University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Infleunce of soil particle size distribution on soli water potential
No full textCilj završnog rada na izabranim uzorcima tla (24 uzorka) odrediti granulometrijski sastav tla (u skladu s normom 11277, 1988) i vodno-retencijske značajke tla (u skladu s normom ISO 11274, 1998), te utvrditi utjecaj različitih teksturnih klasa tla na vodni potencijal tla. Na temelju analize granulometrijskig sastava tla (GST) izdvojene su dvije teksturne klase tla (13 uzoraka teksturna oznaka glina i 11 uzoraka teksturne oznake praškasta ilovača). Udjel vode kod retencijskog kapaciteta tla za vodu (pF = 2,52, tlak 0,33 bara), lentokapilarne vlažnosti tla (pF = 3,8 , tlak 6,25 bara) i točke venuća (pF = 4,2 , tlak 15 bara) bile su više za teksturnu ozanku glina u odnosu na teksturnu oznaku praškasta ilovača. Utvrđena je pozitivna koleracija za frakcije gline te negativna za frakcije praha i vodno-retencijskih značajki tla.The aim of the BSc Thesis is to determine on the selected 24 soil samples the granulometric composition of the soil (in accordance with the ISO 11277, 1988 standard), water-retention characteristics of the soil (in accordance with the ISO 11274, 1998 standard), and to determine the influence of different textural soil classes on soil water potential. Based on the analysis of the granulometric composition of the soil, two textural classes of soil were distinguished (13 samples with the textural designation of clay and 11 samples with the textural designation of powdery loam). The share of water in soil water retention capacity (pF = 2.52, pressure 0.33 bar), lento-capillary soil moisture (pF = 3.8 , pressure 6.25 bar) and wilting point (pF = 4.2 , pressure 15 bar) were higher for the textural label of clay compared to the textural label of powdery loam. A positive correlation was found for clay fractions and a negative correlation for dust fractions and water-retention features of the soil
Comparison of methods for determining potential evapotranspiration in different vegetation zones
No full textEvapotranspiracija je složen hidrološki ciklus kojim se voda vraća natrag u atmosferu. Točnije evapotranspiracija je ukupno isparavanje vode s određenog područja. U ovom radu detaljno je opisan proces evapotranspiracije, kao i metode određivanja evapotranspiracije. Opisano je klimatsko područje za odabrane meteorološke postaje Osijek, Zagreb, Parg i Hvar. Cilj ovoga rada je usporedba potencijalne evapotranspiracije u različitim klimatskim tipovima. Točnije usporedba i međusobna povezanost potencijalne evapotranspiracije između područja s različitim klimatskim obilježjima. Prema Köppenu meteorološka postaja Osijek ima umjereno toplu klimu s vrućim ljetima (Cfa tip klime), meteorološke postaje Zagreb i Parg imaju umjereno toplu klimu s toplim ljetima (Cfb tip klime), a Hvar ima sredozemnu klimu s vrućim ljetima (Csa tip klime). Za potrebe ovog rada korištene su neizravne metode određivanja potencijalne evapotranspiracije;Thornthweitova metoda, Blaney-Criddleova metoda i metoda Ivanova
Improvement of the quality control system in the production of panel furniture
No full textPrimarni interes ovoga rada predstavlja istraživanje koje se odnosi na promatranje te snimanje tijeka tehnološkog procesa određenog proizvoda, analizu i obradu podataka. Cilj rada je predlaganje mjera poboljšanja tehničke kontrole kvalitete s ciljem poboljšanja proizvodnog procesa.The primary interest of this paper is research related to the observation and recording of the technological process of a certain product, analysis and data processing. The aim of the paper is to propose measures to improve technical quality control with the aim of improving the production process
Brown bear (Ursus arctos, L.) as a part of the forest zoocenosis in the Plitvice lakes National park
No full textTema rada je smeđi medvjed (Ursus arctos, L.) kao dio šumske zoocenoze Nacionalnog parka Plitvička jezera. U ovom su radu opisane biološke značake smeđeg medvjeda, rasprostranjenost vrste u Hrvatskoj I svijetu i način prehrane. Nacionalni park Plitvička jezera je najstariji, najveći I najposjećeniji nacionalni park u Hrvatskoj te sa svojom mnogobrojnom I raznolikom florom I faunom čini savršeno stanište za smeđeg medvjeda. Objasnit ćemo način obilježavanja medvjeda te ćemo pratiti kretanja I aktivnosti obilježenih medvjeda kako bi ustanovili stabilnost vrste u Parku. Također, navest ćemo mjere zaštite koje je potrebno provoditi kako bi se očuvala ova vrsta I njezina brojnost na ovom području
The influence of the parent materialon the combisols in the area alea Plitvice Lakes National Park
No full textCilj rada bio je utvrditi postoje li statistički značajne razlike između kalkokambisola povrh vapnenca i kalkokambisola povrh dolomita na području NP Plitvička jezera. Na području parka otvorili smo 30 pedoloških profila od kojih je 18 bilo na vapnencima i 12 na dolomitima. Na otvorenim pedološkim profilima po horizontima su uzeti uzorci tla te je određena skeletnost po horizontima, kao i debljina pojedinih horizonata i ukupna dubina cijelog profila. Zajednica Lamio orvalae-Fagetum se dominantrno pojavljuje na vapnencu, a Helleboro nigri-Fagetum na dolomitu, dok se zajednica Omphalodo-Fagetum podjednako pojavljuje na oba tipa matičnog supstrata. Najveće razlike u ektomorfološkim parametrima između vapnenaca i dolomita utvrđene su klasifikaciji stjenovitosti i kamenitosti, gdje se na vapnencu ona kreće u rasponu od vrlo niske do vrlo visoke, dok je na dolomitu nema. Uzorci tla odneseni su na fakultet te je na svima određen je granulometrijski sastav, zatim pH reakcija tla odnosno pH-vrijednosti u vodi i otopini CaCl2, na uzorcima čija je pH-vrijednost u CaCl2 bila veća od 5,5 određen je i udio karbonata u tlu, udjela organskog i ukupnog ugljika i ukupnog dušika metodom suhog spaljivanja te na kraju udio makro- i mikroelemenata. Dominantna teksturna oznaka kalkokambisola povrh vapnenaca je praškast glina dok je kod kalkokambisola povrh dolomita praškasto glinasta ilovača. Od endomorfoloških značajki statistički značajne razlike su u dubini A horizonta, skeltnosti u B horizontu, udjeli krupnog i sitnog pijeska u A i B horizontu, a udjel gline u A horizontu je pokazao statistički najveću razliku. U kemijskim svojstvima pH u vodi se statistički značajno razlikovao u oba horizonta, a pH u CaCl2 samo u A horizontu. Udio totalnog dušika se statistički značajno razlikovao u B horizontu. Kod makroelemenata statistički značajna razlika je bila kod udjela biodostupnog kalija u A horizontu, dok se udjel magnezija očekivano statistički značajno razlikovao u oba horizonta. Od istraživanih biogenih mikroelemenata jedino se statistički značajno razlikovao udjel bora u A horizontu kalkokambisola povrh dolomita u odnosu na kalkokambisole povrh vapnenca.The purpose of this research was to determine if there are statistically significant differences between calcocambisols over limestone and calcocambisols over dolomite in the area of Plitvice Lakes National Park. In the park area, we opened 30 pedological profiles, with 18 on limestone and 12 on dolomite. Soil samples were taken from the open pedological profiles by horizons, and the skeletal content by horizons, as well as the thickness of individual horizons and the total depth of the entire profile, were determined. The community Lamio orvalae-Fagetum predominantly occurs on limestone, while Helleboro nigri-Fagetum occurs on dolomite. The Omphalodo-Fagetum community appears equally on both types of parent substrates. The greatest differences in ecomorphological parameters between limestone and dolomite were found in the classification of rockiness and stoniness, which ranged from very low to very high on limestone, while it was absent on dolomite. Soil samples were taken to the university, where the granulometric composition, pH of the soil reaction, pH values in water and CaCl2 solution were determined for all samples. For samples with a pH value in CaCl2 higher than 5.5, the carbonate content in the soil, the content of organic and total carbon, and total nitrogen by dry combustion method were also determined. Finally, the content of macro- and microelements was determined. The dominant textural classification of calcocambisols over limestone is powdery clay, while for calcocambisols over dolomite, it is powdery clayey silt. Among the endomorphological features, statistically significant differences were observed in the depth of the A horizon, skeletal content in the B horizon, the proportions of coarse and fine sand in the A and B horizons, with the clay content in the A horizon showing the greatest statistical difference. In terms of chemical properties, pH in water showed statistically significant differences in both horizons, while pH in CaCl2 was significant only in the A horizon. The total nitrogen content showed statistical differences in the B horizon. Among the macroelements, the content of bioavailable potassium in the A horizon showed a statistically significant difference, while the magnesium content was expectedly statistically significant in both horizons. Of the investigated biogenic microelements, only the boron content in the A horizon of calcocambisols over dolomite showed a statistically significant difference compared to calcocambisols over limestone
Wood finishing failures
No full textOvaj rad istražuje površinsku obradu drva s fokusom na simulaciju i analizu grešaka koje se mogu pojaviti tijekom ovog procesa. U uvodu je definirana površinska obrada drva i njen značaj u postizanju estetskog izgleda i povećanju trajnosti drvnih proizvoda. Cilj istraživanja bio je simulirati i analizirati česte greške koje se javljaju tijekom površinske obrade drva, proučavajući njihove uzroke i implikacije. Eksperimentalni dio rada je usmjeren na simulaciju odabranih grešaka i detaljno dokumentiranje njihovih karakteristika na reprezentativnim uzorcima. Zaključak istraživanja ističe da su rezultati eksperimenata potvrdili prethodne teorije i hipoteze o greškama u površinskoj obradi drva. Analiza podataka nakon eksperimenata pružila je dublje razumijevanje pojedinih grešaka i njihovih uzroka, te naglašava važnost iskustva, obuke i primjene stručnih pristupa u smanjenju učestalosti i ozbiljnosti grešaka. Osim toga, istraživanje naglašava važnost pravilnog pripremanja površine i primjene odgovarajućih tehnika površinske obrade drva kako bi se osigurala dugotrajnost i estetska privlačnost proizvoda. Kroz analizu grešaka, istraživanje pruža smjernice za poboljšanje prakse i upravljanja proizvodnim procesima, s ciljem povećanja produktivnosti i kvalitete rada. Ključni zaključak istraživanja govori o tome da je identifikacija stvarnih uzroka grešaka ključna za njihovo rješavanje ili sprječavanje, što može znatno doprinijeti poboljšanju kvalitete proizvoda i smanjenju troškova u proizvodnom procesu površinske obrade drva.This thesis investigates wood surface treatment with a focus on simulating and analyzing failures that may occur during this process. The introduction defines wood surface treatment and its significance in achieving aesthetic appearance and increasing the durability of wood products. The research objective was to simulate and analyze common errors that occur during wood surface treatment, studying their causes and implications. The experimental part of the study aimed to simulate selected failures and thoroughly document their characteristics on representative samples. The research conclusion highlights that the experimental results have confirmed previous theories and hypotheses regarding errors in wood surface treatment. Data analysis after the experiments provided a deeper understanding of individual errors and their causes, emphasizing the importance of experience, training, and the application of expert approaches in reducing the frequency and severity of errors. Furthermore, the research underscores the importance of proper surface preparation and the application of appropriate wood surface treatment techniques to ensure product longevity and aesthetic appeal. Through error analysis, the research provides guidelines for improving practices and managing production processes, with the goal of enhancing productivity and work quality. The key research finding is that identifying the real causes of errors is crucial for their resolution or prevention, which can significantly contribute to improving product quality and reducing costs in the wood surface treatment production process
Creating the conceptual landscape design solution of Susedgrad park through innovative land surveying using modern equipment
No full textU diplomskom radu prikazano je kreiranje idejnog rješenja uređenja parka Susedgrad korištenjem inovativnih metoda terenske izmjere suvremenim geodetskih gps uređajima, GNSS uređajem Stonex S900A. Nakon terenske izmjere, podaci su se obradili u QGIS programu te se za kasniju vizualizaciju postojećeg stanja i idejnog rješenja koristio BIM softver Edificius. Ova studija istražila je i procijenila prednosti korištenja suvremene geodetske opreme te način na koji ona poboljšava proces izrade idejnog rješenja krajolika parka kao i upotreba suvremenih softverskih rješenja. Za opremanje parka infrastrukturnom opremom korišteni su rezultati online ankete posjetitelja parka.The thesis presented the creation of a conceptual solution for the arrangement of the Susedgrad park using innovative methods of field surveying with modern geodetic GPS devices, the Stonex S900A GNSS device. After the field survey, the data was processed in the QGIS program and the BIM software Edificius was used for the subsequent visualization of the existing state of surface and conceptual solution. This study investigated and evaluated the advantages of using modern geodetic equipment and the way in which it improves the process of creating a conceptual design of the park's landscape, as well as the use of modern software solutions. The results of an online survey of park visitors were used to equip the park with equipment
Reaserch on the changes in the functional properties of mattresses
No full textTržište danas očekuje od proizvođača madraca da se pridržava normom postavljenih zahtjeva kako bi osigurali kvalitetu i kako bi korisnici mogli usporediti proizvode i uskladiti svoja očekivanja. Neki od tih zahtjeva su procjena svojstava poput tvrdoće i čvrstoće. Istraživanje promjena funkcionalnih svojstva madraca provoditi će se pomoću modificirane metode ispitivanja prema HRN EN 1957. Cilj rada je istražiti promijene funkcionalnih svojstva tijekom procesa ispitivanja madraca u kojima će mjerenja i provjere biti češće, a sama metoda, tj. Ciklus ispitivanja prilagođeni stvarnim uvjetima korištenja madraca. Na kraju bit će uspoređeni rezultati funkcionalnih svojstva dobiveni standardnom i modificiranom metodom.The market today expects mattress manufacturers do adhere to set requirements to ensure quality and comparability between products. Some of these requirements are evaluation of properties such as hardness and firmness. The investigation of the change in the functional properties of the mattress will be carried out using a modified test method according to HRN EN 1957. The aim of the research is to investigate the change in functional properties during the mattress testing process in which measurements will be more frequent. The test method itself will be modified so that the test cycle is adapted to the actual conditions of mattress use. Finally, the results of the functional properties obtained by the standard and modified method will be compared
Programirani uzgoj stabala u kontejnerima na popločenim površinama
No full textUzgoj stabala na popločenim površina oduvijek je predstavljao određeni kompromis. Općenito, moguća su dva načina uzgoja stabala na opločnicima. Prvi, koji se tradicionalno najčešće koristi su otvori za sadnju ispod, u ravnini i iznad popločene površine. Otvori bi trebali biti minimalne veličine od 1, 5m2, a ponajprije ovise o konačnim dimenzijama stabla i promjeru stabla u razini tla. Kod onih vrsta gdje je promjer stabla u razini tla puno veći od promjera u prsnoj visini (1, 30 m) ili kod cijepljenih stabala gdje se razvija veliko oteknuće na mjestu spoja (guka) otvori bi trebali biti većih dimenzija. Otvori mogu biti prekriveni i neprekriveni. Puno su češći oni prekriveni opekom, kamenom ili pijeskom, metalnim rešetkama i betonskim pločama. Veličina otvora na pločnicima utječe na rast stabla. Što su otvori na pločnicima veći, stablo u konačnici postiže veće dimenzije. Drugi način uzgoja stabala na popločenim površinama je u velikim posudama-kontejnerima koji spadaju u grupu nadzemnih kontejnera. Arborikultura je znanstvena disciplina u okviru urbanog šumarstva koja uključuje selekciju, sadnju, njegu i znanstveno kultiviranje drveća i drvenaste vegetacije u nešumarskom kontekstu, odnosno aktivnosti na upravljanju sa samostojećim stablima, kao i na malim grupama stabala. Najkraće možemo reći da pojam arborikultura uključuje gospodarenje stablima u urbanim područjima. Moguća su dva pristupa s obzirom na uređenje eksterijera parkovnim elementima. Prvi je definirati parkovne elemente i prema njima uskladiti vrste, a drugi je obrnuti pristup. Kod izbora vrsta za sadnju u arborikulturi postoje dvije teze-načela koja glase „Prava vrsta na pravom mjestu“ ili „Ako se zna mjesto sadnje, prema tome treba odabrati vrste“. Dakle, prije svakog idejnog projekta potrebno je postaviti pitanje namjene uzgoja drveća na popločenim površinama. Kod uzgoja sadnica u kontejnerima vrlo je važno postići kompatibilnost sadnice s kontejnerom ili zgradom (okolišem). Veličina i oblik kontejnera ovise ponajprije o izabranoj vrsti, što znači da prije uzgoja sadnica u kontejnerima prvo treba napraviti popis vrsta i kultivara, a nakon toga uskladiti ekološke zahtjeve i biološka svojstva vrsta i kultivara s ostalim čimbenicima (kontejner, supstrat, gnojivo, voda, mikoriza…). Veličina stabla je obično proporcionalna korijenskom sustavu. Kao primjer može se navesti kod nas parkovno i drvoredno rijetka vrsta Acer rubrum, koja posađena u drvene kontejnere svojim brzim rastom korijenskog sustava za kratko vrijeme ispuni raspoloživi volumen supstrata i potrebna je presadnja u sadnu jamu ili veći kontejner, što je puno skuplja metoda. Kod programiranog uzgoja drveća u kontejnerima na popločenim površinama potrebno je poznavati mikroklimu mjesta sadnje, pravilno odabrati vrste i kultivare te parkovnu infrastrukturu. Posebno je važna zaštita korijenskog sustava tijekom zimskih mjeseci. Postoje dva rješenja, prvi i složeniji je čuvanje kontejnera u zaštićenom prostoru, a drugi uporaba izolacijskih materijala kojima se zaštićuju kontejneri tijekom najhladnijih mjeseci. Postoje dvije vrste nadzemnih kontejnera s obzirom na mobilnost - mobilni i trajni - nepokretni. Ovisno o situacijama biraju se tipovi kontejnera glede mobilnosti. Bolji su mobilni kontejneri, ali treba voditi brigu o njihovoj ukupnoj težini. Oni bi trebali biti izgrađeni od uv stabilnog materijala i ne bi smjeli pucati na negativnim temperaturama zraka. Također bi trebali imati dobre ojačane ručke za njihovo premiještanje. Kontejneri i sadnice za uređenje krajobraza na popločenim površinama raspoloživi su u brojnim stilovima, oblicima i bojama. Prilikom izbora kontejnera treba voditi brigu o konačnoj veličini stabla, što je izuzetno važno za pravilan rast stabala i korijenskog sustava. Općenito kontejner treba biti širi od visine kako bi se omogućila što bolja izolacija korijenskog sustava. Važna je ukupna težina kontejnera, što podrazumijeva samu težinu kontejnera, ali i supstrata, stabla i vode za navodnjavanje. Postoji puno materijala za izradu nadzemnih kontejnera (glina, terakota, plastika, drvo, …). Glineni kontejneri su teži od plastičnih, ali su stabilniji na vjetrovitim mjestima, posebno kod velikih stabala. Kontejneri od terakote su teški i stabilni, ali bi trebali biti otporni na smrzavanje. Lagani, plastični kontejneri su idealni ako se želi postići mobilnost biljaka, posebno na velikim balkonima ili krovnim vrtovima. Drveni kontejneri se estetski i ekološki najprikladniji. Najbolji efekt postižu oni od drvenih poluoblica, tako da s vanjske strane bude izražena dekorativnost kore. Trebali bi biti od vrsta s trajnim drvom. Važna je debljina stijenki drvenih kontejnera zbog zaštite korijenskog sustava, tako da se predlaže konstrukcija onih s duplim stjenkama između kojih se stavlja dobar izolacijski materijal. Unutarnji zidovi kontejnera trebali bi imati vertikalna rebra za prisilno usmjeravanje rasta korijena pozitivno geotropno. Rebra služe da spriječe deformacije korijenskog sustava, što je glavni problem uzgoja biljaka u posudama. Na popločenim površinama kontejneri bi trebali biti izdignuti 20 cm iznad razine pločnika kako bi se spriječilo pregrijavanje supstrata i uginuće korijenja na dnu kontejnera. Kod programiranog uzgoja biljaka u kontejnerima važno je oblikovati kontejner s obzirom na izabranu vrstu. Izbor prave veličine kontejnera upravo ovisi o izboru biljne vrste. Puno je čimbenika o kojima treba voditi brigu kod projektiranja nadzemnih velikih kontejnera. Posebice je važna drenaža na dnu kontejnera, što se postiže bušenjem dovoljnog broja rupa za odvodnju viška vode kod kiše ili navodnjavanja. Za rast korijenskog sustava najvažnije je dovoljno kisika, a zamočvareno tlo ili supstrati istiskuju kisik iz makro i mikro pora tla, što dovodi do hipoksije odnosno gušenja korijenja zbog viška vode u zoni rizosfere. Tlo ili supstrat jako je važan za dobro zdravstveno stanje stabala. Ono bi trebalo biti dovoljno prozračno i propustljivo (drenirano) za vodu, ali treba biti sposobno zadržavati određenu količinu vode koja je potrebna biljci. Neki stavljaju na dno kontejnera sloj drobljene cigle, crijepa, terakote, keramike, šljunka i sl. što će osigurati dobru drenažu. Vrlo je važan pH supstrata, jer o njemu ovisi usvajanje biljnih hranjiva, rast i razvoj biljke. Kod acidofilnih vrsta posebno je važan niski pH supstrata i meka voda za navodnjavanje. Dobri supstrati za kontejnere zadržavaju dovoljne količine vode, pri čemu ne dolazi do hipoksije zbog viška vode. Najčešće se koristi kao supstrat kompost u koji se može dodati određeni postotak treseta, pijeska ili perlita, već prema zahtjevima biljke. Na površinu supstrata treba dodati sloj od 8 cm organskog malča od kore ili drva koji zadržava vlagu i pojavu korovskih biljaka ili mahovine na površini supstrata. Postoje i malčevi koji su tretirani s herbicidom (Oryzalin) pa imaju bolje djelovanje u smislu sprječavanja rasta korovskih biljaka. Osim toga malč tijekom ljetnih mjeseci čuva korijenski sustav od pregrijavanja. Malč je potrebno udaljiti od debla najmanje 10 cm što je preventivna mjera kojom se sprječava trulež u zoni žilišta stabla. Danas na tržištu postoji puno vrsta bojanih organskih malčeva čijom se uporabom može postići dobar efekt u smislu kontrasta biljke i malča ili malča i boje zgrade. Kontejnerski način uzgoja stabala je različit od uzgoja na polju. Veliki problemi kontejnerskog uzgoja povezani su s isušivanjem supstrata. Navedeni problem rješava se programiranim navodnjavanjem s obzirom na zahtjeve vrste. Navodnjavanje treba biti redovito i temeljito. Cijela dubina kontejnera treba biti vlažna sve do dna. Važno je projektirati sustave navodnjavanja koji se koriste kod pametnih vrtova. Kod drveća u kontejnerima najčešći način navodnjavanja je kap na kap. Bez sustava navodnjavanja nemoguć je kontejnerski uzgoj biljaka na popločenim površinama. Svakoj vrsti i kultivaru potrebno je osigurati njegov vlastiti sustav navodnjavanja. Postoje uređaji za navodnjavanje biljaka (Daisy.si) gdje vlasnik sa smartphonea može vidjeti parametre svoje biljke i daljinski reagirati na njih. Kada je zemlja presuha, pokrenut će se sustav s dovodom vode iz spremnika, a može se obavljati i unos gnojiva. Riječ je o novijem sustavu daljinske konfiguracije i kompjuterske tehnologije. Supstrat treba godišnje oplemeniti s takozvanim pametnim gnojivima s kontroliranim otpuštanjem ciljanih biljnih hranjiva u određenom vremenskom roku (npr. Osmocote). Takva gnojiva dolaze u različitim formama, trajanju otpuštanja i načinu otpuštanja, što se može prilagoditi zahtjevima rasta i razvoja pojedine vrste. Unaprijed definiranu dozu gnojiva s obzirom na promjer debla u razini tla najbolje je aplicirati u izbušene rupe u koncentričnim krugovima oko biljke. Osim krutih, može se koristiti i ciljano tekuće gnojivo u pravilnim intervalima. Svakog proljeća potrebno je zamijeniti površinski sloj supstrata i dodati svježi kompost koji u sebi sadrži hranjive tvari. Sljedeći problem je što korijenski sustav stabala u nadzemnim kontejnerima tijekom ljeta može uginuti ukoliko temperatura supstrata postane prevruća, a temperatura zraka je iznad prosjeka. Zagrijavanje i toplina popločenih površina (posebno asfalta i betona) tijekom ljetnih mjeseci može brzo dovesti do toga da se supstrat u kontejnerima pretjerano zagrije, pri čemu se korijenje isušuje kao i supstrat. Supstrati na bazi treseta postaju vodni repelenti ako se sadržaj vode u njima spusti ispod 34%. Vjetar također može u značajnoj mjeri isušivati supstrat u kontejnerima. Hortikulturno uređenje atrija zgrada ima pozitivne strane, jer su kontejneri zaštićeni od vjetra, a negativne strane očituju se u pretjeranom zagrijavanju popločenih površina i stagnaciji vrućeg zraka te odbijanja topline od staklenih površina zgrada. Za uspješan rast i razvoj te dobro zdravstveno stanje sadnica kod sadnje u kontejnere potrebno ih je inokulirati (ukoliko već nisu u rasadniku) mikoriznim cjepivima s posebno izoliranim gljivljim vrstama za taj rod ili vrstu drveća. Mikoriza je prirodna simbioza drveća-biljke domaćina i gljive poznata više od stotinu godina. Primjenjuje se samo jednom za cijeli život biljke. Mikorizirane kontejnerske sadnice otpornije su na vodne stresove, štedi se ukupna količina vode za navodnjavanje i potrebna biljna hranjiva. Mikorizirane sadnice imaju brži visinski i debljinski rast, brže dolaze do reproduktivne faze, imaju obilniju cvatnju i plodonošenje, otpornije su na biljne bolesti i štetnike, posebno bolesti korijenskog sustava (razne truleži) te štite biljku od svih nepovoljnih vanjskih ekoloških i biotskih čimbenika (sol, posolica, štetnici i sl.). Inokuliranim sadnicama potrebno je kraće vrijeme da počnu ispunjavati svoje funkcije u prostoru i dostignu konačne dimenzije. Previsoke ljetne temperature, posebno na južnim i jugozapadnim ekspozicijama i na dnu kontejnera ukoliko nije uzdignut mogu uništiti stvorene micelije mikoriznih gljiva, što može dovesti do sporijeg rasta ili čak uginuća biljke. Zbog toga je važna građa i debljina zidova kontejnera koji bi trebali biti, kao što je rečeno, izolirani. Najveći izazov kod izbora vrsta i kultivara za kontejnere je u tome da se izaberu one koje su otporne na ekstremne temperature i ograničeni rast za razvoj korijenskog sustava. Sadni materijal treba nabavljati u rasadnicima koji se koriste europskim standardima za sadni materijal (ENA- European Nurserystock Association). Kod odabira vrsta, temperatura je jedan od glavnih čimbenika. Kod uzgoja stabala na polju, tlo štiti korijenski sustav od ekstremnih hladnih temperatura. Korijenski sustav je osjetljiviji na hladnoću od ostalih organa biljke. Kao rezultat navedenoga, korijenje stabala koje se sadi u nadzemne kontejnere može uginuti kad se temperature spuste ispod točke smrzavanja. U uvjetima smrznutog tla, korijenski sustav ne može apsorbirati vodu. Izbor prikladne vrste za uzgoj u kontejnerima ovisi o konačnoj visini, zahtjevima održavanja i lokaciji. Potrebno je birati stabla s minimalnom njegom u smislu orezivanja, zaštite od štetnih biotskih i abiotskih čimbenika i sl. Treba poznavati ekološke zahtjeve vrste ili kultivara kako bi se kontejneri držali na ispravnom mjestu u smislu svjetla, što može biti u izravnoj vezi s preživljenjem, vitalitetom i oštećenjima na asimilacijskim organima (npr. rubne spržotine na listovima japanskih javora) i tankoj kori nekih drugih vrsta. Stabla manjeg rasta i patuljaste vrste i kultivari prikladniji su za kontejnerski uzgoj. Neke od vrsta prikladne za uzgoj u kontejnerima su šimširi, tise, patuljaste kamelije, božike, japanski javori, magnolije i sl. U zadnje vrijeme na tržištu ima puno novih patentiranih kultivara drveća koji dobro podnose sušu, pa svakako njima treba dati prednost kod selekcije. Općenito gledano stabla trebaju biti kompatibilna s kontejnerom i okolišem. Budući da je veličina stabla obično proporcionalna veličini njegovog korijenskog sustava, kontejneri će u većini slučajeva ograničiti konačnu veličinu stabla. Ako stablo preraste kontejner postoje dvije mogućnosti. Prva je orezivanje korijena i presadnja u isti kontejner ili na drugu lokaciju. Slično se radi kod uzgoja bonsaija. Druga mogućnost je presadnja istog stabla u volumenom veći kontejner. Zimzelene vrste i agrume treba saditi u mobilne kontejnere i tijekom zime premjestiti ih u zaštićene negrijane prostore. Potrebno je provesti zaštitu korijenskog sustava od zimskih hladnoća držanjem kontejnera u zaštićenim područjima ili upotrijebiti izolacijski materijal specijalno proizveden za zaštitu kontejnera tijekom zimskih mjeseci. Projektirani vrt s programiranim uzgojem drveća u kontejnerima na popločenim površinama može se nadzirati putem video nadzora. Hikvision je jedan od lidera na svjetskom tržištu video nadzora koji je razvio mobilnu aplikaciju kojom se u svakom trenutku, sa bilo kojeg dijela svijeta možete spojiti na Vaš sustav video nadzora i u realnom vremenu gledati streaming s Vaših kamera ili pregledati snimljeni sadržaj. Iako smo na početku rekli da je uzgoj stabala na popločenim površinama stvar kompromisa te kako se radi o ekstremnim ekološkim uvjetima rasta stabala, ovim načinom programiranog uzgoja drveća u kontejnerima na popločenim površinama ono može rasti i uspijevati bez da okoliš značajno utječe na sama stabla. Kod pravilnog izbora vrsta drveća i kultivara, kontejnera i mjesta držanja istoga, stabla rastu bez značajnijeg utjecaja čovjeka. Projektirani programirani uzgoj drveća na popločenim površinama zahtijeva veća početna ulaganja, ali su kasnije u svim godinama troškovi njege i održavanja svedeni na minimum, uz napomenu kako u centrima velikih urbanih sredina čovjek može u svakom trenutku uživati u prirodnom okruženju stabala koja ispunjavaju sve svoje funkcije te urbane infrastrukture, koja poput mikorize ostvaruje simbiozu sa stablima. Ovako projektiranim uzgojem drveća koji može biti izveden u atrijima zgrada, na većim ili manjim popločenim površinama na trgovima gradova, urbani čovjek se oslobađa stresa i svakodnevne napetosti, pri čemu se poboljšava njegov radni učinak i zdravstveno stanje
Variability of the service tree (Sorbus domestica L.) populations based on fruit chemical characteristics
No full textU radu je istražena kemijska varijabilnost populacija oskoruše u južnom dijelu Hrvatske. Međupopulacijska varijabilnost utvrđena je pomoću osnovnog kemijskog sastava. U istraživanje je ukupno uključeno 86 uzorak s devet lokaliteta. Na svim uzorcima standardiziranim analitičkim metodama određena su sljedeća svojstva: maseni udjel vode, maseni udjel proteina, maseni udjel masti i maseni udjel pepela. Maseni udio ukupnih ugljikohidrata izračunat je oduzimanjem udjela svih ostalih sastojaka, izraženih u postotcima, od 100 %. Nakon eksperimentalnog dijela uslijedila je obrada podataka, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je visoka varijabilnost populacija oskoruše na istraživanom području. Maseni udjel vode u plodovima oskoruše prosječno je iznosio 67,59 %, ukupnih ugljikohidrata 30,32 %, pepela 0,97 %, proteina 0,90 % i masti 0,24 %. Najveća varijabilnost utvrđena je za maseni udjel sirovih masti i maseni udjel pepela, a najmanja za maseni udjel vode. Nadalje, utvrđena je statistički značajna visoka negativna korelacija između masenog udjela vode i ukupnih ugljikohidrata, a navedena svojstva značajno su doprinosila i razlikovanju populacija. Osim toga, populacije su se statistički značajno razlikovale i za maseni udjel proteina. Istraživanjem nije utvrđena geografska strukturiranost populacija, a to se može objasniti činjenicom da je oskoruša vrsta čije plodove/sjeme raznose ptice te raste u različitim okolišnim uvjetima. Provedenim istraživanjem dobivene su spoznaje o varijabilnosti populacija oskoruše u južnom dijelu Hrvatske što je osnova za daljnja istraživanja koja je potrebno provesti kako bi se dobile smjernice za oplemenjivanje i očuvanje genskih resursa ove rijetke i ugrožene plemenite listače