University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
The role of language games in the process of grammar acquisition by preschool children
No full textIgra je prirodna aktivnost koja djeci omogućuje stjecanje prvih iskustava, sposobnosti i znanja. Kada se igra, kao osnovna dječja djelatnost, spoji s jezikom, koji je temeljno sredstvo komunikacije, djeca mogu učiti i usvajati društvena i jezična znanja na neopterećen i prirodan način (Peti-Stantić i Velički, 2008). U ranoj i predškolskoj dobi djeca usvajaju jezik kroz interakciju s okolinom. U tom razdoblju usvajanje gramatike događa se intuitivno, često kroz igre koje potiču sposobnost prepoznavanja i pravilnog korištenja gramatičkih pravila. Igra, a posebno jezične igre razvijaju dječju kreativnost i društvene vještine te značajno doprinose usvajanju jezika. Kroz jezične igre djeca na zabavan i prirodan način ostvaruju interakciju s odraslima i vršnjacima te stječu znanja bez osjećaja formalnog učenja. Cilj ovog rada bio je ispitati ulogu jezičnih igara na usvajanje gramatike kod djece predškolske dobi. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset i dvoje djece u dobi od četvrte do sedme godine. Usporedbom rezultata provedenih intervjua uočava se da provođenje jezičnih igara nije imalo značajan utjecaj na usvajanje gramatike kod djece.Play is a natural activity that allows children to acquire their first experiences, skills, and knowledge. When play, as a fundamental children's activity, is combined with language, which is a basic means of communication, children can learn and absorb social and linguistic knowledge in an unburdened and natural way (Peti-Stanti & Veli ki, 2008). In early and preschool age, children acquire language through interaction with their environment. During this period, the acquisition of grammar occurs intuitively, often through games that enhance their ability to recognize and correctly use grammatical rules. Play, especially language games, fosters children's creativity and social skills and significantly contributes to language acquisition. Through language games, children engage in interaction with adults and peers in a fun and natural way, gaining knowledge without the feeling of formal learning. The aim of this study was to examine the role of language games in the acquisition of grammar among preschool children. The study involved twenty-two children aged four to seven years. Comparing the results of the conducted interviews reveals that the implementation of language games did not have any significant impact on the acquisition of grammar in the interviewed children
Role And Importance Of Educators In Recognizing And Nurturing Giftedness Of Children In Early Childhood Education And Care
No full textDarovita djeca posjeduju razvijenije sposobnosti od svojih vršnjaka, što se manifestira kroz visoku kreativnost, motivaciju za učenje i istraživanje te postizanje izvanrednih rezultata. Iako genetska predispozicija igra važnu ulogu u razvoju darovitosti, okolina u kojoj dijete odrasta također ima ključni utjecaj. Pozitivna, ohrabrujuća i poticajna okolina omogućuje djetetu da razvije svoje sposobnosti i postigne puni potencijal te je ista također presudna u prepoznavanju darovitosti. Roditelji su u prvom razdoblju života ti koji najviše utječu na dijete, dok kasnije odgojitelji, koristeći odgovarajuće alate i metode, mogu pomoći u identifikaciji darovitosti. Prepoznavanje darovitog djeteta može biti izazovno i zahtijeva iskustvo u radu s darovitom djecom te razumijevanje njihovih karakteristika i ponašanja. Nakon što se darovito dijete prepozna, važno je uključiti ga u kvalitetne obrazovne programe. Ti programi trebaju nuditi raznovrsne poticaje za istraživanje, učenje i stvaranje novih iskustava, te pružiti materijale koji će potaknuti djetetovu znatiželju. Osim toga, kvalitetni programi trebaju omogućiti i stvaranje pozitivnog odnosa između odgojitelja i djeteta. Stvaranje poticajne atmosfere, poštovanja i podrške doprinosi tome da dijete bude motivirano za daljnje učenje i istraživanje. Darovita djeca, kada su prepoznata i pravilno usmjerena, mogu svojim sposobnostima i idejama značajno doprinesti društvu, pomičući granice mogućeg i obogaćujući zajednicu u kojoj žive. Cilj ovog rada je istaknuti ulogu i značaj odgojitelja u ranom prepoznavanju darovitosti kod djece i pružanja adekvatne podrške za njihov cjelokupni razvoj, kako bi se postigli visoki stupnjevi napretka i maksimizirali njihovi potencijali.Gifted children possess more developed abilities than their peers, which is manifested through high creativity, motivation for learning and research, and the achievement of outstanding results. Although genetic predisposition plays an important role in the development of giftedness, the environment in which a child grows up also has a key influence. A positive, encouraging, and stimulating environment enables the child to develop their abilities and reach their full potential; it is also crucial for recognizing giftedness. In the early stages of life, parents are the primary influence on the child, while later, educators can help identify giftedness by using appropriate tools and methods. Identifying a gifted child can be challenging and requires experience in working with gifted children, as well as an understanding of their characteristics and behaviors. Once a gifted child is identified, it is important to include them in quality educational programs. These programs should offer a variety of opportunities for exploration, learning, and the creation of new experiences, while providing materials that stimulate the child's curiosity. In addition, quality programs should foster a positive relationship between the educator and the child. Creating a stimulating atmosphere, along with respect and support, contributes to the child's motivation for further learning and research. Gifted children, when recognized and properly guided, can significantly contribute to society with their abilities and ideas, pushing the boundaries of what is possible and enriching the communities in which they live. The goal of this work is to highlight the role and importance of educators in the early recognition of giftedness in children and in providing adequate support for their overall development, in order to achieve high levels of progress and maximize their potential
Screenism
No full textU današnjem svijetu digitalna tehnologija je toliko dobila na značaju zbog svoje lake dostupnosti zbog čega su djeca zamijenila svoju igru i igračke sa televizijskim sadržajima i ostalim ekranima. Djeca su izložena već od najranije dobi, no prečesto korištenje raznih ekrana može dovesti do ozbiljnih problema u svim područjima dječjeg razvoja. O utjecajima ekrana i ostalih digitalnih tehnologija govori se sve češće, najviše putem medija, dok znanstveni radovi i podaci u tom podru ju su još uvijek šturi. Ekranizam je termin koji je prisutan kod stručnjaka kao što su logoped, psiholog i ostalih srodnih struka, a opisuju ga kao ovisnost o ekranima, što naposljetku izaziva poremećaj kao takav. Također, navodi se da u prve tri godine djetetova života, kada je dijete najosjetljivije, prekomjerno konzumiranje ekrana može dovesti do mijenjanja strukture mozga na negativan način. Nadalje, prema istraživanjima koja su pratila djecu mlađu od dvije godine, navode povezanost između dobi u kojoj su djeca bila izložena ekranima s njihovim jezičnim vještinama u kasnijoj dobi, odnosno, djeca koja su ranije bila izložena ekranima, imala su slabije razvijene govorne i kognitivne vještine.In today's world, digital technology has gained so much importance due to its easy accessibility, which is why children have replaced their games and toys with television content and other screens. Children are exposed from an early age, but too frequent use of various screens can lead to serious problems in all areas of child development. The influence of screens and other digital technologies is being discussed more and more often, mostly through the media, while scientific papers and data in this area are still scarce. Screenism is a term that is present among professionals such as speech therapists, psychologists and other related professions, and they describe it as an addiction to screens, which ultimately causes a disorder as such. Also, it is stated that in the first three years of a child's life, when the child is most sensitive, excessive consumption of screens can lead to a change in the structure of the brain in a negative way. Furthermore, according to studies that followed children under the age of two, they report a correlation between the age at which children were exposed to screens with their language skills at a later age, i.e. children who were exposed to screens earlier had less developed speech and cognitive skills
The influence of content on the acquisition of Croatian language as a mother tounge
No full textOvaj diplomski rad sadrži istraživanje o utjecaju različitih medijskih formata (televizije, videoigrica i društvenih mreža) na jezične i komunikacijske vještine djece predškolske dobi. Digitalno doba nudi široki spektar medijskih sadržaja koji imaju ključnu ulogu u formiranju jezičnih kompetencija kod djece i mladih. Dostupnost putem televizije, interneta, društvenih mreža i ostalih platformi ima veliki zna aj na proces usvajanja materinskoga jezika. Upravo iz tog razloga provedeno je istraživanje s ciljem razumijevanja utjecaja medijskih sadržaja na razvoj jezičnih i govornih kompetencija te njihovu primjenu u komunikaciji. Istraživački rad uključivao je intervju s djecom predškolske dobi. Kroz fokus grupu djeca su iznosila svoje stavove i iskustva o medijskim sadržajima koje prate. Analizom rezultata intervjua uočena je pojava novih rije i koje djeca ne koriste svakodnevno. Vidljivo je i bogatstvo rječnika iako je u govoru uočena upotreba kratkih rečenica. Polazište za istraživanje je teorijski okvir u kojem se analizira pregled faza jezičnog razvoja koje daju uvid u proces razvoja jezika od prvoga dječjeg glasanja do konkretnih smislenih riječi i rečenica. Teorije učenja jezika dale su uvid o raznim istraživanjima o procesu razvoja govora. Analizirane su četiri najvažnije teorije: bihevioralna teorija, teorija kognitivizma, generativistička teorija i socijalna teorija. Pojam medijske pismenosti objašnjava način na koji mediji i medijski sadržaji funkcioniraju. Detaljnom analizom medijskih formata i njihovom primjenom u učenju hrvatskoga jezika objasnit će se njihov utjecaj na jezične vještine.This thesis contains research on the influence of different media formats (television, video games, and social networks) on the language and communication skills of preschool children. The digital age offers a wide range of media content that plays a key role in the formation of language competences in children and young people. Availability through: television, internet, social networks and other platforms has a great importance on the process of acquiring the mother tongue. It is for this reason that research was conducted with the aim of understanding the influence of media content on the development of language and speech competences, and their application in communication. Research work included an interview with preschool children. Through the focus group, children expressed their views and experiences about the media content they follow. Analyzing the results of the interviews, it was observed the appearance of new words that children do not use every day. The richness of the vocabulary is also visible, although the use of short sentences is evident in the speech. The starting point for the research is a theoretical framework in which an overview of the stages of language development is analyzed, which provide insight into the process of language development, from the first child's voice to concrete meaningful words and sentences. Theories of language learning gave an insight into various researches on the process of speech development, four most important theories were analyzed: behavioral theory, theory of cognitivism, generativist theory and social theory. The concept of media literacy explains the way media and media content work. A detailed analysis of media formats and their application in learning the Croatian language will explain their influence on language skills
The perspective of first-grade elementary school students on the transition from kindergarten to elementary school
No full textPrijelazi iz dječjeg vrtića u osnovnu školu može predstavljati značajnu promjenu u životu učenika prvih razreda. Ovaj diplomski rad usmjeren je na perspektive učenika u vezi s tim prijelazom. Kroz kvalitativno istraživanje koje kombinira dubinske intervjue i analizu dnevnika, istražuje se kako učenici doživljavaju ovu tranziciju. Posebna pažnja posvećuje se emocionalnim reakcijama, socijalnoj integraciji i akademskim izazovima koje učenici susreću tijekom prve godine školovanja. Ovaj rad kroz polustrukturirani intervju, nastojao je istražiti perspektivu učenika prvih razreda osnovne škole o prijelazu iz dječjeg vrtića u osnovnu školu. Glavni cilj ovog istraživanja bio je doznati kako djeca doživljavaju svoja iskustva o dječjem vrtiću i osnovnoj školi, kako se prilagođavaju promjenama u okruženju i zahtjevima koji proizlaze iz prijelaza iz dječjeg vrtića u osnovnu školu, identificirati podršku odraslih (roditelja, odgojitelja, učitelja) u podršci dječjoj prilagodbi na navedene promjene, istražiti kako iskustva u dječjem vrtiću i osnovnoj školi utječu na njihov razvoj vještina, samopouzdanja i identiteta te na temelju rezultata istraživanja razviti preporuke za poboljšanje podrške dječjem razvoju i prilagodbi na promjene. U istraživanju je sudjelovalo četrdeset djece u dobi od sedme do osme godine života, dva razredna odjela Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina. Uzorak čini 19 učenika jednog razrednog odjela i 20 učenika drugog razrednog odjela. U istraživanju je sudjelovalo jednak broj djevojčica i dječaka. Prije istraživanja, roditeljima je podijeljena izjava o davanju pristanka za sudjelovanje djeteta u istraživanju, a djeca su samostalno odlučivala o sudjelovanju u istraživanju te su se u bilo kojem trenutku mogla prekinuti ili se uključiti u istraživanje. Tijekom istraživanja, ispitanici su pokazali veliki interes na postavljena pitanja. Uzorak čini tridesetdevet učenika prvih razreda osnovne škole u dobi od 7 do 8 godina. Kroz istraživanje, ispitivačica je uvidjela važnost kontinuirane pošrbke djece tijekom prijelaza iz dječjeg vrti a u osnovnu školu. Razumijevanje njihovih iskustava i potreba može pridonijeti razvoju prilagođenih programa podrške i poboljšanju procesa tranzicije kako bi se osiguralo pozitivno iskustvo i uspjeh u osnovnoj školi.The transition from kindergarten to elementary school can represent a significant change in the life of first-graders. This thesis focuses on students' perspectives regarding this transition. Through qualitative research that combines in-depth interviews and diary analysis, it explores how students experience this transition. Special attention is paid to emotional reactions, social integration and academic challenges that students face during the first year of schooling. This paper, through a semi-structured interview, sought to investigate the perspective of first-grade elementary school students on the transition from kindergarten to elementary school. The main goal of this research was to find out how children perceive their experiences of kindergarten and primary school, how they adapt to changes in the environment and the demands resulting from the transition from kindergarten to primary school, to identify the support of adults (parents, educators, teachers) in support children's adaptation to the aforementioned changes, investigate how experiences in kindergarten and primary school affect their development of skills, self-confidence and identity, and based on the research results, develop recommendations for improving support for children's development and adaptation to changes. Forty children between the ages of seven and eight, from two classes of Ksaver Šandor Đalski Primary School, Donja Zelina, participated in the research. The sample consists of 19 students of one class and 20 students of another class. An equal number of girls and boys participated in the research. Before the research, the parents were given a consent statement for their child's participation in the research, and the children made their own decisions about participating in the research and could stop or join the research at any time. During the research, the respondents showed great interest in the questions asked. The sample consists of thirtynine students of the first grades of elementary school aged 7 to 8 years. Through research, the interviewer saw the importance of continuous support for children during the transition from kindergarten to elementary school. Understanding their experiences and needs can contribute to the development of tailored support programs and improve the transition process to ensure a positive experience and success in school
Claude Monet`s painting as an incentive for children`s artistic creativity
No full textDječje likovno stvaralaštvo prikazuje djetetov stupanj kognitivnoga i emocionalnoga razvoja. Svojim likovnim stvaralaštvom dijete iskazuje emocije, razumijevanje svijeta u kojemu se nalazi te istovremeno razvija finu motoriku. Likovno stvaralaštvo omogućuje djeci vizualno izražavanje vlastitih misli i osjećaja, čime se poboljšavaju njihove vještine samoizražavanja i emocionalne regulacije.
Potencijal za stvaranje likovnoga rada i kreativnosti postoji kod svakog djeteta jer je sama kreativnost puno više od sposobnosti i nadarenosti. Osiguravanjem materijalnih likovnih poticaja i raznih likovnih medija djeca otkrivaju svoj stvaralački potencijal i spontano istražuju tehnike slikanja igrajući se. Igra i spontano izražavanje djecu omogućavaju razvijanje individualnih umjetničkih vještina i stilova, čineći umjetničko stvaralaštvo važnim dijelom njihovoga cjelokupnog razvoja.
Često zbog nerazumijevanja važnosti dječjega likovnog razvoja dolazi do ometanja likovnoga stvaralaštva. Da bi potaknuli djetetovo vlastito kreativno stvaralaštvo, okruženje u kojemu se dijete nalazi treba osigurati slobodno izražavanje i istraživanje te poticati promatranje i maštanje.
Impresionizam je smjer u likovnoj umjetnosti čije karakteristike omogućuju slobodno izražavanje u stvaralaštvu. Posebnost impresionizma leži u prikazivanju trenutnih dojmova, svjetlosti i boja, što omogućuje eksperimentiranje i istraživanje novih pristupa u slikanju. Claude Monet jedan je od najistaknutijih impresionističkih slikara koji je svojim djelima značajno doprinio razvoju ovoga pravca. Impresionizam, sa svojom otvorenošću prema novim interpretacijama i izražajnim tehnikama, nudi poticaje za dječje stvaralaštvo i to za istraživanje i inovaciju. Istraživanjem impresionizma djeca, osim što razvijaju tehničke vještine, uče i o snazi individualnoga izraza.
Cilj je rada dobiti uvid u dječji doživljaj umjetničkih djela, njihovoga individualnog izraza te procijeniti razinu zainteresiranosti i koncentracije tijekom aktivnosti. Dječje facijalne ekspresije i intenzivan koncentriran pogled pokazali su da su bili duboko uronjeni u proces stvaranja tijekom provedbe aktivnosti.Children's art shows the child's level of cognitive and emotional development. Through his work, the child expresses his emotions, understanding of the world he is in, and at the same time develops fine motor skills. Art allows children to visually express their thoughts and feelings, thus improving their self-expression and emotional regulation skills.
The potential for creating art and creativity exists in every child, because creativity itself is much more than ability and talent. By providing material art incentives and various art media, children discover their creative potential and explore painting techniques through play and spontaneously. Through play and spontaneous expression, children are enabled to develop their individual artistic skills and styles, making artistic creation an important part of their overall development.
Often, artistic creativity is hindered due to a lack of understanding of the importance of children's artistic development. In order to encourage the child's own creativity, the environment in which the child finds himself should ensure free expression and exploration and encourage observation and imagination.
Impressionism is a direction in fine art whose characteristics enable free expression in creativity. The specialty of Impressionism lies in the presentation of immediate impressions, light and colors, which enables experimentation and research into new approaches in painting. Claude Monet is one of the most prominent impressionist painters who contributed significantly to the development of this direction with his works. Impressionism, with its openness to new interpretations and expressive techniques, offers incentives for children's creativity to explore and innovate. Through researching impressionism, children learn about the power of individual expression in addition to developing technical skills.
The aim of the work is to gain an insight into children's experience of works of art, their individual expression through children's art work, and to assess the level of interest and concentration during the activity. By carrying out the activity, it was shown through the children's facial expressions and intense concentrated gaze that they were deeply immersed in the process of creation
Research in the monotype technique in primary education
No full textOvim radom istražuje se tehnika monotipije u primarnom obrazovanju. Rad ima dva dijela. Prvi dio je teorijski. U prvom segmentu teorijskog dijela objašnjavaju se, nabrajaju i dijele grafičke tehnike. Zatim se svaka tehnika pobliže opisuje. Spominje se povijest svake grafičke tehnike kao i umjetnici koji su stvarali u tim tehnikama. U drugom segmentu teorijskog dijela detaljno se opisuje monotipija. Naglašava se postupak i razvoj tehnike, te se pojašnjava zašto se monotipija ne smatra u potpunosti grafičkom tehnikom. U radu se objašnjava uloga tehnike monotipije u primarnom obrazovanju. U kurikulumu, monotipija se kao likovna tehnika pojavljuje već u 2. razredu osnovne škole. U školama se uglavnom izvodi slikanjem temperama na matricu, odnosno na foliji i otiskivanjem slike na papir. Drugi dio rada je praktični dio. On sadrži četiri nastavne jedinice. Svaka nastavna jedinica ima jednak pristup tehnici, no likovni pojmovi i motivi su drugačiji. Također, prve dvije jedinice zahtijevaju radove u boji. Treća nastavna jedinica bavi se akromatskim vrijednostima, a četvrta nastavna jedinica nudi stvaranje u kontrastu akromatskih i kromatskih tonova. Za svaku nastavnu jedinicu bilo je dovoljno 45 minuta, odnosno jedan školski sat. Učenici su se prvi puta susreli s tehnikom monotipije. U radu je odabrano 20 učeničkih radova. Izdvojeni radovi analizirani su prema tematskoj, likovnojezičnoj i likovno-tehničkoj analizi. Analizirani radovi uglavnom su uspješni, no ima i nekoliko neuspješnih. Monotipija razvija motoriku, nudi učenicima mogućnosti istraživanja i doprinosi razvoju kreativnosti. Pobuđuje u učenicima neizvjesnost i potiče ih na daljnje stvaranje. Zaključuje se da je monotipija jedna od jednostavnijih grafičkih tehnika koja bi se zbog svojih benefita trebala češće koristiti u primarnom obrazovanju.This paper investigates the monotype technique in primary education. The work is in two parts. The first part is theoretical. In the first segment of the theoretical part, graphic techniques are explained, listed, and shared. Each technique is then described in more detail. The history of each graphic technique is mentioned, as well as the artists who created with the techniques. In the second part of the theoretical part, monotype is described in detail. The process and development of the technique are emphasized, and it is explained why monotype is not considered a graphic technique in its entirety. The paper explains the role of the monotype technique in primary education. In the curriculum, monotype as an art technique appears already in the 2nd grade of elementary school. In schools, it is mainly done by painting with tempera on a matrix, that is, on foil, and printing the image on paper. The second part of the work is the practical part. It contains four teaching units. Each teaching unit has the same approach to technique, but the art concepts and motifs are different. Also, the first two units require color work. The third teaching unit deals with achromatic colors, and the fourth teaching unit offers creation in contrast of achromatic and chromatic colors. 45 minutes, or 1 school hour, was enough for each teaching unit. For the first time, the students encountered the creation of art works using the monotype technique. 20 student works were selected in the paper. Selected works were analyzed according to thematic, artistic-linguistic, and artistic-technical analysis. The analyzed works are mostly successful, but there are also a few unsuccessful ones. Monotype develops motor skills, offers students research opportunities, and contributes to the development of creativity. It arouses uncertainty in students and encourages them to create further. It is concluded that monotype is one of the simpler graphic techniques that should be used more often in primary education due to its benefits
Autism
No full textRad se temelji na vrlo zanimljivoj, ali i složenoj temi koja je sve češća u današnjem društvu, a radi se o autizmu. Premda je autizam otkriven još 1911. i od te su godine provedena razna istraživanja, ali do danas nema konkretnih rješenja, odgovora i terapija za navedeni poremećaj. Autizam je izazovan i zahtjevan, kako za dijete iz spektra autizma, tako i za njegovu obitelj te okolinu, što najbolje potvrđuju primjeri iz stvarnoga života. Činjenica je da je pred stručnjacima dug put otkrivanja prave istine i priče o autizmu jer je ona prijeko potrebna društvu današnjice, ali i budućim generacijama. U radu je riječ o povezivanju teorijske strane autizma, poremećajima iz spektra autizma, ulogama roditelja, odgojitelja i pomoćnika za djecu iz autističnog spektra sa stvarnim primjerom i najčešćim izazovima u obitelji s djetetom iz autističnog spektra. U cilju je prikazati jednu perspektivu autizma i dodatno približiti spomenutu temu suvremenom društvu.The paper is based on a very interesting, yet complex topic that is becoming increasingly prevalent in contemporary society, it’s about autism. Although autism was discovered back in 1911., and since then numerous studies have been conducted, but there are still no concrete solutions, answers or therapies for the disorder. Autism is challenging and demanding, both for the child with the autism spectrum and for his family and surroundings, as best evidenced by real-life examples. It is a fact that there is a long journey ahead for the experts in discovering the real truth and story about autism because it is necessary for today's society and future generations. The paper discusses the connection between the theoretical aspects of autism, autism spectrum disorders, and the roles of parents, educators, and aides for children on the autism spectrum with real-life example and the most common challenges faced by families with a child on the autism spectrum. The main goal is to present a perspective on autism and further familiarize contemporary society with this topic
Percepcije i stavovi učitelja engleskog jezika prema korištenju dramskih tehnika u nastavi
No full textThis research explores the perceptions and attitudes of English teachers in Croatia towards using drama techniques in teaching, complemented by an extensive literary review. Sixty primary school teachers participated in the study, which used a detailed questionnaire to gather data on their experiences and viewpoints. The literature and the study reveal a broadly positive perception of drama techniques, highlighting their effectiveness in enhancing student engagement, creativity, and social skills. However, significant challenges were identified, including time constraints, classroom management issues, and insufficient resources. The findings underscore the need for improved training and support to facilitate the effective integration of drama techniques in English language teaching.Ovo istraživanje ispituje percepcije i stavove učitelja engleskog jezika u Hrvatskoj prema korištenju dramskih tehnika u nastavi, uz opsežan pregled literature. U istraživanju je sudjelovalo šezdeset učitelja osnovnih škola, a korišten je detaljan upitnik za prikupljanje podataka o njihovim iskustvima i stavovima. I literatura i istraživanje pokazuju općenito pozitivnu percepciju dramskih tehnika, naglašavajući njihovu učinkovitost u poboljšanju angažmana učenika, kreativnosti i socijalnih vještina. Međutim, identificirani su značajni izazovi, uključujući vremenska ograničenja, probleme u upravljanju razredom i nedostatne resurse. Nalazi naglašavaju potrebu za poboljšanom obukom i podrškom kako bi se omogućila učinkovita integracija dramskih tehnika u nastavu engleskog jezika
The Effect of Training Process on the Development of Coordination and Strength in Older Preschool Children
No full textRano je djetinjstvo ključno životno razdoblje za stjecanje osnovnih motoričkih vještina što stavlja odgovornost na odgojitelje da djeci omoguće najoptimalnije uvjete za kvalitetan tjelesni razvoj.
Radi pisanja ovog diplomskog rada provedeno je istraživanje u cilju utvrđivanja učinka procesa tjelesnog vježbanja na razvoj koordinacije i snage djece starije predškolske dobi. Istraživanje je provedeno u jednom zagrebačkom dječjem vrtiću na uzorku od 25 djece starije predškolske dobi. Istraživanje je započelo u ožujku 2024. godine početnim mjerenjem motoričkih sposobnosti koordinacije i snage. Provedeno je ukupno šest testova za ispitivanje motoričkih sposobnosti djece. Za procjenu koordinacije ispitanika korištene su tri varijable motoričkih testova: poligon natraške (MKPN), krug četveronoške (MKKČ) i prenošenje mlatića (MKPM). Za procjenu snage ispitanika korištene su također tri varijable motoričkih testova: skok udalj iz mjesta (MSDM), čučnjevi u 15 sekundi (MSČ15) i podizanje trupa (MSPT). Za procjenu antropometrijskih karakteristika ispitanika primijenjene su ukupno tri varijable: tjelesna visina, tjelesna masa i indeks tjelesne mase. Nakon toga se tjelesno vježbanje usmjereno na razvijanje koordinacije i snage provodilo dva puta tjedno u razdoblju od mjesec dana nakon čega se provelo završno mjerenje.
Analizom dobivenih rezultata t-testom utvrđena je statistički značajna razlika i napredak djece u pet motoričkih testova osim u testu skok udalj s mjesta u kojem nije utvrđena statistički značajna razlika.
Zaključuje se da je proces vježbanja bio dobro osmišljen i organiziran. Međutim, za poboljšanje rezultata u skoku udalj s mjesta bilo bi dobro program obogatiti dodatnim vježbama i igrama usmjerenim na razvijanje eksplozivne snage kod djece predškolske dobi.Early childhood is a key period of life for the acquisition of basic motor skills, which places the responsibility on preschool teachers to provide children with the most optimal conditions for quality physical development. For the purpose of writing this thesis, research was conducted with the aim of determining the effect of the physical exercise process on the development of coordination and strength of older preschool children. The research was conducted in a kindergarten in Zagreb on a sample of 25 children of older preschool age. The research began in March 2024 with the initial measurement of motor skills, coordination and strength. A total of six tests were conducted to test children's motor skills. Three variables of motor tests were used to assess the subjects' coordination: backstroke polygon (MKPN), quadruped circle (MKKČ) and flail transfer (MKPM). Three motor test variables were also used to assess the strength of the subjects: standing long jump (MSDM), squats in 15 seconds (MSČ15) and trunk lifting (MSPT). A total of three variables were used to assess the anthropometric characteristics of the subjects: body height, body mass and body mass index. After that, physical exercise aimed at developing coordination and strength was carried out twice a week for a period of one month, after which the final measurement was carried out.
The analysis of the results obtained by the t-test revealed a statistically significant difference and progress of the children in five motor tests, except for the long jump test, in which no statistically significant difference was determined.
It is concluded that the training process was well designed and organized. However, in order to improve results in standing long jump, it would be good to enrich the program with additional exercises and play aimed at developing explosive strength in preschool children