounding the role of picturebooks in the environment of increasing influence of artificial intelligence, this thesis aims to explore how Ammar Reshi’s AI-generated picturebook Alice and Sparkle functions as a picturebook, if at all, by comparing it to the picturebook Boy + Bot, written by Ame Dyckman and illustrated by Dan Yaccarino, in a small-group read-aloud with young learners. The thesis aims to observe and analyze the reactions of young learners during and after the read-aloud session, as well as to examine their interpretations of the two picturebooks. Using the interview method, and by discussing both picturebooks, it can be concluded that young learners engage and connect more with the human-authored picturebook Boy + Bot, rather than the AIgenerated one, Alice and Sparkle.Narativne slikovnice spajaju vizualne i tekstualne elemente kako bi angažirale i obrazovale mlade čitatelje, što Nikolajeva i Scott opisuju kao njihovu dvostruku kvalitetu: „Jedinstveni karakter slikovnica kao umjetničkog oblika temelji se na kombinaciji dviju razina komunikacije, vizualne i verbalne“ (Nikolajeva & Scott, 2006, str. 1). To znači da slikovnice angažiraju čitatelja intelektualno i emocionalno kako bi razumio i cijenio njihov vizualno/verbalni umjetnički oblik. No, u tijeku je razvoj jednog novog trenda: sve veće prisutnosti sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Algoritmi kojima se umjetna inteligencija služi trenirani su na opsežnim bazama podataka i imaju sposobnost stvaranja koherentnog i kontekstualno prikladnog sadržaja. Sadržaj generiran umjetnom inteligencijom sada se široko koristi u raznim industrijama, kao što su marketing, novinarstvo i akademsko pisanje (Gison, 2024b). Kako bi doprinijeli raspravi o ulozi slikovnica u okruženju sve većeg utjecaja umjetne inteligencije, cilj ovog rada je istražiti funkcionira li slikovnica Alice and Sparkle Ammara Reshija, generirana umjetnom inteligencijom, kao slikovnica tako što će je se usporediti sa slikovnicom Boy + Bot koju je napisala Ame Dyckman, a ilustrirao Dan Yaccarino, u čitanju naglas u maloj skupini mladih učenika. Rad također ima za cilj promatrati i analizirati reakcije mladih učenika tijekom i nakon čitanja naglas, kao i ispitati njihove interpretacije dviju slikovnica. Istraživanje je pokazalo da se mladi učenici više povezuju sa slikovnicom koju je napisao čovjek nego sa slikovnicom koju je generirala umjetna inteligencija
The Mathematical Concept of Addition and Subtraction in Montessori Pedagogy
No full textMaria Montessori utemeljila je Montessori pedagogiju koja po iva na promatranju djetetovih potreba, interesa i mogućnosti. Smatrala je da sva djeca imaju jednake potrebe i da trebaju boraviti u okruženju koje će im omogućiti cjelokupni razvoj. Tijekom cijelog svog života isticala je važnost stjecanja ranih iskustva kroz primjerenu okolinu. Montessori pedagogija djetetu omogućuje slobodu kretanja, biranja, ponavljanja i mirovanja. Potiče se slobodan razvoj ličnosti u pripremljenoj okolini koja omogućuje razvijanje svih djetetovih mogućnosti i pruža potporu koja vodi samorazvoju. Didaktički pribor, koji je razvila Maria Montessori, omogućuje djeci samostalno rukovanje, kontrolu ispravnosti te učenje koriste i osjetila.
Sa zbrajanjem i oduzimanjem u Montessori pedagogiji djeca se upoznaju kroz konkretno iskustvo što vodi do kinestetičkog učenja. Preko rada s konkretnim materijalima djeca se kognitivno razvijaju i postaju postupno sposobna za razumijevanje apstraktnih koncepcija - djeca u e kroz vlastiti rad. Brojevne gredice, brojke od brusnog papira, brojke i žetoni, kutije s vretenima i igre pamćenja služe kako bi djeca povezala i upoznala brojeve i brojke, vježbala brojanje i razvijala razumijevanje brojevnog slijeda što pomaže u daljnjem upoznavanju s računskim operacijama zbrajanja i oduzimanja uz vježbe sa zlatnim perlama, kartama dekadskog sustava, pravokutnim pločama za zbrajanje i oduzimanje, kutijama s daščicama, listićima sa zadacima te tablicama zbrajanja i oduzimanja. Montessori odgojitelj mora poznavati pribor i način na koji se ispravno koristi te mora dopustiti djeci samostalnost i slobodu uz spontano biranje materijala.
U ovom radu opisani su Montessori materijali i vježbe koje poti u razvijanje matematičkog koncepta zbrajanja i oduzimanja, logičkog mišljenja, pozornosti, pamćenja, percepcije te fine i grube motorike.Maria Montessori founded Montessori pedagogy, which is based on observing the child's needs, interests and possibilities. She believed that all children have the same needs and that they should stay in an environment that will enable them to develop as a whole. Throughout her life, she emphasized the importance of gaining early experiences through an appropriate environment.
Montessori pedagogy allows the child the freedom to move, choose, repeat and rest. The free development of personality in a prepared environment is encouraged, which enables the development of all the child's capabilities and provides support that leads to self-development. The didactic kit, developed by Maria Montessori, allows children to operate independently, control correctness and learn using their senses.
Children are introduced to addition and subtraction in Montessori pedagogy through concrete experience, which leads to kinesthetic learning. Through working with concrete materials, children develop cognitively and gradually become capable of understanding abstract concepts - children learn through their own work. Number beams, sandpaper numbers, numbers and tokens, spindle boxes and memory games are used for children to connect and get to know numbers and numbers, practice counting and develop an understanding of the number sequence which helps in further familiarization with computational operations of addition and subtraction with exercises with exercises with gold beads, decadal system maps, rectangular addition and subtraction plates, boxes with boards, worksheets and addition and subtraction tables. A Montessori educator must know the utensils and how to use them correctly, and must allow children independence and freedom with the spontaneous choice of materials.
This paper describes Montessori materials and exercises that encourage the development of the mathematical concept of addition and subtraction, logical thinking, attention, memory, perception and fine and gross motor skills
Challenges and Possibilities of Implementation of the Cross-Curricular Theme Sustainable Development in Teaching Science
No full textOvaj rad započinje teorijskim spoznajama o održivom razvoju, važnijim događajima vezanim uz pojam održivosti na globalnoj razini te smjernicama za uključivanje tema održivosti u sva područja života. U radu se također ističu temelji održivog razvoja kao i važnost obrazovanja za održivi razvoj. S obzirom na potencijalne izazove prilikom implementacije tema održivog razvoja u nastavni proces, posebno se navode stavovi učitelja o održivom razvoju iz već provedenih istraživanja. U radu se analizira trenutni položaj obrazovanja za održivi razvoj u Republici Hrvatskoj te se navode osobitosti nastavnog predmeta Priroda i društvo tijekom kojeg je pogodno uključivati teme održivog razvoja, odnosno realizirati odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. Drugi dio rada orijentiran je na rezultate provedenog istraživanja među učiteljima razredne nastave. U cilju je bilo ispitati znanje učitelja o održivome razvoju, utvrditi kako samoprocjenjuju vlastito poznavanje sadržaja i područja za provedbu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, ispitati njihovo mišljenje o važnosti uključivanja održivog razvoja u nastavu prirode i društva te koje nastavne strategije najčešće koriste kako bi realizirali odgojno-obrazovne ishode učenja Kurikuluma nastavnog predmeta Priroda i društvo te odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetne teme Održivi razvoj. Rezultati istraživanja pokazuju da su učitelji upoznati s temeljnim znanjima o održivom razvoju te se u velikoj mjeri smatraju kompetentnima za prenošenje određenih sadržaja iz područja održivog razvoja. Učitelji smatraju da je važno kod učenika razvijati znanja, vještine i stavove vezane za održivi razvoj. Istraživačka nastava je kao nastavna strategija najčešće odabrana od strane učitelja s ciljem realizacije predmetnih odgojno-obrazovnih ishoda i međupredmetnih odgojno-obrazovnih očekivanja. Učitelji imaju pozitivan stav o uključivanju tema održivog razvoja u nastavu prirode i društva, prepoznaju važnost razvijanja kompetencija kod učenika, ali su istovremeno potpuno svjesni ograničenosti u obrazovnom sustavu i preprekama ka kvalitetnijoj implementaciji tema održivog razvoja u nastavni proces.This paper starts with theoretical knowledge about sustainable development, notable events related to the concept of sustainability at the global level, and guidelines for including sustainability topics in all areas of life. The paper also emphasizes the foundations of sustainable development, as well as the importance of education for sustainable development. Regarding the potential challenges when implementing the topic of sustainable development in the teaching process, teachers' views on sustainable development from already conducted research are mentioned. The paper analyzes the current position of education for sustainable development in the Republic of Croatia and states the peculiarities of the subject Science, during which it is convenient to include the topics of sustainable development, that is, to realize the educational expectations of the cross-curricular topic Sustainable Development. The second part of the paper is oriented to the results of the conducted research among classroom teachers. The aim was to examine the knowledge of teachers about sustainable development, to determine how they self-assess their own knowledge of the content and areas for the implementation of education for sustainable development, to examine their opinion on the importance of including sustainable development in the teaching of science, and which teaching strategies are most often used in order to realize learning outcomes of the Curriculum of the subject Science and the educational expectations of the cross-curricular topic of Sustainable Development. The results of the research show that teachers are familiar with basic knowledge about sustainable development and consider themselves highly competent to convey certain content from the field of sustainable development. Teachers believe that it is important to develop students' knowledge, skills and attitudes related to sustainable development. Research-based teaching as a teaching strategy is chosen the most by teachers with the aim of realizing subject learning outcomes and cross-curricular educational expectations. Teachers have a positive attitude towards the inclusion of the topic of sustainable development in the teaching of science, they recognize the importance of developing students' competencies, but are at the same time fully aware of the limitations in the educational system and the obstacles to better implementation of the topic of sustainable development in the teaching process
EFL acquisition - a comparison of a Croatian and a Danish international preschool
No full textIn today's world, because of its widespread use across the globe, knowing English has become almost a necessity, which is why many parents want their children to learn English from an early age. Young children are considered to have natural predispositions for acquiring languages, which is why early childhood and preschool period is seen as an optimal period for the introduction of an additional language. Because of children’s age, special attention needs to be paid to the teaching activities. Play-based learning, which incorporates activities like singing, playing games, and storytelling has proven effective in making language acquisition enjoyable and meaningful (Hyliarska & Mynenko, 2024). In addition, because of their specific educational context, international preschools are increasingly gaining in popularity and setting higher standards for best practices in education (Schmidt & Chuang, 2014).
The research presented in this thesis aimed to provide insight into early childhood and preschool-aged children’s English language acquisition and their use of English in two international kindergartens - one in Zagreb and one in Copenhagen. The research involved a sample of 26 children, aged three to seven, and five teachers. The initial data set consisted of recordings and field notes documenting everyday activities taking place in the two international kindergartens. The focus was mainly on the activities used by teachers to foster language acquisition and on children’s language output. Children's communication in English with their teachers and peers, as well as the activities in which they participated were observed and analysed. In the second phase of the study, the children and the teachers were interviewed, and their responses were summarised and presented in this thesis. The obtained data were analysed qualitatively.U današnje vrijeme, zbog značajne upotrebe engleskoga jezika diljem svijeta, njegovo je poznavanje postalo gotovo nužnost i sve više roditelja želi da njihova djeca nauče engleski jezik od rane dobi. Smatra se da djeca imaju prirodne predispozicije za usvajanje jezika, zbog čega se rano i predškolsko razdoblje smatraju optimalnima za uvođenje dodatnoga jezika. Zbog dobi djece, posebnu pažnju treba posvetiti nastavnim aktivnostima. Učenje temeljeno na igri, koje uključuje aktivnosti poput pjevanja, igranja igara i pričanja priča, pokazalo se učinkovitim u tome da proces učenja jezika učine ugodnim i smislenim (Hyliarska i Mynenko, 2024). Osim toga, zbog specifičnog obrazovnog konteksta, međunarodni vrtići sve više dobivaju na popularnosti i postavljaju više standarde za najbolje prakse u obrazovanju (Schmidt i Chuang, 2014).
Istraživanje predstavljeno u ovom radu imalo je za cilj pružiti uvid u usvajanje engleskoga jezika kod djece rane i predškolske dobi te njihovu upotrebu engleskoga jezika u dva međunarodna vrtića - jedan u Zagrebu i jedan u Kopenhagenu. U istraživanju je sudjelovalo 26 djece, u dobi od tri do sedam godina, i pet odgojitelja. Podatci u istraživanju sastojali su se od snimaka i terenskih bilješki kojima su dokumentirane svakodnevne aktivnosti koje su se odvijale u dvama međunarodnim vrtićima. Naglasak je bio prvenstveno na aktivnostima koje odgojitelji koriste za poticanje usvajanja jezika i na dječjoj jezičnoj produkciji. Promatrana je analizirana komunikacija djece na engleskom jeziku s njihovim odgojiteljima i vršnjacima, kao i aktivnosti u kojima su sudjelovali. U drugoj fazi istraživanja djeca i odgojitelji su intervjuirani, a njihovi su odgovori sažeti i analizirani. Dobiveni podaci analizirani su kvalitativno
Comparative review and analysis of the curriculum of early and preschool education in European countries - Denmark, Finland, Sweden, Slovenia, Croatia
No full textRazdoblje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja temeljno je razdoblje života u kojem se razvijaju počeci cjeloživotnog učenja, razvijanja identiteta, stavova i mišljenja. Sve je navedeno ostvarivo aktivnostima koje usmjerava kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (MZOM, 2015) predstavlja smjernice metoda i sadržaja rada svakom djelatnika ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Odražava različite društvene vrijednosti, a svrha ovog rada bila je istražiti postoje li razlike i sličnosti između država koje imaju jednu zajedničku konotaciju, integrirani sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U radu će ukratko biti prikazan način na koji je oblikovan sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u državama: Danska, Švedska, Finska, Slovenija i Hrvatska te kurikulumi svake pojedine zemlje. U radu će biti prikazani sadržaji istih, ciljevi i načela, vrijednosti i ostale teme svakog pojedinog kurikuluma. Konačno, na samom kraju prikazana je i analiza sadržaja izražena na temelju usporedbe svih analiziranih kurikuluma.Early childhood education and care it is fundamental period in which starts development of lifelong learning, identity development, development of attitudes and opinions. All these are achievable through activities which are directed by curriculum for eary childhood education and care. The curriculum for early childhood education and care (MZOM, 2015) is presenting work methods and contens of learning of each employee in preschool institution. It reflects different social values and the main purpose of this paper was to analyze if there are differences or similarities between countries with one common conotation and that is integrated system of early childhood education and care. This paper will present structures of early childhood education and care system in countries: Denmark, Sweden, Finland, Slovenia and Croatia, as well as the content of each curriculum for early childhood education and care in mentioned countries, such as the main goals, principles, values and rest of the chapters of each curriculum. Finally, at the end of this paper is analysis based on comparison of curriculums of early childhood education and care
Osnovni figurativni vokabular za mlade učenike EFL-a
No full textThe aim of this paper is to determine how figurative language is taught in EFL textbooks for lower primary and provide a list of activities based on the Cognitive Linguistic approach to teaching figurative expressions which can be used with young learners. The activities contain six similes motivated by the same conceptual metaphor, PEOPLE ARE ANIMALS.
The paper gives an overview of methods and strategies used in the EFL classroom when teaching vocabulary in general and figurative expressions in particular. The analysis of the selected textbooks shows that there are no figurative expressions up until the sixth grade. Some idioms are mentioned, but are not taught explicitly.
Research has shown that young EFL learners are able to understand figurative expressions if they are selected carefully. Figurative expressions motivated by the same conceptual metaphor should be grouped together. The same has been done in the suggested activities, which were successfully implemented in teaching fourth grade students. The expressions were chosen based on the topics featured in textbooks and the national curriculum. They were taught explicitly, based on the Cognitive Linguistic approach to figurative language. A variety of activities and tasks were used in class, which enabled students to connect the literal and figurative meanings of the six similes.
It was concluded that basic figurative vocabulary for young EFL learners should be selected by taking into consideration students' age, interests and the level of knowledge of English, and that figurative expressions should be grouped around the same conceptual metaphor.Cilj je ovog rada utvrditi kako se figurativni jezik poučava u udžbenicima engleskoga kao stranog jezika za niže razrede osnovne škole i dati popis aktivnosti utemeljenih na kognitivnolingvističkom pristupu poučavanju figurativnih izraza koje se mogu koristiti u nastavi s učenicima mlađe školske dobi. Aktivnosti sadrže šest poredbenih frazema koje motivira ista konceptualna metafora, LJUDI SU ŽIVOTINJE.
U radu se daje pregled metoda i strategija koje se koriste za poučavanje vokabulara općenito i figurativnih izraza konkretno. Analiza odabranih udžbenika pokazuje da se figurativni izrazi ne poučavaju sve do šestog razreda. Neki frazemi se spominju, no ne poučavaju se eksplicitno. Istraživanja su pokazala da učenici engleskog jezika mlađe školske dobi mogu razumjeti figurativne izraze ako su oni pažljivo izabrani. Zajedno se trebaju grupirati figurativni izrazi koje motivira ista konceptualna metafora. Tako je učinjeno u predloženim aktivnostima koje su uspješno provedene na satu s učenicima četvrtog razreda. Izrazi su odabrani prema temama iz udžbenika i nacionalnog kurikuluma. Poučavani su eksplicitno na temelju kognitivnolingvističkog pristupa figurativnom jeziku. Na satu su provedene različite aktivnosti i zadaci u kojima su učenici mogli povezati doslovno i figurativno značenje šest poredbenih frazema.
Zaključeno je da temeljni figurativni vokabular za učenike engleskog jezika mlađe školske dobi treba biti izabran s obzirom na njihovu dob, interese i razinu znanja engleskoga, a da izrazi trebaju biti grupirani prema konceptualnoj metafori
Development Of Pre-School Children's Artistic Skills In The Field Of Painting
No full textLikovni odgoj je važan za cjelokupan razvoj svakog djeteta. Crtež je djeci prvi način na koji oni započinju likovni govor. Svako dijete kroz likovnu aktivnost izražava svoje misli, osjećaje i ideje. Kako se razvija dijete, tako se razvijaju i njegove sposobnosti. U radu s djecom predškolske dobi koriste se slikarske tehnike koje zahtijevaju jednostavne materijale kojima se djeca mogu služiti te sami materijali ne smiju pružati otpor djeci kako bi ih djeca mogla prihvatiti i koristiti. Djeca se u svome likovnom izražavanju koriste bojama. Svaka boja ima svoja svojstva i značenje. U ranijim fazama djeca koriste boje onako kako ona žele interpretirati svijet na svoj način, dok boja u kasnijoj fazi kod djece počinje dobivati značenje pa je koriste onako kako je prikazano u stvarnoj okolini. Odgojitelj igra veliku ulogu u razvoju dječjeg likovnog stvaralaštva. On bi trebao poznavati slikarske tehnike i materijale te kako i na koji način ih treba koristiti. Na likovno stvaralaštvo djecu se može potaknuti raznim motivima i pojavama iz njegove okoline. Djetetu treba dati vremena i prostora kako bi ono moglo prenijeti na papir svoje ideje i misli. Osim toga, kako bi se dijete što bolje likovno izrazilo, odgojitelj treba pripremiti estetski uređen prostor u kojemu će se likovna aktivnost odvijati i svi materijali trebaju biti unaprijed pripremljeni.Art education is important for the overall development of every child. Drawing is the first way for children to begin artistic speech. Each child expresses his thoughts, feelings and ideas through artistic activity. As the child develops, so do his abilities. In working with children of preschool age, painting techniques are used that require simple materials that the children can use, and the materials themselves must not resist the children so that the children can accept and use them. Children use colors in their artistic expression. Each color has its own properties and meaning. In the earlier stages, children use colors as they want to interpret the world in their own way, while in the later stages, color begins to acquire meaning for children, so they use it as it is shown in the real environment. The educator plays a big role in the development of children's artistic creativity. He should know painting techniques and materials and how and in what way they should be used. Children can be encouraged to be creative with various motifs and phenomena from their environment. The child should be given time and space so that he can put his ideas and thoughts on paper. In addition, in order for the child to express himself artistically, the educator should prepare an aesthetically arranged space in which the artistic activity will take place, and all materials should be prepared in advance
Environmental Factors And Language And Speech Development Of Preschool Children
No full textJezik je osnovni komunikacijski sustav. Razvija se u djetetovoj najranijoj dobi. Govor je psihička aktivnost koja se usvaja modelima i znakovima, njime čovjek verbalno reproducira svoja znanja, potrebe, osjećaje i misli, a prenosi ih riječima. Mnogi stručnjaci bave se područjem jezično-govornog razvoja djeteta te ističu poticajnu okolinu kao bitan faktor koji snažno utječe na govor. Čimbenici koji utječu na jezično-govorni razvoj djeteta mogu biti: razvijene govorne i slušne sposobnosti, komunikacija s odraslima (roditeljima, odgojiteljima) i vršnjacima, mediji, dječja samoaktivnost, poticajna okolina. Vrlo važnu ulogu imaju odgojitelji i roditelji provodeći aktivnosti koje potiču jezično-govorni razvoj na zanimljiv i kreativan način. Samim time stvara se komunikacija koja potiče i socioemocionalni razvoj. Neki od ključnih poticaja za usvajanje rječnika u razdoblju rane pismenosti uključuju: razgovor, pripovijedanje, dramske igre i improvizaciju, jezične igre i stvaralačke aktivnosti, interaktivno čitanje slikovnica te poticajno pripovijedanje uz raznovrsne izvore, uključujući umjetničke forme poput pričanja priča, slušanja poezije i gledanja kazališnih predstava i filmova. Osim toga, postoje i negativni učinci koji mogu narušavati jezično-govorni razvoj. Ovisno o okolini u kojoj dijete odrasta, prepoznaje se napredak govora i sposobnost komunikacije. Provedeno je istraživanje o utjecajima na jezično-govorni razvoj djeteta rane i predškolske dobi. Rezultati su interpretirani na temelju odgovora roditelja koji su dobiveni u provedenoj fokus grupi. Njome možemo zaključiti da su roditelji svjesni vlastitog utjecaja na jezično-govornu
komunikaciju djece te medije navode kao ključan faktor u narušavanju jezika i govora.Language is the basic communication system. It develops in the child's earliest age. Speech is a mental activity that is adopted by models and signs, with which a person verbally reproduces his knowledge, needs, feelings and thoughts, and conveys them in words. Many experts deal with the field of language-speech development of children and emphasize the stimulating environment as an important factor that strongly influences speech. Factors that influence a child's language and speech development can be: developed speech and hearing abilities, communication with adults (parents, educators) and peers, the media, children's self-activity, a stimulating environment. A very important role is played by the parents and educators who carry out activities that encourage language and speech development in an interesting and creative way every day. This creates communication that encourages socio-emotional development. Some of the key stimuli for vocabulary acquisition in the early literacy period include: conversation, storytelling, drama and improvisation, language games and creative activities, interactive reading of picture books, and stimulating storytelling with a variety of sources, including art forms such as storytelling, listening to poetry, and watching theater plays and movies. Furthermore, there are also negative effects that can disrupt the language and speech development. Depending on the environment in which the child grows up, the progress of speech and the ability to communicate are recognized. Research was conducted on the influences on the language and speech development of children of early and preschool age. The results were interpreted on the basis of the parents' answers obtained in the conducted focus group. Based on the answers, we can conclude that parents are aware of their own influence on children's language and speech communication, and they state that the media is a key factor in language and speech impairment
Musical preferences of preschool children
No full textPoticanje aktivnog slušanja glazbe je vrlo važno, jer samim time djeca stječu više glazbenih iskustva te razvijaju glazbenu percepciju, a tako ona sama imaju sposobnost izražavanja glazbenih preferencija. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoji li razlika u glazbenim preferencijama prema različitim glazbenim žanrovima (klasična i popularna glazba) kod djece predškolske dobi s obzirom na dob i spol te postoji li razlika u glazbenim preferencijama djece predškolske dobi prema različitoj klasičnoj glazbi (vokalnoinstrumentalna i instrumentalna klasi na glazba). U istraživanju je sudjelovalo 37 djece rane i predškolske dobi, od četiri do sedam godina, polaznici DV Dobro Drvo u Zagrebu te je provedeno u vrtiću uz suglasnosti roditelja. U istraživanju nisu utvrđene statistički značajne razlike u glazbenim preferencijama prema različitim žanrovima (između klasične i popularne glazbe) s obzirom na dob i spol, te između vokalno-instrumentalne i instrumentalne klasične glazbe.Encouraging active listening to music is very important, as it allows children to gain more musical experience and develop musical perception, enabling them to express their own musical preferences. The aim of this research was to examine whether there is a difference in musical preferences for different musical genres (classical and popular music) in preschool children with regard to age and gender, and whether there is a difference in musical preferences of preschool children for different classical music (vocal-instrumental and instrumental classical music). 38 children of early and preschool age, from four to seven years of age, attending DV Dobro Drvo in Zagreb participated in the research, and it was conducted in a kindergarten with the consent of the parents. In the research, no statistically significant differences were found in musical preferences according to different genres (between classical and popular music) with regard to age and gender, and between vocal-instrumental and instrumental classical music