University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Flammability and combustibility of forest fuel of broadleaf greens (Phillyrea latifolia L.)
No full textZbog namjene ka smanjenju opožarenih površina koji narušavaju cjelokupnu sliku ekosustava, neophodno je poznavanje svih čimbenika koji uvjetuju sami početak te daljnji razvoj šumskih požara. Šumska goriva različito podliježu nastanku i širenju požara. Brzina širenja šumskih požara ovisi o količini goriva te o njegovim karakteristikama. Šumskim gorivom se smatra sva količina biljnog materijala koja se nalazi na nekoj površini. Ako u šumi ima više mrtvog goriva (listinac, suhe grane, grančice itd.) brzina širenja požara se povećava. Cilj ovog diplomskog rada je analizirati parametre zapaljivosti i gorivosti šumskog goriva Phillyrea latifolia L..Due to the aim of reducing burned areas that disrupt the overall picture of the ecosystem, it is necessary to know all the factors that determine the very beginning and further development of forest fires. Forest fuels are subject to the occurrence and spread of fires in different ways. The rate of spread of forest fires depends on the amount of fuel and its characteristics. Forest fuel is considered to be all the plant material found on a certain surface. If there is more dead fuel in the forest (leaves, dry branches, twigs, etc.), the speed of fire spread increases. The aim of this thesis is to analyze the flammability and combustible parameters of forest fuel Phillyrea latifolia L.
Current state of beaver distribution in Osijek-Baranja Conty
No full textIstraživanje rasprostranjenosti dabrova u Osječko-baranjskoj županiji provedeno je od travnja do rujna 2023. godine. Cilj ovog istraživanja bio je popisati i kartirati sva područja na kojima je zabilježena aktivnost ili viđanje dabrova u periodu od 2020. do 2023. godine. Ovo istraživanje daje uvid u sliku trenutne rasprostranjenosti dabrova, kao i pretpostavke njihova porijekla i razloga odabira određenih staništa u Osječko-baranjskoj županiji. Istraživanje je provođeno sistematskim anketiranjem populacije koja često boravi u staništima koja smo procijenili kao potencijalna dabrova, kao i s određenim kadrovima čija se zanimanja vežu za zaštitu prirode.. Obilaskom terena u pratnji nadležnih osoba, zabilježene su štete i nove lokacije trajnih dabrovih nastanjenja. Prirodno pogodno stanište, kao i odsustvo kompeticije i grabežljivaca pomoglo je uspješnoj reintrodukciji i pozitivnim populacijskim trendovima dabrovih populacija na području Osječko-baranjske županije. Zaključeno je kako nije još došlo do maksimuma zasićenosti kapaciteta potencijalnih dabrovih staništa. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti pri izradi i provođenju budućih Planova gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj i njihovih revizija.The research on the distribution of beavers in Osijek-Baranja County was conducted from April to September 2023. The goal of this research was to list and map all areas where beaver activity or sightings were recorded in the period from 2020 to 2023. This research provides an insight into the picture of the current distribution of beavers, as well as assumptions about their origin and reasons for choosing certain habitats in Osijek-Baranja County. The research was carried out by systematic surveying of the population that often resides in habitats that we have assessed as potential beaver habitats, as well as with certain personnel whose occupations are related to nature protection. By touring the field accompanied by competent persons, damage and new locations of permanent beaver habitats were recorded. The natural suitable habitat, as well as the absence of competition and predators, helped the successful reintroduction and positive population trends of beaver populations in the area of Osijek-Baranja County. It was concluded that the maximum saturation capacity of potential beaver habitats has not yet been reached. The results of this research can be used in the preparation and implementation of future beaver management plans in the Republic of Croatia and their revisions
UV protecting properties of polyacrilate nanocoatings
No full textDrvo kao prirodni materijal je podložno razgradnji pod utjecajem vremenskih uvjeta. Jedan od najznačajnijih čimbenika je UV svijetlost koje svojim djelovanjem kemijski razgrađuje drvo te utječe na promjenu njegovih svojstava kao što su: boja, sjaj, tvrdoća površine. Stoga se drvo zaštićuje raznim premazima da bi se produžio njegov vijek trajanja i da bi duže zadržalo određena svojstva. Kod takvih premaza javlja se potreba za svojstvima koja omogućuju veću otpornost premaza na UV zračenje. Da bi premazi imali takva svojstva dodaju im se apsorberi u nano veličinama. U ovom radu je ubrzanim izlaganjem ispitano kako vremenski uvjeti utječu na promjenu određenih svojstava poliakrilatnih nanopremaza. Ispitivala su se svojstva: boja, sjaj i tvrdoća površine, te debljina filma premaza.Wood as a natural material is subject to decomposition under the influence of weather conditions. One of the most significant factors is UV radiation, which by its action chemically decomposes wood and affects changes in its properties such as: color, shine, surface hardness. Therefore, wood is protected with various coatings in order to extend its life and to keep certain properties longer. With such coatings, there is a need for properties that make the coating more resistant to UV radiation. In order for coatings to have such properties, absorbers in nano sizes are added to them. In this paper, accelerated exposure was used to examine how weather conditions affect the change in certain properties of the polyacrylate nanocoating. The properties were tested: color, gloss and hardness of the surface, as well as the thickness of the coating film
Optomization of production by increasing the use raw materials
No full textImplementacija informatičkog sustava za monitoring ulazne sirovine u proces obrade, sa svrhom dobivanja podataka koji bi u konačnici rezultirali povećanje učinka , kako proizvodnog procesa tako i sirovin
Creation of digital orthophoto for conducting various spatial analyses
No full textZa potrebe ovog diplomskog rada prikazat će se postupci izrade digitalnog ortofota (DOF-a) za istraživano područje, koji uključuju uvođenje satelitskih snimaka kao jednog od slojeva u GIS-u te izradu digitalnog modela reljefa za istraživano područje. Uklapanjem DOF-a u postojeći GIS model dobiva se stvarni uvid u stanje na terenu iz ptičje perspektive. Samim time, dobiva se i kvalitetnija podloga koja nam, uz parametre reljefa, omogućava provođenje različitih prostornih analiza za potrebe šumarstva, te na taj način i brže i jednostavnije gospodarenje šumama.For the purposes of this thesis, the procedures for creating a digital orthophoto (DOP) for the researched area will be presented, which include the introduction of satellite images as one of the layers in the GIS and the creation of a digital relief model for the researched area. Byincluding DOP in the existing GIS model, a real bird's eye view of the situation on the ground is obtained. In this way, a higher-quality base is obtained, which, alongwith relief parameters, enables us to carryout various spatial analyzes for the needs of forestry, and thus faster and easier forest management
Ecological and biological characteristics of wildcat (Felis silvestris, Schreber 1777) in the area of the National park "Northern Velebit"
No full textDivlja mačka (Felis silvestris Schreber, 1777) je grabežljivac, odnosno sitna predatorska vrsta koja pripada rodu malih i srednjih mačaka (Felis) unutar porodice mačaka (Felidae). Areal joj se proteže od Pirenejskog poluotoka preko srednje, južne i istočne Europe pa sve do Kavkaza. Rasprostranjena je na čitavom teritoriju Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka, a kao strogo zaštićena divlja vrsta, nedostatno je znanstveno istražena te manje poznata široj javnosti. Najveća prijetnja ovoj vrsti je fragmentacija staništa, nestanak staništa uslijed deforestacije te hibridizacija s domaćom mačkom. Divlja mačka je strogo zaštićena vrsta uključena u Annex IV Europske direktive o staništima (92/43/CEE), Annex II Bernske konvencije i CITES. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, divlja mačka temeljem Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 144/2013), postala je strogo zaštićena vrsta i od tada je za nju propisan lovostaj koji traje tijekom cijele godine. Tijekom perioda jedne kalendarske godine istražuje se dinarska populacija divlje mačke koja obitava na području Nacionalnog parka "Sjeverni Velebit". Uz opis ekološko – bioloških značajki ciljane vrste istraživanja iznose se rezultati istraživanja koje je provedeno uz pomoć fotozamki. Dobivene spoznaje doprinijeti će boljem poznavanju ekologije i biologije ove vrste te pomoći u trasiranju budućih istraživanja i izrade planova gospodarenja na nacionalnoj razini
Productivity of Caterpillar 508 skidder in roundwood skidding af Forest office Senj
No full textProvedeno je istraživanje proizvodnosti skidera Caterpillar 508 na području Šumarije Senj u g.j. Miškovica. Tijekom šest dana ispitivanja ukupno je snimljeno 2496,15 minuta, od čega je efektivnog rada na pridobivanju drva bilo 79,79%. Za vrijeme istraživanja ukupno je privučeno 351,63 m3 bruto drvnog obujma, odnosno 327,89 m3 neto drvnog obujma u 100 turnusa. Izrađena je sortimentna struktura izrađenih sortimenata te utjecaj kvalitete izrađenih sortimenata na razliku bruto ineto drvnog obujma, nastalu uslijed propisnosti mjerenja. Sve poslove na radovima pridobivanja drva (osim sječe i kresanja grana) obavljao je jedan čovjek te je utvrđena radna norma za udaljenosti privlačenja od 50 m do 700 m uz rad na pomoćnom stovarištu i bez njega. Proizvodnost skidera Caterpillar 508, u konkretnimuvjetima radilišta 54a, g.j. Miškovica, za udaljenost privlačenja od 150 miznosi57,73 m3/8h.Ako izostane trupljenje na pomoćnom stovarištu, proizvodnost s iste udaljenosti iznosi 74,31 m3/8h
DEVELOPMENTAL ASPECTS OF USING FOREST BIOMASS AS AN ELEMENT OF NATIONAL FORESTRY POLICY
No full textU kontekstu pripreme i donošenja nove nacionalne šumarske politike Republike Hrvatske važno je razborito odrediti poziciju te prioritetne ciljeve i mjere vezano za šumsku biomasu. Pritom pitanje šumske biomase treba formulirati tako da se optimalno harmoniziraju socijalni, gospodarski i ekološki aspekti uz uzimanje u obzir globalnih i europskih programa vezano za ulogu šuma i šumarstva u postizanju gospodarskih i okolišnih ciljeva te doprinosa očuvanju bioraznolikosti. Kako bi se utvrdio najprihvatljiviji koncept korištenja šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj, kao ključnog resursa u proizvodnji šumske biomase u energetske svrhe, provedena su istraživanja Delfi metodom. Kroz dva kruga ispitivanja prikupljeni su stavovi i mišljenja odabranih eksperata, uključenih u kreiranje politika, proizvodnju i korištenje šumske biomase. U prvom krugu istraživanja 58 ispitanika je iznijelo svoje mišljenja na 15 pitanja grupiranih u 4 cjeline: (i) opće promišljanje o budućem razvoju sektora šumarstva te povećanju korištenja šumske biomase u energetske svrhe i s tim povezanim utjecajem na šumarstvo; (ii) moguće plansko povećanje proizvodnje (etata) biomase utemeljeno na razvojnim smjernicama; (iii) povećanje proizvodnje šumske biomase primjenom vrhunskih i energetski i okolišno optimalnih tehnologija i metoda pridobivanja drva te promjenu načina gospodarenja panjačama i (iv) povećanje proizvodnje šumske biomase podizanjem kultura kratkih ophodnji. Slijedom na nalaze prvog kruga, u drugom je krugu definirano šest novih pitanja na koje je odgovorilo 40 ispitanika, a njihovi su odgovori ključan putokaz u formuliranju pitanja šumske biomase pri njezinu uvrštavanju u buduću nacionalnu šumarsku politiku. Nalazi ispitivanja pokazuju da šumska biomasa može osigurati mnogostruke pozitivne učinke na nacionalnoj razini, ali naglašeno i na regionalnoj i lokalnoj razini, gdje može biti snažna poluga razvoja ruralnih područja. Ukupni socijalni i gospodarski učinci potencijalnog i ostvarenog energetskog korištenja šumske biomase važan su kriterij za odabir načina gospodarenja šumama i vrste/oblika njezina korištenja. Na ekonomske aspekte korištenja šumske biomase u energetske svrhe važan utjecaj imaju obujam raspoložive biomase, njezina prostorna distribucija i tehnologija pridobivanja komercijalnih oblika šumske biomase, pri čemu su ekonomski učinci izravno ovisni o sustavu subvencija i modelu kreditiranja. Kako bi se u strukturi nacionalne šumarske politike ostvarila prava mjera pitanja šumske biomase, u procesu pripreme dokumenta treba primijeniti holistički pristup koji podrazumijeva sudjelovanje širokog spektra svih zainteresiranih strana, poštivanje načela participativnog procesa te profesionalno moderiran međusektorski dijalog sa striktnom provedbom monitoringa i evaluacije procesa.In the context of the preparation and adoption of the new national forestry policy of the Republic of Croatia, it is important to prudently determine the position and priority goals and measures related to forest biomass. At the same time, the issue of forest biomass should be formulated in such a way that social, economic and ecological aspects are optimally harmonized while taking into account global and European programs related to the role of forests and forestry in achieving economic and environmental goals and contributing to the preservation of biodiversity. In order to determine the most acceptable concept of using forests and forest land in Croatia, as a key resource in the production of forest biomass for energy purposes, research was conducted using the Delphi method. Through two rounds of testing, the views and opinions of selected experts, involved in creating policies, production and use of forest biomass, were collected. In the first round of research, 58 respondents expressed their opinions on 15 questions grouped into 4 units: (i) general reflection on the future development of the forestry sector and the increase in the use of forest biomass for energy purposes and the related impact on forestry; (ii) possible planned increase in production (full-time) of biomass based on development guidelines; (iii) increasing the production of forest biomass by applying top-quality, energetically and environmentally optimal technologies and methods of wood harvesting, and changing the way of management of stumps, and (iv) increasing the production of forest biomass by raising crops of short rotations. Following the findings of the first round, six new questions were defined in the second round, which were answered by 40 respondents, and their answers are a key guide in formulating the issue of forest biomass when including it in the future national forestry policy. The findings of the study show that forest biomass can provide multiple positive effects at the national level, but also at the regional and local level, where it can be a strong lever for the development of rural areas. The overall social and economic effects of the potential and realized energy use of forest biomass are an important criterion for choosing the method of forest management and the type/form of its use. The volume of available biomass, its spatial distribution and the technology of obtaining commercial forms of forest biomass have an important influence on the economic aspects of using forest biomass for energy purposes, where the economic effects are directly dependent on the subsidy system and crediting model. In order to achieve the right measure of the issue of forest biomass in the structure of the national forestry policy, a holistic approach should be applied in the document preparation process, which implies the participation of a wide range of interested parties, respect for the principles of the participatory process, and professionally moderated intersectoral dialogue with strict implementation of process monitoring and evaluation
Propagate your own magnolia
No full textMnoge vrste, kultivari i hibridi magnolije pripadaju u vrlo plemenite, skupocjene, uresne i korisne za sadnju kako u privatnim vrtovima tako i na javnim gradskim površinama. Magnolije u rasadnicima imaju nešto više cijene zbog specifične i ponekad vrlo teške rasadničke proizvodne. Karakteristike zbog čega se ljudi odlučuju na kupnju i sadnju magnolija je obilnost i vrijeme cvatnje, specifičnost cvjetova, listova i plodova. Mnoge se vrste magnolija iz toga razloga mogu već iz daljine determinirati. Posebnost je magnolije i u korijenskom sustavu koji je jako raširen zbog čega su pogodne za sadnju na nagibima kako bi čuvali tlo od erozije i oštećenja objekata. U mnogim mjestima magnolije su rijetke dok se često s druge strane u nekim ulicama mogu vidjeti kako rastu u svakom susjednom dvorištu što je znak kako su osobe same razmnožavale svoje magnolije i dijelile ih susjednima. Iako mnoge uz magnolije prvo asocira razmnožavanje povaljenicama, one se mogu razmnožavati gotovo svim spolnim (sjemenom) i nespolnim načinima ili kloniranjem (reznicama, cijepljenjem okuliranjem i kopuliranjem te u posljednje vrijeme kulturom tkiva u suvremenim laboratorijama). Postoji nekoliko prednosti uzgoja magnolija iz sjemena. Generativnim načinom razmnožavanja, kontroliranim i nekontroliranim križanjem, dolazi do stvaranja novih kultivara. Time se povećava genetska raznolikost. Ova metoda je jeftinija u odnosu na vegetativni način razmnožavanja i općenito daje bolji uspjeh i garantira dobar rast radi razvijenijeg korijenskog sustava koji je naročito važan kada sadnice koristimo kao podloge za cijepljenje. Nedostatak ove metode u odnosu na vegetativno razmnožavanje je što biljkama uzgojenim iz sjemena treba znatno dulje vrijeme da bi procvale (oko 15-ak godina). Ipak postoje hibridi uzgojeni kontroliranim križanjem koji procvatu za manje od 10 godina što je opet dugo. Zanimljivo je spomenuti kako u Velikoj Britaniji rano cvjetajuće vrste magnolija poput Magnolia campbellii su sterilne, uglavnom zbog niskih temperatura i nedostatka oprašivača u vrijeme cvatnje. Kasno cvjetajuće vrste magnolija poput M. grandiflora nemaju plodove radi niskih temperatura tijekom jeseni. Ipak, neke vrste poput M. wilsonii, M. obovata i M. campbellii subsp. mollicomata obilno rađaju sjemenom. Skupni plodovi dozrijevaju u razdoblju od 3 do 4 tjedna, a otvaraju se u listopadu. Važno je da skupni plodovi ostanu na biljci sve do otvaranja, u protivnom sjeme se teško odvaja. Nakon otvaranja, češerasti skupni plodovi mogu se sakupiti, osušiti i sjeme se može otrusiti. Treba pripaziti da se sjeme ne presuši jer dolazi do gubitka vitaliteta. Presušeno sjeme lako prepoznajemo po naboranoj ljusci. Žarka boja ljuske sjemena privlači sisavce i ptice koji raznose sjeme. Ljuska je masna i ljepljiva, štiti od vode i sprječava klijanje. Sjeme se čisti umakanjem u toplu ili vruću vodu s dodatkom sredstva za pranje posuđe radi uklanjanja masnoća. Sjeme možemo posijati u jesen ili proljeće. Vrijeme sjetve ovisi o obimu poslova i raspoloživoj opremi. Dolje opisana metoda može se koristiti za manju sjetvu s ograničenim sredstvima. U jesen sjeme sijemo u tankom sloju na podložak ili odgovarajući kontejner ispunjen čistim kompostom. Sjeme se prekriva tankim slojem komposta, a zatim 6 mm debelim slojem pijeska promjera 3 mm. Prednost grubog pijeska je što on smanjuje pojavu mahovine i trave na površini komposta. Nakon zalijevanja sjemena, obilježeni podložak s posijanim sjemenom stavi se u hladnu lijehu u kojoj će sjeme biti izloženo zimskim temperaturama. Prije proljetnog nicanja sjemena, radi smanjenja inhibitora klijanja, sjeme je potrebno izložiti niskim temperaturama. Budući da ovaj postupak nije «kontroliran» neke sjemenke mogu proklijati tek slijedeće godine, stoga se preporuča ostaviti podložak s posijanim sjemenom daljnjih 12 mjeseci. Drugim postupkom možemo znatno više utjecati na klijanje. Možemo načiniti raspored prema kojem ćemo odrediti kada ćemo sjeme uskladištiti, kada ga sijati, a znati ćemo kada možemo očekivati nicanje. Očišćeno sjeme pomiješamo s vlažnim tresetom ili mješavinom treseta i pijeska ili vermikulita i čuvamo 2 mjeseca u obilježenim pvc vrećicama u hladnjaku na temperaturi od 1-3 ºC (u stvari, pokazalo se da su dovoljna 42 dana). Dodatak 5% otopine fungicida u medij za stratifikaciju smanjuje pojavu bolesti uslijed prevelike vlage u fazi nicanja sjemena. U fazi nicanja sjeme se može posijati na gore opisani način (umjesto pijeskom, prekrivamo ga vermikulitom) i držimo na temperaturi od 21 ºC. Klijanje počinje u roku od 30-40 dana od trenutka kada smo ga izložili višoj temperaturi. Sadnice pikiramo u lončiće dubine 9 cm ispunjene dobro propusnim kompostom bez zemlje kojem je dodano gnojivo s produženim djelovanjem (Osmocote i sl.). Najveća prednost uzgoja magnolija reznicama je dobivanje biljaka identičnih matičnoj i ranija cvatnja (u odnosu na biljke uzgojene iz sjemena). Glavni nedostatak ove metode je visoka cijena opreme i pribora koju trebamo imati. Zanimljivo je kako se većina vrsta magnolija može razmnožavati reznicama, te je korisno poznavati ovu tehniku. U ovisnosti o stadiju razvoja razlikujemo dvije vrste reznica: 1. zelene reznice (listopadne vrste i njihovi kultivari) 2. polu zrele reznice (vazdazelene vrste i njihovi kultivari). Zelene reznice se režu na mjestu početka rasta ovogodišnjeg izbojka, a uzimaju u trenutku kada njihova osnova ili baza postane čvrsta. Vrijeme uzimanja ovisi o tome je li matična biljka uzgajana u stakleniku, plasteniku ili je rasla na otvorenom. Svaka vrsta i svaki kultivar razlikuju se brzinom rasta. To također utječe na vrijeme uzimanja reznica, jednako kao i geografski položaj. Kada biljke u kontejnerima držimo u stakleniku ili plasteniku, sunčeva toplina uzrokuje raniji rast i biljke već početkom svibnja mogu biti dovoljno čvrste i imati duljinu od 7, 5 do 13 cm što ovisi o vrsti ili kultivaru. Uklanjanje vršnog pupa ubrzava zakorjenjivanje uslijed preraspodjele fitohormona auxina u reznici. Ozljeđivanje se također pokazalo korisnim ; ozljeda može biti slabija ili jača, u ovisnosti o vrsti koju želimo zakorijeniti. Na primjer, vrstu Magnolia stellata potrebno je slabije ozljediti, a vrstu M. x soulangeana koja ima deblji izbojak, jače. Ozljeđivanjem se povećava kvantiteta i kvaliteta korijena, a reznica ima veću sposobnost upijanja vode prije zakorjenjivanja. Kod širokolisnih vrsta poput M. x soulangeana potrebno je odrezati polovicu plojke svakog lista čime umanjujemo transpiraciju i povećavamo broj reznica koje možemo pikirati na određenu površinu. U ovoj situaciji primjena fungicida izuzetno je važna budući da postoji veća vjerojatnost za pojavu bolesti uslijed veće površine s ozljedom. Primjena praškastog fitohormona za zakorjenjivanje vrlo je učinkovita i možemo očekivati 90-postotno zakorjenjivanje. Za tanke reznice vrste Magnolia stellata preporuča se IBA prah koncentracije 5000 ppm, a za deblje poput M. x soulangeana 8000 ppm. Ključ uspješnog zakorjenjivanja zelenih reznica je njihovo uzimanje sa zdravih matičnih biljaka. Reznicama uzetih s bolesnih ili starih biljaka te biljaka koje rastu u lošim uvjetima, općenito treba dulje vrijeme za zakorjenjivanje (ako se uopće zakorjenje) u odnosu na reznice s zdravih i jakih matičnih biljaka. Nakon uzimanja, pa sve do zakorjenjivanja reznicama treba održavati turgor na klasičan način, opisan u priručnicima za razmnožavanje. Možemo ih zakorijeniti u različitim zatvorenim objektima: hladnim lijehama, objektima sa sustavom za prskanje, zatvorenim sanducima, ili u objektima sa sustavom za zamagljivanje. Nakon pikiranja reznicama je potrebno posvetiti posebnu pažnju. Optimalna temperatura supstrata za stvaranje novog korijena je od 18-21 ºC, a temperatura zraka oko 21 ºC. Reznice treba zasjeniti smanjenjem intenziteta svjetla za približno 25% prosječne sunčeve svjetlosti u ljetnim uvjetima. Svakodnevno je potrebno kontrolirati pojavu gljivičnih oboljenja. Svaki rasadnik koristi drugu vrstu supstrata za zakorjenjivanje. Vjerojatno se najčešće koristi mješavina treseta i grubog pijeska ili perlita u omjeru 2:1. Kao zamjena može se koristiti i sitno mljevena borova kora, treset i perlit, ili kora i treset u jednakim omjerima. Sve više se koriste i Grodan-kockice. Za održavanje razine hranjiva u reznicama i kompostu, kao i za poboljšanje uspješnosti zakorjenjivanja, ponekad se koristi gnojivo s kontroliranim otpuštanjem hranjiva kao što je Osmocote (koji ostaje aktivan 6-9 mjeseci). Nakon zakorjenjivanja može se koristiti i tekuće gnojivo. Ovo gnojivo koristi se kod klimatskih uvjeta s visokom temperaturom koji uzrokuju brzo otpuštanje hranjiva iz granula. Reznice se pikiraju u podloške, multi-kontejnere ili zasebne lončiće. Zadnje dvije vrste kontejnera pokazale su se najboljima jer je u njima korijenski sustav biljke zaštićen. Reznice će se zakorjeniti za 8 tjedana. Za preživljavanje reznica tijekom prve zime najvažnije je da što prije započne rast izbojaka. Reznice se ne smiju presađivati do početka slijedećeg proljeća. U mnogim slučajevima naizgled zdrave reznice ne rastu slijedeće godine. Razlog tome je nepoznat, iako se smatra da je to povezano s ravnotežom hranjiva u biljci