University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
A healthy lifestyle of early and preschool children during the COVID-19 pandemic
No full textCilj ovog rada je iznijeti glavne sastavnice zdravog načina života djece rane i predškolske dobi, važnost uloge roditelja i odgojitelja u poticanju istog te ispitati utjecaj COVID-19 pandemije na zdravi način života djece rane i predškolske dobi. Rad se sastoji od teorijskog i istraživačkog djela. Teorijski dio rada iznosi sve sastavnice i važnosti zdravog načina života djece rane i predškolske djece za kvalitetan rast i razvoj djece. Zdrav način života sastoji se od zdrave i pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, sna te socijalizacije i mentalnog zdravlja. Pravilna prehrana djece od izrazite je važnosti te je zbog toga nužno osigurati zdravu prehranu djeci i kod kuće i u obrazovnoj instituciji, odnosno vrtiću. Tjelesna aktivnost jer prirodna potreba djece i mora biti zadovoljena u optimalnoj količini za normalno funkcioniranje te kvalitetan rast i razvoj djece. Kvalitetan san i dovoljna količina
spavanja također je nužna za očuvanje zdravlja djece jer utječe na raspoloženje, koncentraciju i energiju. Za dobro zdravlje djece rane i predškolske dobi također je zaslužna i socijalizacija djece, odnosno druženje s vršnjacima i prijateljima te očuvanje mentalnog zdravlja djece. U radu su detaljno opisane navedene sastavnice zdravog načina života. Za potrebe istraživačkog djela rada korišten je anketni upitnik s 26 pitanja u kojem je sudjelovalo 186 ispitanika, odnosno roditelja djece rane i predškolske dobi. Istraživanjem se željelo ispitati utjecaj COVID-19 pandemije na zdravi način života djece rane i predškolske dobi. Analizom istraživanja, rezultati pokazuju kako COVID-19 pandemija uglavnom nije utjecala na zdravi način života djece rane i predškolske dobi, odnosno nije promijenila dječje prehrambene navike, tjelesnu aktivnost, san i spavanje te socijalizaciju i mentalno zdravlje.The aim of this paper is to present the main components of a healthy lifestyle of early and preschool children, the importance of the role of parents and educators in promoting it and to examine the impact of the COVID-19 pandemic on healthy lifestyles of early and preschool children. The paper consists of a theoretical and a research work. The theoretical part of the paper presents all the components and importance of a healthy lifestyle of early and preschool children for quality growth and development of children. A healthy lifestyle consists of a healthy and proper diet, physical activity, sleep and socialization and mental health. Proper nutrition of children is extremely important and therefore it is necessary to ensure healthy nutrition for children both at home and in an educational institution, kindergarten. Physical activity is the natural need of children and therefore must be met in the optimal amount for normal functioning and quality growth and development of children. Good quality and enough amount of sleep is also necessary to preserve the health of children as it affects mood, concentration and energy. The good health of children of early and preschool age is also due to the socialization of children, ie socializing with peers and friends and preserving the mental health of children. The paper describes in detail this listed components of a healthy lifestyle. For the needs of the research work, a questionnaire with 26 questions was used in which 186 respondents, ie parents of children of early and preschool age, participated. The
research sought to examine the impact of the COVID-19 pandemic on the healthy lifestyle of early and preschool children. The analysis of the research shows that the COVID-19 pandemic did not affect the healthy lifestyle of early and preschool
children, ie it did not change children's eating habits, physical activity, sleep, as well as socialization and mental health
Folk tales: oral tradition of village Kučiće
No full textU ovom radu obrađena je tema „Usmene narodne bajke sela Kučiće“. Cilj rada bio je definirati usmeno narodno stvaralaštvo te analizirati navedene bajke. Shodno tome, rad je podijeljen na dva dijela. Prvi dio rada započinje teorijskim dijelom te se sastoji od uvoda u kojem smo govorili o podrijetlu samih bajki, nakon čega smo prešli na definiranje usmenog narodnog stvaralaštva koje smo temeljili na stručnoj literaturi. Drugi dio rada sadrži same bajke te analizu odabranih bajki u kojoj smo izdvojili njihove motive i simbole. Naposljetku prelazimo na zaključak rada u kojem su iznesene najvažnije činjenice ovoga rada i sami zaključak do kojeg smo pomoću njih došli.This paper deals with the topic "Oral folk tales of the village of Kučiće". The aim of the paper was to define oral folklore and analyze these fairytales. Accordingly, the paper is divided into two parts. The first part of the paper begins with a theoretical part and consists of an introduction in which we talked about the origin of the fairytales themselves, after which we moved onto defining oral folklore based on professional literature. Then the second part of the paper contains the fairytales themselves and analyses of selected fairytales in which we will single out their motifs and symbols. Finally, we move onto the conclusion of the paper in which we will present the most important facts of this paper and the very conclusion we came to with them
The possibilities of encouraging children to master their language skills at the kindergarten
No full textDječji jezično-govorni razvoj najintenzivniji je tijekom rane i predškolske dobi. Riječ je o kompleksnom i dinamičnom fenomenu koji je povezan s brojnim biološkim i okolinskim faktorima. Stoga razni teorijski pristupi pokušavaju objasniti ovladavanje govorom kao proces određen operantnim uvjetovanjem odnosno učenjem na posljedicama, urođenim sposobnostima ili spoznajnim razvojem. U opisu tijeka dječjega jezično-govornog razvoja izdvajaju se razvojne faze koje se dijele na predjezično ili predverbalno razdoblje, od rođenja do prve godine djetetovog života, te jezično ili verbalno razdoblje koje traje od prve godine života nadalje. Tijekom predverbalnog razdoblja razvija se razumijevanje jezične informacije, proizvode se prvi glasovi jezika kojim se ovladava te se razvija svijest o jeziku kao najmoćnijem sredstvu komuniciranja. Postupno svladavanje govora tijekom verbalnog razdoblja omogućuje da se dijete predškolske dobi uspješno govorno sporazumijeva, ali jezično-govorni razvoj nastavlja se i dalje praćen aktivnim bogaćenjem fonda riječi i rastom pragmatičke jezične kompetencije.
U intelektualno motivirajućoj i emocionalno poticajnoj sredini dijete će moći uspješno realizirati sve svoje potencijale, pa i one komunikacijske, odnosno jezično-govorne. Stoga se u radu opisuju aktivnosti za poticanje jezično-govornoga razvoja u dječjem vrtiću. Brojalice, jezične igre, književni tekstovi ili simbolička igra djetetu omogućuju neopterećeno učenje i ovladavanje jezičnim ulogama dok kvalitetno materijalno okružje ima izravan utjecaj na poticanje komunikacije, aktivno izražavanje i suradnju. Različitim aktivnostima djecu se motivira na razmišljanje i razgovor o mnogim temama, na postavljanje pitanja te pronalaženje odgovora. Tijekom provođenja navedenih aktivnosti važno je da se dijete osjeća prihvaćeno i voljeno te se ovim radom želi naglasiti važnost uloge odgojitelja i potrebe za primjerenom organizacijom odgojno-obrazovnog konteksta u kojem će biti zadovoljene dječje potrebe kao nužan preduvjet kvalitetnog razvoja govora.Language and speech development is the most intensive during early and preschool age. It is a complex and dynamic phenomenon associated with a number of biological and environmental factors. Therefore, various theoretical approaches try to explain mastering of speech as a process determined by operant conditioning that is learning from consequences, inborn abilities or cognitive development. In describing the children's language and speech development, developmental stages are singled out and divided into the prelingual or preverbal period, from birth to the first year of a child's life, and the linguistic or verbal period lasting from the first year of life onwards. During the preverbal period, an understanding of language information is developed, the first voices of the language are produced and awareness of language as the most powerful means of communication is developed. Gradual mastery of speech during the verbal period enables the preschool child to successfully communicate verbally, but language and speech development continues to evolve by active enrichment of the vocabulary and the growth of pragmatic language competence.
In an intellectually motivating and emotionally stimulating environment, the child will be able to successfully realize all of his potentials and those communication or language and speech potentials. Therefore, this paper describes the activities for encouragement of language and speech development in kindergarten. Nursery rhymes, language games, literary texts or symbolic play enables the child to learn and master language roles, while a quality material environment has a direct impact on encouraging communication, active expression and cooperation. Through various activities, children are motivated to think and talk about many topics, to ask questions and find answers. During the implementation of these activities, it is important that the child feels accepted and loved so this paper wants to emphasize the importance of the role of preschool teachers and the need for appropriate organization of the educational context in which children's needs will be met as a necessary precondition for quality speech development
The impact of divorce on children´s behavior
No full textCilj ovog rada je ukazati na utjecaj razvoda braka roditelja na ponašanje djece. Razvod braka traumatično je iskustvo za roditelje isto kao i za njihovu djecu te je vrlo bitno da roditelji djeci pružaju osjećaj važnosti i sigurno utočište bez obzira na ono što se između njih događa. Zbog sve većeg broja razvedenih brakova, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, govorit će se i o učestalosti razvoda braka te mogućim uzrocima. Također, razmotrit će se i reakcije djeteta na razvod braka s obzirom na dob te kako sam razvod utječe na ponašanje djeteta. U svrhu ovog rada provedeno je i ispitivanje u obliku polustrukturiranog intervjua koji govori o iskustvu djeteta rastavljenih roditelja (adolescentice koja je za vrijeme razvoda svojih roditelja imala sedamnaest godina) i onome što je dijete proživjelo prije i nakon razvoda roditelja te kako se to odrazilo na djetetovo ponašanje i razvoj. Prije provedenog ispitivanja, postavljeno je nekoliko ishodišnih pretpostavki koje su se nakon provedenog ispitivanja prihvatile ili odbacile. Dobiveni zaključci govore nam kako je razvod braka roditelja težak, no svakako bolji od života u odnosu prepunom sukoba i traumatičnih iskustava za dijete.The goal in this study is to highlight the impact of divorce on childrens behavior. Divorce is a traumatic experience for parents as well as for their children, and it is very important that parents give their children a sense of importance and a safe haven no matter what happens between them. Due to the growing number of divorces, both in the world and in Croatia, the frequency of divorces and possible causes will be discussed. Also, the child's reactions to divorce with regard to age and how the divorce itself affects the child will be considered. For the purposes of this study, research was conducted in the form of a semi-structured interview that talks about the child's experience of divorced (adolescent who was seventeen at the time of her parents' divorce) and what the child experienced before and after the parents divorce and how this affected the child's behavior and development. Before the research was conducted, several initial assumptions were made which were accepted or rejected after the research was conducted. The obtained conclusions tell us that parental divorce is difficult but certainly better than life in a relationship full of conflict and traumatic experiences for the child
The influence of children's physical activity during their stay in kindergarten on their positive socio-emotional development
No full textU ovome radu izlaže se teorijski dio o socio-emocionalnom razvoju i tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, te istraživački dio u kojem je provedena anketa s odgojiteljima o njihovim stavovima o utjecaju tjelesne i zdravstvene kulture na dječji razvoj. Socio-emocionalni razvoj obuhvaća socio-spoznajni i emocionalni razvoj. U socio-spoznajni razvoj ulaze pojam o sebi, samovrednovanje i samoregulacija, a u emocionalni razvoj ulaze temperament, empatija, privrženost i prosocijalno ponašanje. Odgojitelji mogu znatno utjecati na socijalne kompetencije svoje vrtićke grupe poticanjem empatije i altruizma, skretanjem pažnje na tuđe emocije i poticanjem prijateljstava. Budući da danas prevladava sjedilački i nezdravi način života u koji su uključeni nezdrava prehrana, manjak kretanja i mediji, zaista je važno osvijestiti važnost kretanja. Veliku ulogu u tome imaju odgojitelji, koji uz roditelje, najviše vremena provode s djecom. Odgojitelji provode sat tjelesne i zdravstvene kulture u vrtiću i njihov je odgojno-obrazovni rad organiziran u vrtićkim skupinama. Također, svakoga dana borave s djecom na igralištu. Tjelesna i zdravstvena kultura ima mnoge dobrobiti za dijete: najprije utječe na motorički razvoj, zatim na socio-emocionalni razvoj, jer djeca razvijaju samopouzdanje i socijalizaciju, te smanjuju anksioznost i nepoželjne oblike ponašanja. Cilj ovoga rada je istražiti odgojiteljske stavove o tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi te osvijestiti važnost provođenja iste u vrtićima. Istraživanje u ovom radu provedeno je putem ankete. Ispitanici su odgojitelji vrtića Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Anketom je ispitana njihova percepcija o učinku tjelesne i zdravstvene kulture na socio-emocionalni razvoj djeteta. Ovo istraživanje pokazalo je da su odgojitelji svjesni koliko je važan sport za svako dijete, zbog raznih pozitivnih utjecaja na njegov razvoj, te da često provode sportske aktivnosti i da se osjećaju kompetentnima provoditi sat tjelesne i zdravstvene kulture.This paperwork shows theoretical part about socio-emotional development and physical education and sports, and research part with questionnaire which gives information how kindergarten teachers perceive effect of physical education and sports on socio-emotional development of children. Socio-emotional development includes socio-cognitive and emotional development. Socio-cognitive development includes the notion of self, self-evaluation and self –regulation. Emotional development includes temperament, empathy, attachment and prosocial behaviour. Kindergarten teachers can greatly affect on social competences of their kindergarten group by encouraging empathy and altruism, directing attention to other's feelings, and encouraging friendships. Because of the way of how people live today: unhealthy food, lack of movement, a lot of sitting, it is necessary to be aware of the importance of sport. Kindergarten teachers have a great role in this, because they, alongside parents, spend most of the time with children. Kindergarten teachers spend about an hour of physical education and sports and their work is organised in kindergarten groups. They go to the playground with children everyday. Physical education and sports has a great impact on their physical and socio-emotional development. Through the physical education and sports children develop their self-evaluation and socialization, it reduces their anxiety and controls bad behaviour. The goal of this paperwork is to investigate views of kindergarten teachers about physical education and sports and to become aware of importance of conducing the same. Research is done by questionnaire. Respondents are kindergarten teachers of kindergartens in Zagreb Town and Zagreb County. Their perception about this topic is examined by questionnaire. This research shows that kindergarten teachers are aware of the importance of sport for every child because of many good effects on their development; they usually conduce physical education and sports in kindergarten and they feel competent in doing it
The influence of the media on children´s behaviors
No full textModerno društvo živi u razdoblju kada su mediji postali nezaobilazni. Oni su svuda oko nas, u školama, u domu, na poslu. Razvijaju se iz dana u dan i sve više utječu kako na djecu tako i na odrasle. Izlaganje djece medijima i medijskom sadržaju od najranije dobi utječe na njihov rast i razvoj. Upravo zato što su djeca veliki istraživači koji od rođenja počinju aktivno upoznavati svijet oko sebe koji okružuju razni mediji i medijski sadržaji, velika je pažnja na ulozi roditelja, odgojitelja i svih osoba koje sudjeluju u odgoju djeteta. U ovom radu pokazalo se da su oni ti koji predstavljaju primarnu zaštitu djece od pretjeranog utjecaja medija jer uspostavom komunikacije i kritičkog razgovora s djecom o medijskom sadržaju omogućuju da dijete odrasta izvan disfunkcionalnog i stresnog okruženja. Uz pomoć literature i na temelju ispitivanja u radu se nastoji objasniti koliki utjecaj mediji imaju na djecu i koja je uloga roditelja i odgojitelja u zaštiti djece od negativnih utjecaja medija.Modern society lives in a time when the media has become unavoidable. They are all around us, in schools, at home, at work. They are evolving day by day and are increasingly affecting both children and adults. Exposure of children to the media and media content from an early age affects their growth and development. Precisely because children are great researchers who from birth begin to actively get to know the world around them, which is surrounded by various media and media content, great attention is paid to the role of parents, educators and all persons involved in raising a child. This paper has shown that they are the primary protection of children from excessive media influence because by establishing communication and critical conversation with children about media content, they enable the child to grow up outside of a dysfunctional and stressful environment
The Influence of Nutritional Status on the Coordination and Balance of Preschool Children
No full textCilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj stanja uhranjenosti na koordinaciju i ravnotežu djece predškolske dobi. Uzorak ispitanika se sastojao od 28 djece, u dobi od 4-6 godina, a istraživanje je provedeno u zagrebačkom dječjem vrtiću. Uzorak varijabli činile su tjelesna visina i tjelesna masa, pomoću kojih je izračunat indeks tjelesne mase (ITM). Testovi koji su korišteni za provjeru motoričkih sposobnosti su: stajanje na kocki, poligon natraške, krug četveronoške i stajanje na suženoj površini. Testom stajanjem na kocki i stajanjem na suženoj površini provjerena je motorička sposobnost ravnoteža, dok je poligonom natraške i krugom četveronoške provjerena koordinacija. Podaci su statistički obrađeni, te su prikazani deskriptivni parametri: broj sudionika, srednja vrijednost, minimalna vrijednost, maksimalna vrijednost i standardna devijacija. Regresijskom analizom testiran je utjecaj stanja uhranjenosti na motoričke sposobnosti.
Nakon dobivenih rezultata, može se zaključiti kako je vrlo važno osvijestiti roditelje, ali i djecu o važnosti svakodnevne tjelesne aktivnosti, njenim pozitivnim doprinosima zdravlju, o važnosti unosa zdrave i pravilne prehrane, te stvaranja poticajnih uvjeta, kako bi djeca bila što motiviranija za izvođenje određenih aktivnosti.The aim of this study was to determine the impact of nutritional status on the coordination and balance of preschool children.
In this research 28 children, aged 4-6 years, participated, and the research was conducted in a Zagreb kindergarten. The sample of variables consisted of body height and body weight, using which the body mass index (BMI) was calculated. The tests used to verify motor skills are: standing on a cube, polygon backwards, four-legged circle and standing on a narrowed surface. The test by standing on a cube and standing on a narrowed surface verified the motor ability of balance, while the back polygon and the four-legged circle verified the coordination. The data were statistically processeed, and descriptive parameters were presented: number of participants, mean value, minimum value, maximum value and standard deviation. Regression analysis tested the influence of nutritional status on motor skills.
After the results, we concluded that is very important to make parents and children aware of the importance of daily physical activity, its positive contributions to health, the importance of healthy and proper nutrition, and creating stimulating conditions for children to be more motivated to perform certain activities
Tradition through song and dance in preschool
No full textGlazba i sve njene sastavnice imaju nezamjenjiv utjecaj na cjelovit razvoj djeteta. Glazbene aktivnosti sastavni dio su tradicijskog stvaralaštva i kulture pojedine zajednice i podneblja. Dječje tradicijsko stvaralaštvo kao proizvod dječjeg nadahnuća sadrži sve elemente predajne kulture (Knežević, 2002.) te predstavlja realizaciju djetetova stvaralačkog potencijala i njegove potrebe za razonodom. Kao dio tradicije zajednice i podneblja u kojem dijete živi, uključuje različite običaje te oblike tradicijskog stvaralaštva kao što su tradicijske pjesme, plesovi, brojalice, igre s pjevanjem, tradicijske instrumente i dr. Tradicijski narodni ples smatra se sastavnim dijelom folklora kao interdisciplinarnog područja koje proučavaju različita područja znanosti.
Svaka vrsta stvaralaštva predstavlja ispunjenje djetetovih potreba za kreativnošću i razonodom, a tako je i s tradicijskim stvaralaštvom. Usvajanjem postojećih oblika tradicijskog stvaralaštva djecu se ujedno potiče na daljnje stvaranje putem improvizacije usvojenih sadržaja. Tradicijsko je stvaralaštvo pritom obilježeno kulturom naroda i djetetu daje osjećaj pripadnosti zajednici i olakšava povezivanje s drugim njenim članovima. Rano upoznavanje djece s tradicijskim stvaralaštvom podrazumijeva upoznavanje djece s tradicijom i narodnim običajima sredine u kojoj dijete živi. Djeca koja poznaju svoju kulturu motivirana su i očuvati ju. Uz roditelje, osobito je važna uloga odgajatelja koji djeci predstavljaju tradiciju, približavaju kulturu rodnoga kraja, ali i drugih krajeva zemlje u kojoj žive.
Kao primjeri dobre prakse u radu su prikazani primjeri dobre prakse različitih oblika tradicijskog stvaralaštva u vrtiću pri čemu su posebno istaknuti primjeri dječjeg tradicijskog glazbenog stvaralaštva.Music with all its components has an irreplaceable positive impact on children’s psychophysical development. Music affects development of children’s musical and physical abilities, improves freedom of expression, and encourages creativity. They can often be incomprehensible but offer children the opportunity to learn their mother tongue and dialects.
Music positively affects mood, brings joy, and makes people want to dance. Tradition in songs and dancing relates to various local traditions and therefore many different traditional songs, dances, customs, and instruments exist.
Introducing children early to local musical tradition means introducing them to their tradition and folk customs. Children who know their culture are motivated to preserve it. Parents and kindergarten teachers play an important role when introducing children to tradition, local and regional culture.
Preschool children’s musical creativity is based on researching, actively listening, improvising, and innovating. It happens spontaneously given that children have an innate need to explore the world around them. In the process of creation, the emphasis is on the creative process, not the result of creation.
Children’s need for creativity and leisure is fulfilled with different creative processes and the same is true for traditional creativity.
Traditional creativity derived from their culture gives children a sense of belonging and facilitates making connections within their community.
Traditional children's creativity includes lullabies, counting rhymes, mocking songs, imitating, games, dances and so on
Parental Status of the Educator
No full textOvaj se rad bavi demografskom mjerom bivšeg gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića pod nazivom roditelj odgojitelj. Predloženu mjeru mogu samoinicijativno zatražiti roditelji koji imaju troje ili više djece, a koji su nezaposleni. Cilj je donesene mjere smanjiti broj upisane djece u vrtiće grada Zagreba te pružiti roditeljima mogućnost za zapošljavanjem, odnosno primanjem novčane pomoći. Također, roditelje se motivira da imaju više djece, čime se utječe na pozitivnu demografsku sliku. Međutim, uz pozitivne se faktore pojavljuju i oni negativni. Upravo je svrha rada ukazati na određene nedostatke donesene mjere, a koji direktno utječu na cjelovit razvoj djece u obiteljima u kojima roditelji koriste status roditelja odgojitelja. Preuzimanjem statusa roditelja odgojitelja, djeca ne dobivaju jednake mogućnosti odgoja i obrazovanja kao njihovi vršnjaci. Elementi koji će se obuhvatiti ovim radom usmjereni su na: podršku roditeljima odgojiteljima, kršenje dječjih prava, manjak odgojno-obrazovnih usluga za djecu roditelja odgojitelja i ostali. Nedostatak podrške roditeljima odgojiteljima može se detektirati kao element koji uvelike utječe na cjelokupno provođenje demografske mjere, odnosno na osiguravanje kvalitete življenja i odrastanja djece u takvim obiteljima. U radu su prikazani zakonski i pravni dokumenti kojima se reguliraju prava djece te dobrobiti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Uz domaću zakonsku regulativu, u radu se prikazuju i strategije kojima su države poput Švicarske, Austrije i Poljske regulirale odluku roditelja za obrazovanje djeteta kod kuće, takozvani homeschooling. Osim zakonskih regulativa, značajna su i istraživanja koja se bave važnosti odgojno-obrazovnih programa. Upravo su istraživanja značajno pridonijela pisanju rada jer naglašavaju nedostatke u cjelovitom djetetovu razvoju koji mogu nastati uskraćivanjem boravka u ustanovama za rani i predškolski odgoj. Osim segmenta obrazovanja, rad naglašava i socijalni status, odnosno siromaštvo i zanemarivanje kao otežavajući čimbenik odrastanja djece čiji roditelji koriste status roditelj odgojitelj. Također, u radu se spominje i dodjeljivanje naziva odgojitelj roditeljima odgojiteljima, čime se propituje uloga odgojitelja i njihov rad u odgojno-obrazovnim ustanovama.This paper talks about the demographic measure of the former mayor of the city of Zagreb, Milan Bandić, called parent-educator. The proposed measure can be requested on their own initiative by parents who have three or more children and are unemployed. The adopted measure tends to reduce the number of children enrolled in kindergartens in the city of Zagreb and to provide opportunities for parents to find employment or receive financial assistance. Also, parents are motivated to have more children what affects the positive demographic picture. However, in addition to the positive factors, there are also the negative ones. The purpose of this paper is to point out and point out certain shortcomings of the adopted measure, which directly affect the overall development of children in families in which parents use the status of parents of educators. By taking on the status of educator's parents, children do not receive the same opportunities for upbringing and education as their peers. The elements that will be included in this work are focused on: support for parents, educators, violation of children 's rights, lack of educational services for children of parents and others. The lack of support for parents and educators can be detected as an element that significantly affects the overall implementation of the demographic measure, ensuring the quality of life and growth of children in such families. The paper presents legal documents that regulate the rights of children and the benefits of early and preschool education. In addition to domestic legislation, the paper provides an overview of the strategies by which countries such as Switzerland, Austria and Poland have regulated the decision of parents to educate their children at home, also called home schooling. In addition to legal regulations, research dealing with the importance of educational programs is also important. It is research that has significantly contributed to the writing of the paper because it highlights the shortcomings in the overall development of the child that can arise from the denial of stay in institutions for early and preschool education. In addition to the education segment, the paper emphasizes social status, poverty and neglect as an aggravating factor in the growth of children whose parents use the status of parent-educator. The paper also mentions the assignment of the title of educator to parents and educators, which questions the role of educators and their work in educational institutions
Student motivation for volunteering
No full textDefinicija volontiranja određuje ga kao slobodno vrijeme koje pojedinac dobrovoljno ulaže u neplaćeni koristan rad. U odnosu na ostale države u Hrvatskoj volontira relativno mali broj studenata. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi motive studenata za volontiranje te osjećaje koje vežu uz volontiranje, kao i razloge zbog kojih se studenti ne uključuju u volontiranje. Istraživanje je provedeno na 79 studenata raznih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 79 ispitanika, njih 67 je odgovorilo da su volontirali ili volontiraju, a njih 12 da nikad nisu volontirali. Studenti su ispunjavali anketu koja se odnosila na područja volontiranja, motive za volontiranje i osjećaje vezane za volontiranje. Većina studenata volontira zbog želje za pomaganjem i samoispunjenja, a najviše se boje neuspjeha. Najveći problem im je nedostatak slobodnog vremena te neinformiranost. Valjanom organizacijom oko pokretanja volonterskih akcija moguće je prilagoditi se volonterima te im izaći ususret kada im je to potrebno.The definition of volunteering defines it as free time that an individual voluntarily invests in unpaid useful work. Compared to other countries, a relatively small number of students volunteer in Croatia. The aim of this research was to determine the motives of students for volunteering and the feelings associated with volunteering, as well as the reasons why students do not get involved in volunteering. The research was conducted on 79 students from various faculties of the University of Zagreb. Of the 79 respondents, 67 said they had volunteered or were volunteering, and 12 said they had never volunteered. Students completed a survey related to the areas of volunteering, motivations for volunteering, and feelings related to volunteering. Most students volunteer out of a desire to help and self-fulfillment, and are most afraid of failure. Their biggest problem is lack of free time and lack of information. With a good organization around the launch of volunteer actions, it is possible to adapt to volunteers and meet them when they need it