University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Structural color for wood coloring
Tradicionalno bojenje drva temelji se na uporabi bojila i pigmenata koji apsorbiraju određene valne duljine vidljive svjetlosti. Strukturna boja je boja optičkoga porijekla koja nastaje interakcijama vidljive svjetlosti i mikro i submikro struktura na površini. Strukturnu boju u prirodi imaju razne vrste insekata i dragog kamenja, a posljednjih nekoliko godina istražuje se mogućnost primjene strukturnih boja na drvu. U ovom će se radu dati pregled istraživanja o mogućnostima bojenja drva strukturnim bojama, odnosno različitim kompozitnim filmovima koji daju strukturnu boju.Traditional wood coloring is based on the use of dyes and
pigments that absorb certain wavelengths of visible light.
Structural color is a color of optical origin that is created by the
interactions of visible light and micro and sub-micro structures
on the surface. Various types of insects and precious stones
have structural color in nature, and in the last few years, the
possibility of applying structural colors to wood has been
investigated. This paper will give an overview of research on the
possibilities of coloring wood with structural color coating, that
is, different composite films that provide structural color
Protected forest areas in Sisak-Moslavina county
Ovaj završni rad daje uvid u podjelu zaštićenih šumskih područja u Republici Hrvatskoj. Sisačko-moslavačka županija geografski se može rasporediti na 3 geografske cjeline,koje su polovicom prekrivene šumskom vegetacijom. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj se dijele na devet kategorija,od kojih sedam nalazimo unutar Sisačko-moslavačke županije. Na području županije imamo dvanaest zaštićenih šumskih područja. Naveliko poznati Park prirode Lonjsko polje,jedan regionalni park,četiri posebna rezervata,jednu park šumu,četiri značajna krajobraza i jedan spomenik parkovne arhitekture
Normisation of roundwood
Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću i opetovanu upotrebu, koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja određenosti u danom kontekstu. Norma je rezultat normizacije te predstavlja dokument donesen konsenzusom i odobren od priznatog tijela, koji za opću i višekratnu upotrebu daje pravila, upute ili značajke za djelatnosti ili njihove rezultate te koji jamči najbolji stupanj uređenosti. Ciljevi normizacije, odnosno donošenje normi su povećanje razine sigurnosti proizvoda, procesa, čuvanja zdravlja ljudi, zaštita okoliša, promicanje kvalitete proizvoda procesa i usluga te otklanjanje tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini
Contribution to the research of the success of sawmill processing of linden logs (Tilia sp.)
: U ovome istraživanju uspoređeni su kvantitativno, kvalitativno i vrijednosno iskorištenje trupaca lipe (Tilia spp.) pri njihovoj pilanskoj obradi u neokrajčene piljenice. Za te potrebe izabrano je po po 12 furnirskih trupaca kvalitete F., 12 trupaca kvalitete L. te po 12 pilanskih trupaca I. i II. klase kvalitete. Trupci su ispiljeni metodom piljenja u cijelo na tračnoj pili trupčari. Izrađene piljenice su razvrstane u šest različitih debljina i dvije kvalitete. Generalno gledano najbolje rezultate iskorištenja dala je F. klasa trupaca što je bilo i za očekivati. Najlošije rezultate iskorištenja postigli su pilanski trupci I. klase
Sweet wormwood - a medicinal plant from God's self-service
U radu se piše o ljekovitosti artemizinina, aktivne tvari koja se izolira iz slatkog pelina a služi za liječenje malarije te ima antibakterijsko, antigljivično, antivirusno i hepatoprotektivno djelovanje i uništava širok spektar parazita koji žive u organizmu. Osim toga, danas je dokazano kako je artemizinin učinkovit i u borbi protiv više vrsta karcinoma. Slatki pelin se može uzgajati kao ukrasna, aromatična i ljekovita biljka u kamenjarama, vertikalnim zidovima, krovnim vrtovima i različitim posudama. U radu se posebno piše o ljekovitosti i uporabi slatkog pelina gdje se navode mnoge bolesti kod čovjeka gdje ova biljka može pomoći. Posebno se prikazuju i opisuju autorovi originalni recepti za izradu likera od gorkog i slatkog pelina, orahovca sa slatkim pelinom i slatkog pelina i koprive za jačanje imuniteta. Navedeni recepti ne smiju se, bez izričite suglasnosti autora, iskorištavati u komercijalne svrhe jer pripadaju pod originalno autorovo djelo. Od slatkog pelina mogu se napraviti mnogi ljekoviti proizvodi poput: kapsula, čaja od suhog lišća, cvjetova ili cvjetnog praha kao dodatak hrani, alkoholne tinkture, uljnog macerata, hidrolata, eteričnog ulja, čistog esencijalnog ulja, melema i dr. U članku se posebno piše o eteričnom ulju od pelina koje se dobiva od lišća požetog neposredno pred cvjetanje jer je tada njaveća koncentracija artemizinina. Piše se o uzgoju slatkog pelina od sjemenke do žetve te mogućim prinosima suhog lišća u plantažama. Autor je osmislio koncentriranu alkoholnu tinkturu od slatkog pelina u kombinaciji s još 63. druge ljekovite biljke i dao joj naziv "Sanitas" što ona latinskom znači "Zdravlje". Tinktura služi za jačanje imuniteta, kao preventiva i liječenje svih bolesti, uključujući one zloćudne
Types and methods of classification of satellite images
Digitalna se obrada satelitskih snimaka može podijeliti u pet glavnih postupaka: rektifikacija I korekcija, poboljšanje slike, klasifikacija, povezivanje podataka I uklapanje u GIS, biofizičko modeliranje. Budući da je svrha interpretacije satelitske snimke definirati željeni tematski sadržaj (način korištenja zemljišta, vrste drveća, starosni razredi i dr.), okosnicu digitalne obrade čini sama klasifikacija snimke. Cilj svake klasifikacije je prepoznati i prikazati, tj. kategorizirati ili razvrstati sve piksele unutar jedne ili više grupa (klasa) koje predstavljaju određeni sadržaj na terenu. U ovom završnom radu prikazane su i opisane različite vrste i metode klasifikacija satelitskih snimaka (klasifikacija zasnovana na pikselima, objektna klasifikacija, nadgledana, nenadgledana klasifikacija,hibridna) kao i mogućnosti primjene u šumarstvu
The role of digital media in collecting information on the products of wood industry companies
Uspješnost tvrtke, između ostaloga ovisi i o pravilnom pristupu tržištu, mogućnošću prikupljanja informacija o kupcima, konkurentima i tržištima. Zbog povećanja prodaje i ugleda, poduzeća moraju znati kako privući kupce, a digitalni mediji danas u tomu imaju značajnu ulogu. Nadalje, digitalni mediji imaju značajan, širok i složen utjecaj na društvo i kulturu, stoga je primjena digitalnih medija važna pri unapređivanju poslovanja tvrtke. Danas, tvrtke koje koriste digitalne medije svojim strategijama oglašavanja pristupaju na drugačiji, jednostavniji i bolji način. Cilj diplomskog rada je istražiti ulogu digitalnih medija u prikupljanju informacija o proizvodima tvrtki iz područja prerade drva i proizvodnje namještajaThe success of the company, among other things, depends on proper access to the market, the ability to collect information about customers, competitors and markets. In order to increase sales and reputation, companies need to know how to attract customers, and digital media today play a significant role in this. Furthermore, digital media have a significant, broad and complex impact on society and culture, therefore the application of digital media is important in improving the company's operations. Today, companies using digital media approach their advertising strategies in a different, simpler and better way. The aim of the thesis is to investigate the role of digital media in gathering information about the products of companies in the field of wood processing and furniture productio
Presence of pathogenic fungi on laurel (Laurus nobilis L.) in the area of the town Opatija
U srpnju 2019. primijećeno je značajno sušenje običnog lovora (Laurus nobilis L.) u Opatiji. Simptomi počinju kao sušenje vršnih izbojakaštonaposlijetku dovodido sušenja i odumiranja cijelih biljaka. Cilj rada bio je utvrditi uzrok odumiranja običnog lovora na području grada. Analizirani izbojci sakupljeni su sa dvije lokacije (park Angiolina i park Margarita). Izbojci su analizirani klasičnim metodama izolacije gljiva na hranjive podloge, nakon čega su dobiveni miceliji identificirani molekularnim metodama. Analizom su utvrđena 32 taksona gljiva iz ukupno 31 uzorka. Od toga ih je 17 zabilježeno kao patogen, četiri su saprofita i tri endofita. Među izoliranim taskonima. zabilježene su i tri patogene Colletotrichum vrste kao mogući uzročnici nekroze i odumiranja, te je proveden test patogenosti kojim su inokulirane zdrave trogodišnje sadnice lovora. Preliminarnim rezultatima testa patogenosti utvrđeno je da C. nymphae, C. karsti i C. fioriniae mogu prouzrokovati nekrozu kore, stoga bi one mogle biti potencijalan uzrok odumiranja stabala na području OpatijeIn July 2019, significant drying of laurel (Laurus nobilis L.) was noticed in Opatija. The symptoms begin as the drying of the top shoots, which eventually leads to the drying and death of the entire plant. The aim of this study was to determine the cause of the death of laurel in the area of the city. The analyzed shoots were collected from two locations (Angiolina Park and Margarita Park). Shoots were analyzed by classical fungal isolation methods onto the nutrient media, after which the obtained mycelia were identified by the molecular methods. The analysis revealed 32 taxa of fungi from a total of 31 samples. Of these, 17 are recorded as pathogens, four are saprophytes and three are endophytes. Among the isolated fungi, three pathogenic Colletotrichum species as possible causes of necrosis and dieback wereobtained and pathogenicity test was performed in healthy three-year-old laurel seedlings. The preliminary results of the pathogenicity test determined that C. nymphae, C. karsti and C. fioriniae can cause necrosis of the bark, therefore they could be a potential cause of the death of trees in the area of Opatija
Quantitative assessment and mapping of perception of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure in the city of Zagreb
Koncept usluga ekosustava obuhvaća sve blagodati koje različiti ekosustavi pružaju ljudima, a dijele se na usluge opskrbe, usluge podržavanja, usluge regulacije i kulturološke usluge ekosustava. U današnje vrijeme kada većina svjetske populacije živi u urbanim sredinama kulturološke usluge postaju sve važnije. One su definirane kao nematerijalne koristi koje ljudi dobivaju od ekosustava a uključuju estetiku, rekreaciju i ekoturizam, kulturne vrijednosti, sustav znanja, društvene odnose te privrženost mjestu. Iako važne, zbog svoje subjektivnosti kulturološke su usluge slabije istražene od ostalih usluga ekosustava, a njihova percepcija ovisi o karakteristikama ekosustava kao i karakteristikama korisnika tih prostora. Percipirane negativnosti definiraju se kao funkcioniranje ekosustava koje je štetno za ljudsku dobrobit. U gradovima, najvažniji izvor kulturoloških usluga ekosustava i negativnosti je urbana zelena infrastruktura. Heterogenost stanovništva, kao i heterogenost tipova urbane zelene infrastrukture njihovu procjenu i kvantifikaciju čine zahtjevnom dok podaci o proviziji i percepciji kategorija kulturoloških usluga i negativnostima u različitim tipovima zelene infrastrukture nedostaju. Informacija o načinu na koji korisnici percipiraju i koriste različite tipove urbane zelene infrastrukture može poslužiti prilikom unaprjeđenja planiranja i gospodarenja istom. Prostorno eksplicitne metode prikupljanja podataka o percepciji od samih korisnika prostora pokazale su se vrlo korisnima. U ovom istraživanju pomoću Internetskog PPGIS (engl. Public Participation Geographic Information System) upitnika na uzorku punoljetnih stanovnika grada Zagreba prikupili su se prostorni podaci o percepciji pet kategorija i povezanih atributa kulturoloških usluga (privrženost mjestu, rekreacija, estetika, edukacija, kulturni identitet) te percipiranih negativnosti u urbanoj zelenoj infrastrukturi grada Zagreba. 384 sudionika u istraživanju kartiralo je 5757 prostornih markera označavajući lokacije percepcije kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Kategorije privrženosti mjestu, rekreacije, estetike te kulturnog identiteta kartiralo je više sudionika dok su edukacija i negativnosti kartirane od strane manjeg broja sudionika u istraživanju. Šetnja je kao atribut rekreacije, prirodnost kao atribut estetike te percepcija neodržavanih zelenih površina kao atribut negativnosti kartirani su od najvećeg broja sudionika među atributima. Parkovi, šume, park šume, ostale zelene površine, Botanički/Zoološki vrt i zelenilo oko vodenih površina najčešće su kartirani tipovi urbane zelene infrastrukture u Zagrebu, a definirano ih je ukupno 20. Utvrđena je razlika u percepciji kulturoloških usluga i negativnosti u odnosu na tip urbane zelene infrastrukture. Vizualizacijom prostornih podataka određene su najvažnije lokacije percepcije kulturoloških usluga i negativnosti u Zagrebu. Nadalje, utvrđena je razlika u udaljenosti od doma ispitanika na kojoj se pojedina percepcija ili korištenje pojavljuje. Definiran je i opisan urbano-ruralni gradijent grada Zagreba. Sociodemografke karakteristike sudionika te njihove uobičajene navike prilikom korištenja zelenih površina nisu značajnije utjecale na izraženu percepciju kulturoloških usluga i negativnosti u urbanoj zelenoj infrastrukturi. Ovom se disertacijom prvi put primijenio PPGIS upitnik za prikupljanje prostornih podataka od stanovnika grada Zagreba o njihovoj percepciji kulturoloških usluga i negativnosti urbane zelene infrastrukture. Definirane razlike u percepciji i načinu korištenja pojedinih tipova urbane zelene infrastrukture u Zagrebu mogu se iskoristiti za unaprjeđenje dugoročnog planiranja i gospodarenja tim prostorima u suradnji s građanima, korisnicima prostora.Ecosystem services are all the benefits people obtain from different ecosystems and include provisioning services, supporting services, regulating services and cultural services. Today, when more than half of the world’s population is living in urban areas, cultural ecosystem services are increasingly important. They are defined as non-material benefits people obtain from ecosystems and include aesthetics, recreation and ecotourism, cultural values, knowledge transfer, social relations, and place attachment. Although important, they are less explored in relation to other ecosystem services because of their subjective dimension. How they are perceived depends on the characteristics of the ecosystem as well as the characteristics of users of that place. Disservices are defined as functioning of an ecosystem that is negative for human well-being. Urban green infrastructure is the main provider of cultural ecosystem services and disservices in cities. Heterogeneity of urban population as well as heterogeneity of urban green infrastructure make the assessment and quantification of perception of cultural ecosystem services and disservices difficult. However, knowledge on how different types of urban green infrastructure and perceived and used is still missing. The data about the ways in which users perceive and use different urban green infrastructure types can help to enhance planning and management of those spaces. In that regard, spatially explicit methods of data collection from direct users proved very beneficial. Within this research, online PPGIS (Public Participation Geographic Information System) questionnaire was used to collect spatial data about the perception of five categories (place attachment, recreation, aesthetics, education, cultural identity) and associated attributes of cultural ecosystem services and disservices in urban green infrastructure on a sample of citizens of Zagreb. In total, 384 respondents mapped 5,757 spatial markers designating locations perceived as providers of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure. Categories of place attachment, recreation, aesthetics, and cultural identity have been mapped by more respondents than education and disservices within this research. Walking as the attribute of recreation, Naturalness as the attribute od aesthetics and Unmaintained as the attribute of disservices were mapped by the largest number of respondents among attributes for each category. Parks, forests, park forests, other green spaces, Botanical/Zoo garden and greenery around water features are the most often mapped types of urban green infrastructure among 20 defined types. Difference in perception in relation to urban green infrastructure types has been observed. The most important locations in the city of Zagreb have been defined using visualization tools. Also, difference between distances from respondent’s home to locations providing each perception or use have also been found. Urban-rural gradient has been defined and described for the city of Zagreb. Socio-demographic characteristics or visiting behaviour of respondents in the sample did not influence stated perception of cultural ecosystem services and disservices of urban green infrastructure. Within this thesis, the first use of PPGIS questionnaire for spatial data collection about their perception of cultural ecosystem services and disservices from citizens of Zagreb was presented. Defined differences in perception and use of urban green infrastructure types in the city of Zagreb can be used to enhance long-term planning and management of those places in cooperation with citizens, the users of those places
Influence of addition of agricultural residues on properties and quality of wood pellets made from pedunculate oak (Quercus robur L.) raw material
U ovom diplomskom radu analiziralo se dodavanje poljoprivrednih sirovina, konkretno kukuruza i suncokreta, osnovnoj sirovini hrasta, na način i u omjerima da se zadrži ENplus kvaliteta peleta prema HRN EN ISO 17225. Redom su se ispitivali sadržaj vode, udio pepela, kalorijska vrijednost, vodoupojnost, dimenzijska stabilnost i tlačna čvrstoća. Dobiveni rezultati opravdali su očekivanja i ciljeve rada, te se miješanjem poljoprivredne biomase s drvnom mogu proizvesti peleti koji će svojim gorivim svojstvima, ali i mehaničkom čvrstoćom zadovoljavati sve normirane kriterije.In this thesis, it was analysed the addition of agricultural raw materials, specifically corn and sunflower to the basic raw material of oak, in a way and in proportions to maintain the ENplus pellet quality according to HRN EN ISO 17225. Moisture content, ash content, calorific value, water absorption, dimensional stability and compressive strength were examined. The final results justified the expectations and goals of the thesis, and by mixing agricultural biomass with wood, pellets can be obtained that will satisfy all standardized criteria with their fuel properties and mechanical strength