University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Dan otvorenih vrata 21. travnja 2023. Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Sveučilište u Zagrebu
No full textprogram DO
Development of norms in the final processing of chairs
No full textU radu je obrađeno istraživanje koje se odnosi na analizu vremena tehnološkog procesa u finalnoj obradi proizvodnje namještaja u ovom slučaju stolice .Objekt istraživanja je tvrtka Spin Valis d.d. Stolica je namještaj za sjedenje s naslonom za leđa koja je namijenjena za sjedenje jedne osobe. Analizirali smo i utvrdili radno vrijeme tehnološkog procesa za jednu stolicu te smo predložili metode za njegovo utvrđivanje.The paper deals with research related to the analysis of the time of the technological process in the final processing of furniture production, in this case chairs. The object of the research is the company Spin Valis d.d. A chair is a piece of furniture with a backrest intended for one person to sit. We analyzed and determined the working time of the technological process for one chair and proposed methods for its determination
Chinese quince - an ornamental and useful neglected fruit tree
No full textU zadnje vrijeme izazvanim globalnim klimatskim promjenama, posebno uključujući one urbane i periurbane prostore gdje se posebno manifestira nagla promjena staništa (urbanog tla i klime) koja dovodi do vremenskih nepogoda u smislu ekstremnog sušnog ljeta s velikom sunčevom radijacijom i blagih zima s manjom snijega mnoge do sada nama manje poznate, submediteranske ili čak mediteranske biljke lakše će se prilagođavati takvom izmijenjenom staništu. Kineska dunja (Pseudocydonia sinensis) je slabo ili čak potpuno nepoznata strana listopadna vrsta u Republici Hrvatskoj iz porodice Rosaceae koja dobro podnosi naše stanišne uvjete pa je cilj ovoga članka dati doprinos povećanju uzgoja ove vrste, definirati njezina biološka svojstva i ekološke zahtjeve, karakteristike vrste kod izbora za sadnju kao ukrasna vrsta i za plod. Etimološki gledano, naziv roda dolazi od riječi pseudo što znači laž i cydonia kao ime roda obične dunje. Na latinskom, sinensis znači kineski. Drugim riječima u doslovnom prijevodu bi značilo kako se radi o lažnoj dunji iz kine ili kineskoj lažnoj dunji. Svojim morfološkim karakteristikama se bitno razlikuje od obične dunje (Cydonia oblonga) i njezinih sorti jer raste kao manje stablo a puno rjeđe kao visoki grm, naraste puno više u visinu i širinu i ima veće plodove koji su otporni na većinu bolesti kod obične dunje kao što je smeđa pjegavost lista dunje koju izaziva gljiva Stemphylium vesicarium, monilija dunje koju izaziva gljiva Monilinia linhartiana i poznata pepelnica koju izaziva gljiva Podosphera oxyacanthae. List kineske dunje nema dlačica kao obična dunja i one je sitno nazubljen. U botanici su obično monotipski biljni rodovi otporniji na biljne bolesti i štetnike (npr. Ginkgo biloba, Koelreuteria paniculata i dr.) i takve biljke se nazivaju pest free. Kineska dunja nije u potpunosti pest free vrsta voćkarice ali ne napada ju mnogo biljnih bolesti i štetnika i zahtjeva vrlo malo ili ništa zaštite, ovisno o lokaciji sadnje i uzgojnim mjerama. Plemenjača se navodi kao najopasnija bolest za ovu vrstu. Potrebno je voditi brigu o zaštiti od kasnih proljetnih mrazeva i temperatura u fazi cvatnje ispod 4 °C, navodnjavanju zbog krupnoće ploda i uzgoju isključivo na potpunom suncu. Znanstveni sinonimi za ovu vrstu su: Chaenomeles sinensis (Thouin) Koehne, Cydonia sinensis Thouin, Pyrus cathayensis Hemsl, Pyrus sinensis (Thouin) Spreng i Malus sinensis. Englezi je nazivaju Chinese Quince ili Quince. Riječ je o monotipskom rodu sa samo jednom vrstom s vrlo malo imenovanih sorti za plod koji su selekcionirani u Kini gdje je vrsta i najpoznatija. U zadnje vrijeme botaničari raspravljaju o mogućem premještanju roda Pseudocydonia u rod Chaenomeles. To je listopadno ili poluzimzeleno stablo, koje potječe iz južne i istočne Kine gdje je nazivaju mùguā što se također odnosi na papaju i vrstu Chaenomeles speciosa. Stabla kineske dunje su pronađena na nadmorskim visinama oko 1000 metara u kineskim Provincijama: Anhui, Fujian, Guangdong, Guangxi, Guizhou, Hebei, Hubei, Jiangsu, Jiangxi, Shaanxi, Shandong i Zhejiang. U Koreji se kineska dunja naziva mogwa-namu a plod mogwa. U Japanu se i drvo i plodovi nazivaju karin, osim u medicini gdje se plod naziva wa-mokka prema kineskom i korejskom nazivu. Drvo kineske dunje je tvrdo a krupni najprije zeleni a kasnije svjetlo žuti i u potpuno zrelom stanju žuti plodovi su opori i koriste se od davnina u tradicionalnoj kineskoj medicini ali i kao hrana u istočnoj Aziji. Kineska dunja se primarno uzgaja iz sjemena gdje je važno istaknuti da za uspješno oprašivanje i zametanje sjemenki u plodu treba uzgajati najmanje dva ili tri stabla na udaljenosti od 7 do 9 m jer ukoliko se sadi jedno stablo ono se samo ne oprašuje i ne donosi plod sa sjemenom. Nakon što plodovi poprime žutu boju skidaju se škarama sa stabala i uzdužno se prerežu na pola i izvadi se sjeme. Sjeme treba temeljito oprati u tekućoj vodi na situ uz dodatak deterđenta jer je jako ljepljivo a sve mesnato usplođe odstraniti. Nakon toga sjeme se čuva na sobnoj temperaturi i može se sijati u jesen bez stratifikacije pri čemu sjeme prolazi prirodni hlado-vlažni postupak koji je potreban za savladavanje fiziološke dormantnosti embrija. Sjeme se može posijati u hladna klijališta, povišene gredice ili lijehe ili pak u kontejnere uz malčiranje nekim organskim malčem kao što je čisti listinac ili slama kako ne bih došlo do smrzavanja sjemena ili njegovog izbacivanja na površinu i sušenja. Kod jesenske sjetve sjeme je također potrebno zaštititi od napada glodavaca poput miševa i vjeverica. Sigurniji i bolji način je sjetva prethodno stratificiranog sjemena u proljeće kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva. U tom slučaju potrebno je provesti 3 mjeseca ili oko 90 dana hladne stratifikacije što znači da se sjeme najprije moči 24 sata u vodi sobne temperature kako bi se kako bi se poboljšao postotak klijavosti i kako bi se odstranile šture ili prazne sjemenke manje gustoće koje plutaju na površini vode. Takve šture sjemenke neće proklijati a u plodu ih uvijek ima u određenom postupku. Taj postupak se naziva flotacija sjemena i uvijek ga treba napraviti kako bi se povećala sjetvene vrijednost bilo kojega sjemena. Nakon močenja sjemena u vodi i uklanjanja sjemenki koje plutaju, one veće gustoće ili pune sjemenke su na dnu posude i isključivo one se uzimaju i pomiješaju sa sterilnim prženim pijeskom ili tzv. Dravskim pijeskom u volumenom omjeru sjeme:pijesak (1:4), stave se u PVC izbušene vrećice i u hladnjak na temperaturu oko 5 °C. Osim pijeska sjeme se može pomiješati i s prethodno navlaženim tresetom od mahovina ali se u tom slučaju nakon stratifikacije ono teže odvaja od sjemena za razliku od pijeska i sjetva se može obaviti zajedno s tresetom. Sjeme se preventivno prije stratifikacije može tretirati dopuštenim fungicidima kako se ne bih prenijele gljivične bolesti. Vrećice sa sjemenom treba označiti s datumom početka stratifikacije koji se radi prema sjetvenom kalendaru u proljeće tako da kreće 90 dana prije sjetve. Povremeno se kontrolira vlažnost i aeracija u vrećicama sa sjemenkama. Treba paziti da se pijesak ne osuši ili da ne bude previše mokar. Pred kraj stratifikacije treba češće kontrolirati sjeme jer ono klija na niskim temperaturama i sjemenki korjenčić se ne smije izdužiti više od 5 mm. Kad proklije od 10 do 20 % sjemenki ono se onda može sijati na otvorenom u povišene gredice ili Dunemannove lijehe ili u kontejnere što je puno bolje jer se dobiju sadnice obloženoga korijena koje kasnije imaju prednost kod sadnje i bolju mobilnost. Sjetvu u proljeće treba obaviti što je moguće ranije kako se ne bih razvila sekundarna dormantnost sjemena zbog čega sjeme preleži jednu godinu ili uopćene ne proklija a ako naknadno isklija onda je postotak rasadničke klijavosti nizak. Ovisno od godine to je vrijeme krajem ožujka i početkom travnja kada su najveće oscilacije između temperature dana i noći što potiče klijanje ovako dormantnog sjemena. To znači da s predsjetvenom pripremom treba krenuti oko 01.01. Moguć je i uzgoj klijanaca u lijehama a kasnije kad budu dovoljno velike presadnjom ili pikiranjem u pojedinačne kontejnere volumena najmanje 2 litre. Prvu zimu sadnice treba držati u stakleniku a kasnije se mogu posaditi na trajna mjesta u kasno proljeće ili rano ljeto, najbolje nakon 15. svibnja kada prođe opasnost od svih kasnih proljetnih mrazeva jer kineska dunja rano lista. Kineska dunja u mladosti sporo visinski prirašćuje a kasnije dok se stvori jak korijenski sustav stablo ima srednje brzi rast što je pozitivna značajka kod selekcije ili izbora vrsta u arborikulturi ili za urbana područja. Od uzgoja iz sjemena do prvih plodova treba pričekati barem 8 godina što opet ovisi o klimi i njezi. Kineska dunja se može razmnožavati i autovegetativno povaljenicama no taj način razmnožavanja nema komercijalni značaj. Tako bi se mogli razmnožiti posebno dekorativni genotipovi po jesenskom aspektu lišća a sadnice bi došle u rod vrlo rano tj. odmah nakon ožiljavanja povaljenica s adultnog stabla koje fruktificira te njezinom presadnjom na stalno mjesto iz razloga što se autovegetativnim načinom prenosi i dob stabla. Kineska dunja raste u području UK zone izdržljivosti 6 ili prema USDA podjeli od zone 5 do 8. Cvjeta ružičastim cvjetovima na jednogodišnjem izbojku u vremenu od travnja do svibnja, a sjeme dozrijeva u listopadu. Vrsta je hermafrodit (ima i muške i ženske organe), cvjetovi su mirišljavi i oprašuju ih kukci. Odgovaraju ju joj laka (pješčana), srednja (ilovasta) i teška (glinasta) tla. Za uzgoj su prikladna i blago kisela, neutralna i bazična (blago alkalna) tla. Dobro podnosi vjetar i ima male zahtjeve za održavanjem nakon sadnje. Preferira dobro drenirana tla srednje vlažnosti, a za rast, dobru cvatnju i fruktifikaciju traži izloženost potpunom suncu
Presence of pathogenic fungi in declining stands of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Valh)
No full textProvedenim istraživanjem simptomatičnih stabala poljskog jasena zabilježena je prisutnost različitih gljivičnih organizama, od kojih su neki paraziti, drugi saprofiti ili endofiti. Uzorkovana su stabla osutosti krošanja u starijoj sastojini od 45% do 70%, te u mlađoj sastojini osutosti krošanja 20% do 40%.
Provedenim izolacija iz simptomatičnog tkiva uzorkovanih stabala utvrđeno je ukupno 42 taksona gljiva, od kojih je 33 taksona identificirano do razine vrste te 9 do razine roda. Utvrđeno je da se među izoliranim taksonima nalaze značajniji uzročnici bolesti: Hymenoscyphus fraxineus, Kretzschmaria deusta, Diplodia fraxini, Diaporthe eres i Cryptosphaeria eunomia var. fraxini. Najznačajnija zabilježena vrsta je H. fraxineus koja se smatraglavnim uzročnikom odumiranja poljskog jasena u istraživanim sastojinama.The research on symptomatic narrow-leaved ash trees revealed the presence of various fungal organisms, some of which are parasites, saprotrophs or endophytes. Trees were sampled in the older ash stand with crown transparency 45%
to 70%, and in the younger ash stand with crown transparency 20% to 40%.
A total of 42 taxa of fungi were identified from the symptomatic tissue of the sampled trees, of which 33 taxa were identified to the species level and 9 to the genus level. Among the isolated taxa followong important tree diseases were found: Hymenoscyphus fraxineus, Kretzschmaria deusta, Diplodia fraxini, Diaporthe eres and Cryptosphaeria eunomia var. fraxini. The most significant is H. fraxineus, which is considered as the main cause of the narrow-leaved ash dieback in the investigated stands
Brown bear(Ursus arctos L.) - biology, ecology, management and role in Croatian forests
No full textU ovom završnom radu ćemo se dotaknuti sistematike i rasprostranjenosti te biologije medvjeda kao osnovnih čimbenika. Nadalje opisati ću način gospodarenja medvjeda kao bitnu granu lovstva koje je usko povezano sa šumarstvom. Dotaknuti ću se teme prehrane te općenito biljnih zajednica kojima se medvjed prehranjuje. Argumentiranje I obrazloženje postavljenih teza izvršiti ću uz pomoć mentora i ostalih profesora
Development of seating furniture concepts for furnishing residential areas
No full textSuvremeni trendovi uvjetuju život obitelji u manjim stambenim prostorima. U cilju maksimalne iskoristivosti prostora najvažnija je odgovarajuća tlocrtna organizacija svih elemenata u prostoru, što uvjetuje i oblikovanje namještaja za sjedenje i odmor manjih dimenzija. U radu se istražuju trendovi, potrebe korisnika (tržišta) i navike življenja u manjim stambenim prostorima putem prikupljanja indeksa dizajna i anketnog upitnika temeljem čega su oblikovana i konstruirana konceptualna rješenja višefunkcionalnog ojastučenog asortimana namještaja za sjedenje i odmor, prikazana idejnim skicama, tehničkom dokumentacijom, vizualizacijom i 3D virtualnim modelima.Contemporary trends condition the life of families in small residential areas. With the aim of maximum utilisation, the most important is the appropriate layout organization of all elements in the space, which also requires the design of furniture for seating and relaxation of smaller dimensions. The paper explores the trends, needs of users (markets) and habits of living in smaller residential areas through the collection of design indexes and survey questionnaires, on the basis of which conceptual solutions of a multifunctional reinforced range of furniture for seating and rest are designed and constructed, presented with preliminary drawings, technical documentation, visualization and 3D virtual models
Griffon vulture (Gyps fulvus Hablizl) as part of zoocenosis in Croatia
No full textTema ovog rada je Bjeloglavi sup (Gyps fulvus Hablizl ) kao dio zoocenoze u Hrvatskoj. Bjeloglavi sup je ptica grabljivica iz reda jastrebovki (Accipitriformes), porodice jastrebova (Accipitridae). On je monogamna vrsta koja živi u manjim kolonijama sa drugim parovima bjeloglavih supova. Ishrana mu se bazira isključivo na uginulom plijenu, to jest na lešinama ovaca, konja, lisica, zečeva i goveda. Rasprostranjen je na području južne Europe, mediteranskim zemljama pa sve do Njemačke, Poljske na sjeveru. U Hrvatskoj ga nalazimo na području Kvarnera i kvarnerskih otoka. Na dalje bit će detaljnije opisane njegove biološke katakteristike, razmnožavanje, ishrana, migracije, te ugroženost i zaštita. Danas je on strogo zaštićena vrsta zbog malobrojne populacije
Analysis of the drought in the area of the Plitvice National Park
No full textTemeljni fenomeni Nacionalnog parka Plitvička jezera su šumski ekosustavi i voda. Klimatske promjene utječu na oba fenomena ovog nacionalnog parka. Jedno od obilježja promjene klime su sve učestalija sušna razdoblja. Različitim metodama analizirana je učestalost i trajanje suše, trend glavnih klimatskih elemenata i indeksa suše te trend vodostaja vodotoka na području nacionalnog parka. Tijekom četrdesetogodišnjeg razdoblja ukupno je bilo deset sušnih godina. Količine oborina i srednje godišnje temperature zraka povećavale su se na području meteorološke postaje Korenica. Statistički značajno su se povećavali i trendovi indeksa suše prema vlažnijim uvjetima. Za analizirano vremensko razdoblje na području istraživanja broj sušnih mjeseci se smanjivao, ali ovaj trend nije bio statistički značajan. Neki vodotoci imaju trend povećanja, a neki trend smanjenja srednjih vodostaja. Utvrđena je povezanost indeksa suše te broja sušnih mjeseci i vodostaja vodotoka. S obzirom na trend oborina, suše i vodostaja, na području Nacionalnog parka Plitvička jezera trebalo bi biti dovoljno vode na raspolaganju šumskom drveću i vodotocima.The fundamental phenomena of the Plitvice Lakes National Park are forest ecosystems and water. Climate change affects both phenomena of this national park. One of the characteristics of climate change is increasingly frequent dry periods. The frequency and duration of drought, the trend of the main climatic elements and the drought index, and the trend of water levels in the national park were analyzed using different methods. During the forty-year period, there were a total of ten dry years. The amount of precipitation and the average annual air temperature increased in the area of the meteorological station Korenica. Drought index trends towards wetter conditions also increased statistically significantly. For the analyzed time period in the research area, the number of dry months decreased, but this trend was not statistically significant. Some watercourses have a trend of increasing, and some have a trend of decreasing mean water levels. The connection between the drought index and the number of dry months and the water level of watercourses was determined. Considering the trend of precipitation, drought and water level, there should be enough water available for forest trees and watercourses in the area of the Plitvice Lakes National Park
Overview of the current state and a proposal for the arrangement of flower beds in the City of Mali Lošin
No full textU ovom završnom radu prikazano je trenutno stanje cvjetnih gredica u gradu Malom Lošinju pregledom i opisom vrsta koje se mogu naći na nekoliko odabranih lokacija. U kontekstu položaja samog grada kao i odabranih gredica te klime koja prevladava na ovom području predložene su i druge vrste koje bi se mogle koristiti. Vrste su birane prema karakteristikama i zahtjevima za uspješan rast i razvoj koji bi im u ovom odabranom području bili osigurani. Uz najpovoljnije uvjete vrste su birane kako bi bile i estetski smislene