University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Classical music as an instrument for educating children of early and preschool age
Da klasična glazba pozitivno utječe na ljude danas je vrlo poznata činjenica. No, što se dogodi kada spojimo klasičnu glazbu s odgojem i obrazovanjem djece rane i predškolske dobi? Gospodnetić (2015; str. 120) tvrdi kako klasična glazba utječe na „tjelesnu temperaturu, na povišenje razine endorfina („glazbeni ushit“), na poboljšanje pamćenja i učenja, učinkovitosti, probave, povećanje izdržljivosti, kreativnosti, rad srca, puls i krvni tlak, na disanje, ublažavanje mišićne napetosti te poboljšavanje tjelesnih pokreta i koordinacije, imunoloških funkcija, itd.“. Iz tog razloga, spajajući klasičnu glazbu s odgojem i obrazovanjem dobivamo svojevrsnu eksploziju doživljaja i emocija, tjelesnih i psiholoških reakcija. Imajući to na umu, dolazimo do temeljnog pitanja ovog istraživanja, a to je: „Koliko i kako se klasična glazba koristi u odgoju i obrazovanju?“, pod uvjetom da se koristi. Kako bi se to istražilo, osmišljen je anonimni anketni upitnik u kojemu su sudjelovali roditelji, odgojitelji i oni pojedinci koji se nalaze u obje od navedenih uloga. Istraživanje je pokazalo kako se klasična glazba u odgoju i obrazovanju djece rane i predškolske dobi ne koristi u onoj mjeri koja bi bila poželjna za njihov cjelovit razvoj. Premda su najpovoljniji rezultati kod ispitanika koji su roditelji i profesionalni odgojitelji, rezultati ove skupine i dalje su nedovoljno zadovoljavajući. Pretpostavlja se da je razlog tomu nedovoljna educiranost roditelja i/ili odgojitelja u ovom području. Ono što se postavlja kao mogućnost za poboljšanje jest kvalitetnija edukacija profesionalnih odgojitelja u području klasične glazbe kako bi se djeca u institucionalnom odgoju mogla češće susresti s njom.That classical music has a positive effect on people is a well-known fact today. But, what happens when we combine classical music with early childhood and preschool education? Gospodnetić (2015; p. 120) claims that classical music affects "body temperature, increasing the level of endorphins ("musical euphoria"), improving memory and learning, efficiency, checking, increasing endurance, creativity, heart rate, pulse and blood pressure, on breathing, relieving muscle tension and improving body movement and coordination, immune functions, etc." For this reason, by combining classical music with education, we get an explosion of experiences and emotions, physical and psychological reactions. With this in mind, we come to the fundamental question of this research, which is: "How much and how is classical music used in education?", if used. In order to investigate this, an anonymous survey questionnaire was designed in which participated parents, preschool educators and those individuals who are both parents and preschool educators. The research showed that classical music in the upbringing and education of children of early and preschool age is not used to the extent that would be desirable for their overall development. Although the most favorable results are among respondents who are parents and professional educators, the results of this group are still insufficiently satisfactory. It is assumed that the reason for this is insufficient education of parents and/or educators in this area. What is presented as an opportunity for improvement is better education of professional educators in the field of classical music so that children in institutional education can encounter it more often
Integrated Arts Curriculum
Integrirani pristup odgovara dječjoj prirodi i njegovom načinu učenja stoga i kurikulum treba biti koncipiran holistički, a ne rascjepkan po pojedinim predmetnim područjima ili disciplinama. Povezanost područja zajedničkom temom vezanom uz dječji interes omogućuje učenje u okruženju u kojem je dijete aktivni konstruktor svoga znanja pri čemu dijete formira za njega svrhoviti kontekst koji omogućuje bolje razumijevanje, dugotrajnije i praktično primjenjivo znanje. Različiti oblici umjetničkog stvaralaštva mogu se kombinirati u radu s djecom rane i predškolske dobi, a uloga odgojitelja je omogućiti okruženje koje će njegovati i nagraditi maštovitost. Naime, poticajna okolina bitna je determinanta razvijanja dječjih stvaralačkih potencijala stoga je poželjno kreiranje stvaralačke klime uz umanjivanje ometajućih čimbenika. Okolina treba omogućiti i podržavati potrebu pojedinaca za kreativnim izražavanjem te razvijati kritičko i kreativno mišljenje kroz brojne umjetničke aktivnosti. Umjetničko područje nudi brojne mogućnosti koje možemo koristiti u interakciji s ostalim područjima kako bismo omogućili cjeloviti djetetov razvoj. U ovome se radu promatraju mogućnosti integriranja literarnog, dramsko-scenskog i lutkarskog, glazbenog, plesnog, likovnog izražavanja te korištenja novih medija sa svrhom kreiranja umjetničkih aktivnosti u dječjem vrtiću koje pridonose poticanju kreativnosti i stvaralaštva djece rane i predškolske dobi.The integrated approach corresponds to the child's nature and his way of learning, therefore the curriculum should be conceived holistically, and not fragmented by individual subject areas or disciplines. The connection of the area with a common theme related to children's interest enables learning in an environment where the child is an active constructor of his knowledge, whereby the child forms a purposeful context for him that enables better understanding, longer-lasting and practically applicable knowledge. Different forms of artistic creation can be combined, and the role of educators is to provide an environment that will nurture and improve imagination of the children. Namely, a stimulating environment is an important determinant of the development of children's creative potential, therefore it is desirable to create a creative climate while reducing disturbing factors. The environment should enable and support the individual's need for creative expression and develop critical and creative thinking through numerous artistic activities. The artistic area offers numerous opportunities that we can use in interaction with other areas to improve the holistic development of children. This paper examines the possibilities of integrating literary, drama-scenic and puppetry, musical, dance, artistic expression and the use of new media for the purpose of creating artistic activities in kindergarten that contribute to stimulating the creativity of the preschool children
The child's being in nature in the function of the autonomic nervous system regulation
Autonomni živčani sustav dio je čovjekova organizma koji je odgovoran za njegovo preživljavanje. Djelujući putem osjetila koja informaciju izvana šalju mozgu, on čini da se prorađenu informaciju šalje u druge dijelove tijela. Autonomni živčani sustav može djelovati i neovisno o informaciji koju je mozak slao dalje u tijelo, odnosno potiče reakciju organizma i prije nego što je osoba postane svjesna. Djeca, posebice ona predškolske dobi u svojim su oblikovnim godinama zbog čega su njihove reakcije uglavnom instiktivne, a često i naučene. Naučene reakcije dijete je usvojilo u svojoj primarnoj i sekundarnoj okolini. U dječjim se vrtićima, ali i u obitelji djecu primarno poučava društveno prihvatljivom ponašanju te se orijentira na njihov cjelokupni razvoj. Različitim se aktivnostima razvijaju dječje vještine i sposobnosti. Sve ono čemu se djecu poučava ne mora biti u skladu s funkcioniranjem djetetova organizma, iako će se ono truditi da većinu vanjskih podražaja usvoji. Neuravnoteženost rada autonomnog živčanog sustava, to jest kronično stanje nesklada i uznemirenosti kod djece uzrok je kasnijih somatskih i psihosomatskih poremećaja. Čovjek nije samo društveno, već najprije biološko biće, stoga je njegov razvoj i djelovanje potrebno promatrati iz biološkog, a zatim i društvenog konteksta. Boravak djece u prirodi stimulira sva njihova osjetila i potiče njihovu integraciju. Čovjekova „biogramatika“ odgovara svježem zraku, prirodnim šumovima te različitim oblicima kretnje. Boraveći u njoj, čovjekov se organizam osjeća potaknutim, sigurnim i zadovoljnim. Njegovo se porijeklo očituje u prirodi. Među odgojiteljima/cama dječjih vrtića u Republici Hrvatskoj (n=316) proveden je online upitnik o procjeni važnosti boravka djece na svježem zraku te njihovim stavovima. Rezultati istraživanja pokazali su da je boravak djece na otvorenom jednako važan boravku u zatvorenom prostoru te da je svjež zrak pogodan za razvoj različitih vještina.The autonomic nervous system is the part of the human body that is responsible for its survival. By acting through the senses that send information from the outside to the brain, it makes the processed information be sent to other parts of the body. The autonomic nervous system can also act independently of the information that the brain sends further into the body. That is, it stimulates the body's reaction even before the person becomes aware of it. Children, especially preschoolers, are in their formative years, which is why their reactions are mostly instinctive and often learned. Learned reactions child adopted in his primary and secondary environment. In kindergartens, but also in the family, children are primarily taught socially acceptable behavior and are guided to their overall development. Through various activities, children's skills and abilities are developed. Everything that children are taught does not have to be in line with the functioning of the child's body, although he will try to absorb most of the external stimuli. Imbalance of the autonomic nervous system, i.e. a chronic state of disharmony and anxiety in children is the cause of later somatic and psychosomatic disorders. Man is not only a social being, but first a biological being, so his development and action must be observed from the biological and then the social context. Children being outdoors stimulates all their senses and encourages their integration. Man's "biogrammar" corresponds to fresh air, natural noises and various forms of movement. By staying in nature, the human body feels stimulated, safe and satisfied. Its origin is manifested in nature. An online questionnaire was conducted among kindergarten teachers in the Republic of Croatia (n = 316) to assess the importance of children being outdoors and their attitudes on it. The results of the research showed that children being outdoors is equally important to being indoors and that fresh air is suitable for the development of various skills in children
The sound of the violin in compositions for listening to music in the first four grades of primary school
Ključna dob djetetovog razvoja je predškolska i rana školska dob. Vrlo je bitno što ranije uključiti glazbu u život djeteta i njegovo obrazovanje budući da ona dokazano utječe na razvoj dječjeg mozga. Slušanjem glazbe i pjevanjem pjesama potiče se razvoj govora i vještine slušanja. Uz osjetilo sluha veže se pojam glazbenog sluha koji se može podijeliti na apsolutni i relativni glazbeni sluh, od kojih se prvi stječe rođenjem, a drugi razvija kroz cijeli život. Razvoj se odvija u obitelji, putem medija, u okolini te u sustavnom obrazovanju. U osnovnoj školi to je predmet Glazbena kultura. Kroz nastavu glazbene kulture, učenici značajno formiraju svoje glazbene kompetencije te razvijaju svoj ukus i interes za glazbu, kreativnost te naposljetku osobnost. Glavno polazište u učenju i poučavanju je doživljaj same glazbe tijekom kojeg učenici upoznaju glazbala i instrumentalne skupine, pjevačke glasove i vokalne skupine, osnovne glazbene oblike te slušanjem prepoznaju glazbena djela i njihova obilježja te ih analiziraju. Kroz različite skladbe pojavljuju se zvukovi brojnih gudačkih instrumenata gdje je najistaknutija violina. Zvuk violine može utjecati na ljudske emocije i raspoloženje, a neki ga čak uspoređuju i sa zvukom ljudskog glasa. Cilj provedenog istraživanja bio je metodom analize sadržaja ispitati zastupljenost zvuka violine u skladbama za slušanje glazbe u prva četiri razreda osnovne škole, odnosno u kojem se postotku zvuk violine pojavljuje u tim skladbama te pojavljuje li se učestalije samostalno (kao solo instrument) ili kao dio orkestra. U istraživanju ovog rada pronađeno je kako se zvuk violine pojavljuje u 66% analiziranih skladbi, u najvećoj mjeri unutar orkestra, zatim da se nikako ne pojavljuje, a u najmanjoj mjeri kao solistički instrument sa ili bez pratnje orkestra.The key age of a child's development is preschool and early school age. It is very important to include music in the child's life and education as early as possible, since it has been proven to affect the development of the child's brain. Listening to music and singing songs encourages the development of speech and listening skills. The sense of hearing is associated with the concept of musical hearing, which can be divided into absolute and relative musical hearing, the first of which is acquired at birth, and the second develops throughout life. Development takes place in the family, through the media, in the environment and in formal education. In elementary school, it is the subject called Music Education. Through musical education classes, students significantly form their musical competences and develop their taste and interest in music, creativity and ultimately personality. The main starting point in learning and teaching is the experience of music itself, during which students get to know musical instruments and instrumental groups, singing voices and vocal groups, basic musical forms, and by listening, recognize musical works and their characteristics and analyze them. Through various compositions, the sounds of numerous stringed instruments appear, the most prominent of which is the violin. The sound of the violin can affect human emotions and mood, and some even compare it to the sound of the human voice. The aim of the conducted research was to use the method of content analysis to examine the representation of the violin sound in compositions for listening to music in the first four grades of primary school, i.e. in what percentage the sound of the violin appears in these compositions and whether it appears more often independently (as a solo instrument) or as part of an orchestra . In the research of this paper, it was found that the sound of the violin appears in 66% of the analyzed compositions, to the greatest extent within the orchestra, then it does not appear at all, and to the least extent as a solo instrument with or without orchestra accompaniment
Diversity of dialect idiom in oral statements of younger school age students
Hrvatski jezik je službeni jezik Republike Hrvatske i čini ga standardni jezik kojim se koristi u institucijama odgojno-obrazovnoga sustava, medijima, na javnim skupovima te u svim ostalim službenim komunikacijskim situacijama. Uz standardni jezik, hrvatski jezik čine i razgovorni jezik te narječja, dijalekti i svi narodni govori. Hrvatski jezik razlikuje tri narječja: štokavsko, čakavsko i kajkavsko. Upravo su oni važni za ranu fazu usvajanja jezika i govora jer ih djeca u svojoj najranijoj dobi prve i usvajaju. Prvi jezik dijete usvaja od rođenja, a najčešće je to okolinski jezik usvojen spontano, od roditelja ili drugih sudionika razvojnoga jezičnoga procesa. Dolaskom u institucije odgojno – obrazovnoga sustava učenici dolaze u kontakt sa standardnim hrvatskim jezikom te se pojavljuje dvojezičnost. Usvajajući i učeći jezik, djeca ostvaruju temeljne jezične djelatnosti (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) u svim komunikacijskim sustavima, sporazumijevajući se tako u vlastitom okruženju i široj zajednici. U mlađoj školskoj dobi naglasak je stavljen na razvoj komunikacijskih sposobnosti, bogaćenju rječnika te poticanju razvoja učenikova jezičnoga izraza. Zato je i temeljni cilj učenja i poučavanja hrvatskoga jezika unutar institucija odgojno – obrazovnoga sustava ovladavanje komunikacijskom jezičnom kompetencijom, povezujući organski idiom učenika te hrvatski standardni jezik.
Upravo je temeljni cilj ovoga rada bio ispitati različitost dijalektalnog idioma u usmenim iskazima učenika mlađe školske dobi na području Grada Zagreba. Istraživanje je provedeno na ukupno 54 učenika trećih razreda u dvije osnovne škole od kojih se jedna nalazi na seoskome području, a druga na gradskome području. Polazeći od hipoteze da će jezična obilježja učenika mlađe školske dobi u spontanome govoru na oba područja podrazumijevati upotrebu dijalektizama i tuđica uz prisutnost gramatičkih odstupanja, provedeno je istraživanje koje se u prvome dijelu sastojalo od pojedinačnih slobodnih intervjua u kojima su učenici trebali odgovoriti na postavljeno pitanje, a njihovi iskazi su bili snimani diktafonom. U drugom dijelu istraživanja zadatak učenika bio je imenovati predmete i pojave na fotografijama, uz pretpostavku da će u njihovu imenovanju koristiti dijalektalne riječi. Rezultati istraživanja pokazali su da su učenici na oba područja u jednakoj mjeri koristili dijalektizme u svojim iskazima, samo što su usmeni iskazi učenika na seoskome području sadržavali isključivo elemente kajkavskoga narječja, dok su usmeni iskazi učenika na gradskome području sadržavali elemente kajkavskoga i štokavskoga narječja. Usprkos tomu, većina učenika nije odstupala od standardnojezične norme. U imenovanju predmeta i pojava na fotografijama, učenici su na seoskome području koristili više dijalektalnih riječi, njih čak 22, dok su učenici na gradskome području koristili ukupno 11 dijalektalnih riječi.Croatian is the official language of the Republic of Croatia and it is the standard language used in institutions of the educational system, the media, at public gatherings and in all other official communication situations. In addition to the standard language, the Croatian language also consists of colloquial language and dialects, dialects and all national languages. The Croatian language distinguishes three dialects: Štokavian, Chakavian and Kajkavian. It is precisely these that are important for the early phase of language and speech acquisition, because children are the first to adopt them at their earliest age. The child acquires the first language from birth, and most often it is the environmental language adopted spontaneously, from parents or other participants in the language development process. By coming to the institutions of the educational system, students come into contact with the standard Croatian language and bilingualism appears. Adopting and learning language, children realize basic language activities (listening, speaking, reading and writing) in all communication systems, thus communicating in their own environment and the wider community. In younger school age, the emphasis is placed on the development of communication skills, the enrichment of vocabulary and the encouragement of the development of the student's language expression. That is why the fundamental goal of learning and teaching the Croatian language within the institutions of the educational system is to master communicative language competence, connecting the organic idiom of the students and the Croatian standard language.
The fundamental goal of this work was to examine the diversity of dialectal idioms in the oral statements of students of younger school age in the area of the City of Zagreb. The research was conducted on a total of 54 third-grade students in two elementary schools, one of which is located in a rural area, and the other in an urban area. Starting from the hypothesis that the language characteristics of younger school-aged students in spontaneous speech in both areas will imply the use of dialectics and foreign languages with the presence of grammatical deviations, a research was conducted, which in the first part consisted of individual free interviews in which the students had to answer the question, and their statements were recorded with a dictaphone. In the second part of the research, the students' task was to name the objects and phenomena in the photographs, with the assumption that they will use dialect words in naming them. The results of the research showed that the students in both areas used dialectics to the same extent in their statements, only that the oral statements of the students in the rural area contained only elements of the Kajkavian dialect, while the oral statements of the students in the urban area contained elements of the Kajkavian and Štokavian dialects. Despite this, the majority of students did not deviate from the standard language norm. In naming the objects and phenomena in the photographs, students in rural areas used more dialect words, as many as 22 of them, while students in urban areas used a total of 11 dialect words
Hilma af Klint's artwork in children's creativity
Tema ovog završnog rada su umjetnička djela Hilme af Klint u dječjem stvaralaštvu i ima dva dijela: teorijski i praktični dio. U teorijskom dijelu navodi se život i djelo Hilme af Klint. Objašnjava se kako je njezino najranije djetinjstvo utjecalo na kasnije umjetničko stvaralaštvo. Umjetnica je jedna od prvih žena koje su završile „Kraljevsku akademiju likovnih umjetnosti“ u Stockholmu. Slikala je i prodavala pejsaže i portrete, dok je u tajnosti napravila prve apstraktne slike u povijesti umjetnosti. Nadalje, teorijski dio rada obuhvaća likovno stvaralaštvo. Definira pojam likovno stvaralaštvo i navodi dobrobiti likovnog stvaralaštva za djecu. Također, definira pojam kreativnosti i kreativnost djece rane i predškolske dobi. Navode se uvjeti okruženja koji potiču dječju kreativnost. Objašnjeno je zašto djeca od najranije dobi trebaju sudjelovati u likovnim aktivnostima. Naglašena je važnost umjetnosti za cjelokupni razvoj djeteta. Praktični dio napravljen je u DV „Lojtrica“, područni objekt „Mičevec“ s djecom predškolske dobi. Provedene su tri likovne aktivnosti s temom slika Hilme af Klint „Slike za hram“ podserije „Deset najvećih“. Podserija sadrži deset slika tempera na papiru montiranih na platnu velikih dimenzija. Tema podserije su četiri stupnja ljudskog razvitka: djetinjstvo, mladost, odrasla dob i starost. Prva likovna aktivnost provedena s djecom je asamblaž, otiskivanje i crtanje crnim flomasterom, zatim likovna aktivnost s plastelinom i posljednja s kolažom. Svaki dječji rad ističe se na svoj način, ali je na svakom radu prisutno šarenilo boja, zaigranost oblika i zanimljivo kreativno rješenje osmišljeno dostupnim raznovrsnim materijalom uz poticaj apstraktnih slika Hilme af Klint. Završni radovi djece prikazani su fotografijama.The topic of this final work is the artworks of Hilma af Klint in children's creativity, and it has two parts: a theoretical and a practical part. The theoretical part describes the life and work of Hilma af Klint. It is explained how her earliest childhood influenced her later artistic creations. Hilma is one of the first women to graduate from the "Royal Academy of Fine Arts" in Stockholm. She painted numerous landscapes and portraits, which she later sold, while secretly making the first abstract paintings in the history of art. Furthermore, the theoretical part of the work includes artistic creativity. It defines the term art and lists the benefits of art for children. It also defines the concept of creativity and the creativity of early and preschool children. Environmental conditions that encourage children's creativity are listed. It is explained why children should participate in art activities from an early age. This final work emphasized the importance of art for the child's overall development. The practical part was done in the „Lojtrica“ preschool, regional facility „Mičevec“ with children of preschool age. Three art activities were held with the theme of Hilma af Klint's paintings „The Paintings for the Temple“ of the „The Ten Largest“ subseries, representing the four stages of human development: childhood, youth, adulthood, and old age. The subseries contains ten tempera paintings on paper mounted on a large canvas. The first activity includes a technique assemblage, printing images, and drawing with a felt pen. The second activity includes shaping sculptors' clay in various colors, while the last art pieces are with collage paper. Each children's work stands out in its own way. Still, each work is colorful, has playful shapes, and an interesting creative solution designed with various available materials inspired by Hilma af Klint's abstract paintings. The children's final works are shown in photographs
Developing prechool teachers competencies for the implementation of English language in learning program
Kompetencije odgojitelja trebaju biti mnogobrojne. Odgojitelji su ti koji prate rast i razvoj djece te sukladno tome pripremaju okruženje i poticaje za rast i razvoj. Dijete promatra i oponaša odrasle, stoga je važno za njegov jezični razvoj da je u bogatoj okolini te da ima brojne mogućnosti za stupanje u interakciju s odraslima i s vršnjacima.
Ustanova ranog i predškolskog odgoja pogodno je tlo na kojem dijete u prirodnom okruženju razvija svoje urođene potencijale. Brojne rasprave vođene su o tome kada dijete treba izložiti učenju drugog jezika, no jedno je usuglašeno da nikad nije prerano da se dijete izloži novim iskustvima i znanjima. Mnogi odgojitelji kontinuirano rade na svom profesionalnom razvoju te su željni raditi na sebi i dodatno se obrazovatiu onim područjima kada primijete da djeca iskazuju interes za određenim znanjima. U takvom slučaju taj interes odnosi se na učenje stranog jezika. Porast potražnje programa engleskog jezika u ustanovama ranog i predškolskog odgoja dovodi do pitanja u kojoj su mjeri odgojitelji spremni za poučavanje takvih sadržaja nakon formalnog obrazovanja.Preschool teachers need to possess a diverse set of competencies, as well as numerous skills that enable them to transfer knowledge to children. Preschool teachers track children's progress daily, and, accordingly, provide the necessary materials for them.
Children learn by imitating the adults around them; therefore, it is important that children have a well-equipped space suitable for exploration and numerous opportunities to interact with adults and peers. Early childhood education and care facilities are a suitable ground on which children can develop their inner potential in a natural environment. Educators continuously work on their professional development and educate themselves in those areas in which they notice that children show particular interest. In this case, that interest refers to learning a foreign language. The increase in demand for English language programs in early childhood and preschool education institutions leads to the question of how well educators are prepared to teach such content after their formal education
Large numbers in primary mathematics education
Tema ovog diplomskog rada jesu veliki brojevi u primarnom matematičkom obrazovanju. Pojam velikih brojeva ovdje se odnosi na prirodne brojeve veće od sto, a jedan od načina njihovog poučavanja jest primjenom matematičkih slikovnica. Cilj rada jest istražiti matematičke i metodičke karakteristike dostupnih matematičkih slikovnica vezanih uz usvajanje velikih brojeva.
U radu su opisane karakteristike velikih prirodnih brojeva: objašnjenje pojma „prirodni brojevi“, nazivi velikih prirodnih brojeva te zapis istih unutar tablice mjesnih vrijednosti. Istaknuti su i elementi metodike matematike važni za usvajanje pojma velikog broja u primarnom obrazovanju, kao što su načela i metode rada u nastavi matematike te IGSZ model (iskustvo – govor – slika – znak) i primjena istog pri usvajanju pojma velikih brojeva. S obzirom na prethodno navedeni cilj rada, u nastavku je objašnjen i odgojno-obrazovni značaj matematičkih slikovnica te primjena istih u nastavi matematike.
Rad obuhvaća i analizu matematičkih slikovnica, dostupnih u knjižnici Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s obzirom na matematičke elemente, prisustvo metodičkih načela, potencijalno prisustvo metoda rada te poštivanje primjene IGSZ modela. Rezultati pokazuju da je najčešći najveći veliki broj u analiziranim slikovnicama 1 000 000 te da se uglavnom radi o prirodnim brojevima od 1 do 1 000 000. U svakoj su slikovnici potencijalno prisutna metodička načela te se sve mogu primijeniti uz pomoć IGSZ modela, gdje se iskustvo i slika međusobno nadopunjuju, a govor zauzima osobitu važnost u procesu učenja. U nastavi matematike učitelj može koristiti sve spomenute metode rada služeći se analiziranim slikovnicama, a vrlo je vjerojatno da će se većina odlučiti za metodu demonstracije i metodu rada na tekstu.The topic of this thesis is “large numbers in primary mathematics education”. The term „large numbers“ refers to the natural numbers bigger than one hundred, and one of the ways of teaching them is through the use of mathematical picture books. The aim of the paper is to investigate the mathematical and methodical characteristics of available mathematical picture books related to the acquisition of large numbers.
This thesis describes the characteristics of large natural numbers: the explanation of the term "natural numbers", the names of large natural numbers, and their record in the table of place values. The elements of mathematics education important for the adoption of the concept of large numbers in primary education are highlighted, such as the principles and methods of work in mathematics teaching and the ELPS model (experience – language – pictures – symbols) and its application in the adoption of the concept of large numbers. Regarding the above-mentioned goal of the paper, the educational significance of mathematical picture books and their application in teaching mathematics is explained below.
The paper also includes an analysis of mathematical picture books, available in the library of the Faculty of Teacher Education, University of Zagreb, regarding to mathematical elements, the presence of potential principles of mathematics education, the potential presence of work methods and application of the ELPS model. The results show that the most common large number in the analyzed picture books is 1,000,000 and that they are mostly natural numbers from 1 to 1,000,000. The principles are potentially presented in every picture book, and they can all be applied with the help of the ELPS model, where experience and images complement each other, and speech takes an important part in the learning process. In teaching mathematics, the teacher can use all the mentioned work methods using the analyzed picture books, and it is very likely that the majority will choose the demonstration method and the method of working on the text
Relation Between The Type Of Attachment And Coping With Stress And Social Isolation During a Pandemic
U ovom radu pokušat će se objasniti povezanost vrste privrženosti i stresa u ljudskom
funkcioniranju s osvrtom na situaciju povezanu s pandemijom COVID-19. Poseban
naglasak stavlja se na tipove privrženosti i njihovu vezu s unutarnjim radnim modelima
osobe kao i njihov utjecaj na psihičku otpornost osobe kasnije u životu. Ovim radom željela
se istražiti povezanost tipa privrženosti i nošenja sa stresom i socijalnom izolacijom tijekom
pandemije COVID-19 kod studenata. U istraživanju je sudjelovalo 418 studenata s različitih
studijskih područja: prirodnih znanosti, tehničkih znanosti, biomedicinskih znanosti,
društvenih znanosti, humanističkih znanosti i područja umjetnosti. Rezultati istraživanja
pokazuju da doživljaj stresa i socijalne izolacije tijekom pandemije kod studenata uglavnom
nije posebno izražen, međutim, mlađi studenti, kao i oni s jače izraženim anksioznim i
izbjegavajućim tipom privrženosti, percipiraju veću razinu stresa i izolacije tijekom
pandemije. Također, utvrđena je i negativna povezanost anksioznog i izbjegavajućeg tipa
privrženosti sa strategijama traženja pomoći od drugih i prihvaćanja situacije, kao i
pozitivna povezanost dobi i korištenja strategije traženja pomoći od drugih.This paper will attempt to explain the relationship between the type of attachment and stress
in human functioning, mostly related to the situation associated with the COVID-19
pandemic. Emphasis is placed on the types of attachment and their connection with a
person's internal work models, as well as their impact on an individual's psychological
resilience later in life. The aim of this paper was to research the connection between type
of attachment and coping with stress and social isolation during the COVID-19 pandemic.
The research involved 418 students from different field of study: natural sciences, technical
sciences, biomedical sciences, social sciences, humanities and arts. The results of the
research show that most students do not show significant level of experiencing stress and
social isolation during the pandemic. However, younger students, as well as those with a
more pronounced anxiety and avoidance type of attachment, perceive higher levels of stress
and isolation during the pandemic. Furthermore, a negative correlation was found between
anxiety and avoidance type of attachment and help seeking strategies, as well as the
acceptance of the situation, whereas a positive correlation was found between age and use
of help seeking strategy from others
Constructivist Learning And Classroom Climate In Primary Education: Theoretically-Comparative Perspektive
Kako se je razvijalo društvo, tako su se razvijali i novi oblici provođenja nastave.
Konstruktivizam je teorija nastave koja se temelji na tome da pojedinac samostalno
konstruira vlastito znanje na temelju individualnog doživljaja. Konstruktivistička
nastava naglašava individualnost u odgojno-obrazovnom procesu te prilagođavanje
nastavnog sadržaja i aktivnosti svakome učeniku zasebno na temelju toga na kojoj
razini sposobnosti i usvojenih vještina i znanja se učenik nalazi. U literaturi se navodi
kako su glavna obilježja konstruktivističkog učenja učenje istraživanjem, učenje
rješavanjem problema, suradničko učenje, učenje igrom i projektno učenje. Ono na
čemu se konstruktivistička nastava najviše temelji je sloboda. Učenici su slobodni
izabrati način na koji će nešto naučiti, slobodni su odabrati mjesto gdje će to naučiti,
slobodni su odabrati način i aktivnosti kojima će riješiti neki problem te su slobodni
sami doći do zaključka. Pojam koji se neposredno veže uz konstruktivističku nastavu
te se počeo spominjati istovremeno s razvojem konstruktivističke nastave je razredno
ozračje. To je pojam koji označava uži dio školskog ozračja, a definiran je kao odnos
između sudionika nastavnog procesa. Razredno ozračje sve se više smatra ključnim
obilježjem svake škole i razreda te je usko povezano sa uspješnim razvojem učenika.
Razredno ozračje povezuje se sa školskim uspjehom, pristupom školi i učenju,
motivacijom, ponašanjem, razvojem socijalnog odnosa te pokazivanjem interesa.
Postoji cijeli niz obrazovnih čimbenika koji utječu na razredno ozračje, od fizičkog
izgleda razreda, preko psihološkog ozračja kreiranog društvenim odnosima do
karakteristika i karaktera svakog pojedinog člana nastavnog procesa.As society developed, so did new forms of teaching and learning. Constructivism
is a theory of teaching that is based on the individual independently constructing its
own knowledge based on its own individual experience. Constructivist learning
emphasizes individuality in the educational process and the adaptation of teaching
content and activities to each student individually based on the level of ability, skills,
and knowledge the student has. The main features of constructivist learning are
exploratory learning, problem-solving learning, collaborative learning, play learning
and project-based learning. What constructivist learning is the most based on is
freedom. Students are free to choose the way they will learn something, they are free
to choose the place where they will learn it, they are free to choose the way and
activities that will solve a problem and they are free to create a conclusion by
themselves. A term that is directly related to constructivist learning and began to be
mentioned at the same time as the development of constructivist learning is classroom
climate. It is the term that denotes the narrower part of the school climate and is defined
as the relationship between participants in the teaching process. Classroom climate is
increasingly considered a key feature of every school and class and it is closely linked
to successful student development. Classroom climate is associated with school
success, access to school and learning, motivation, behavior, development of social
relations and showing interest. There are several educational factors that affect the
classroom climate, from the physical appearance of the classroom, through the
psychological atmosphere created by social relationships to the characteristics and
character of each individual member of the teaching process