University of Zagreb Faculty of Forestry Repository
Not a member yet
2876 research outputs found
Sort by
Red deer (Cervus elaphus L.) - biology, ecology, management and role in Croatian forests
No full textObični jelen član je porodice Cervidae, koja se ističe svojom glavnom karakteristikom – rogovljem, odnosno njihovom građom i rastom. Prema lovnoj klasifikaciji, jelen obični pripada u divljači visokog lova i predstavlja domaću autohtonu krupnu divljač. Jelen prebiva uz velike rijeke poput Save, Drave i Dunava te u planinskim i brdskim šumama srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj se značajna populacija jelena nalazi u Baranji, Slavoniji i Gorskom kotaru. Tijelo jelena odlikuju snažna muskulatura i visoke noge namijenjene ustrajnom kretanju u potrazi za hranom. Obični jelen prilagođen je staništima u kojima živi razvijenim osjetilima i građom tijela. Prehrana jelena sastoji se od trave, šumskih plodova i žitarica. Spolno sazrijevanje jelena nastupa brzo, u razdoblju od 16 mjeseci, a tijekom života jelen može oboljeti od bolesti čiji su najznačajniji prijenosnici paraziti. Gospodarenje populacijom jelena u Republici Hrvatskoj je plansko. Cilj mjera zaštite i uzgoja običnog jelena je očuvanje prirodne populacije jelena te uzgoj jelena sa što kvalitetnijim rogovlje
Construction types of storage furniture
No full textUgradbeni ormari su specijalna vrsta namještaja za odlaganje čija je glavna funkcija maksimalno iskorištenje prostora. Materijale od kojih izrađujemo namještaj dijelimo na gradbene i pomoćne. Glavni materijali su osnovni materijali od kojih su izrađeni svi osnovni elementi a osnovne sirovine koje koristimo su masivno drvo ili drvne ploče. Pomoćni materijali su svi oni materijali koji ne sudjeluju u građi tog namještaja ali bez njih sama konstrukcija ne bi mogla funkcionirati, a u industriji su još poznati i pod nazivom okovi. Sama konstrukcija ugradbenih ormara se sastoji od korpusa i pročelja (fronte). Postoje više različitih načela sastavljanja korpusa i postavljanja pročelja na korpus. Ta načela uglavnom ovise o vrsti spojeva i vezova koji se rabe prilikom sastavljanja elemenata. Osnovne vrste sastava koje se rabe pri izradi ugradbenih ormara su: kutni L spojevi, priključni T spojevi, kutni Y spojevi, križni X spojevi. Osim navedenih sastava rabi se dužinsko, debljinsko i širinsko sastavljanje kako masivnog drva tako i drvnih ploča. Ladice čine svoj vlastiti korpus koji je podsklop u cijeloj konstrukciji ormara. Montaža i ugradnja ormara uglavnom uvijek slijede isti raspored gdje se prvo sastave korpusi, a onda na njih postavljaju pročelja, razne pregrade i police te izvlačni elementi ukoliko postoje. Ugradbeni ormari zbog svojih karakteristika uglavnom služe za opremanje objekata, a njihovo glavno obilježje je da ne zauzimaju puno prostora
Forest Soil Recovery Time of Compacted Skid Trails
No full textUslijed visokih dodirnih tlakova i klizanja kotača šumskih vozila tijekom mehaniziranoga pridobivanja drva dolazi do sabijanja šumskog tla, čiji je prirodni oporavak vremenski dug proces. Razina prirodnog oporavka sabijenog amfigleja traktorskih vlaka u jaseniku odsjeka 137a gospodarske jedinice Turopoljski Lug, u šest godišnjem razdoblju provedena je usporedbom dva fizikalna pokazatelja površinskog sloja tla dobivena laboratorijskom analizom iz nenarušenih uzoraka tla (Kopeckijevih valjaka) – prirodne gustoće tla i poroziteta tla. Odsjek 137a GJ Turopoljski Lug, zadnji puta je sječen u kasno ljeto 2016. godine sustavom harvester – forvarder, kada su prosjecane paralelne traktorske vlake međusobnoga razmaka 20 m, a koje su u međuvremenu obrasle amorfom. Nenarušeni uzorci tla, na i izvan traktorskih vlaka uzimani su tijekom 2022. godine uzduž osam traktorskih vlaka, kada su i mjerene na deset primjernih ploha značajke amorfe (broja biljaka amorfe, visina biljaka amorfe, promjer vrata korijena biljaka amorfe, masa nadzemnoga dijela biljaka amorfe) na traktorskim vlakama. Jednostruka analiza varijance prirodne gustoće i poroziteta tla, po četrdeset uzorka tla izvan (0,726 g/cm3, 68,4 %) i na traktorskim vlakama (0,699 g/cm3, 69,1 %), nije ukazala na statistički značajne različitosti, što ukazuje na prirodni oporavak sabijenoga tla traktorskih vlaka u razdoblju od šest godina. Polučeni rezultat prirodnog oporavka tla, utjecan je i obraštanjem traktorskih vlaka amorfom sa prosječno 833 biljke na 100 m traktorske vlake i prosječnom masom nadzemnoga dijela biljaka amorfe od 208 kg na 100 m traktorske vlake, koja je pridonjela melioriranju sabijenoga amfigleja traktorskih vlaka. Niski intenzitet zadnje sječe odsjeka 137a GJ Turopoljski Lug u kasno ljeto (suho tlo) 2016. godine od 43 m3/ha, kada su prosjecane paralelne traktorske vlake međusobnoga razmaka 20 m, sustavom pridobivanja drva harvester – forvarder, utjecao je na manji intenzitet kretanja vozila istim tragom te samim time brže vrijeme oporavka sabijenoga tla
Coloring of oak wood veneers with dyes
No full textDrvo bjeljike često je neiskoristivo u drvnoj industriji zbog veličine provodnog staničja i razlici istoga u odnosu na provodno staničje srži. Isto obojenje furnirskih listova izrađenih iz bjeljike to jest srži gotovo je nemoguće postići. Kada bi postojala mogućnost obojenja furnirskih listova različitog staničja istim močilom to bi u prvom redu označavalo mogućnost veće iskoristivosti sirovine prilikom izrade furnira. Upravo je to bio cilj ovog diplomskog rada, postizanje ujednačene boje na uzorcima furnirskih listova između staničja srži i bjeljike.Sapwood is often unusable in the wood industry due to the size of the conducting cell and the difference of the same in relation to the conducting cell core. The same coloring of veneer sheets made from sapwood, i.e., heartwood, is almost impossible to achieve. If there was a possibility of coloring veneer sheets of different cells with the same solution, this would first of all mean the possibility of greater utilization of the raw material when making veneers. This was exactly the goal of this thesis, achieving a uniform color on veneer sheet samples between the cellular core and the sapwood
Increase in wood and leaf biomass of paulownia
No full textUzgoj brzorastućih drvenastih kultura kratkih ophodnji predstavlja ključan korak prema ravnoteži između energetskih potreba i potrebe za zaštitom okoliša. Paulovnija se sve češće koristi u osnivanju ovakvih nasada zbog mogućnosti brzog rasta, sposobnosti akumuliranja ugljika iz atmosfere, te raznolikih upotreba od drvne građe do biomase kao izvora energije. Istraživanje klona Paulownia elongata x Paulownia fortunei RBTC15 provedeno je na 7 nasada različitih po starosti i rasporedu sadnje na području Požeško-slavonske županije. Cilj je rada utvrditi prirast drvne i lisne biomase, fizikalne i kemijske značajke te količinu pohranjenog ugljika u tlu na kraju vegetacijskog razdoblja. Utvrđivanje obujma debla primjernih stabala obavljeno je metodom sekcioniranja, a vaganjem je utvrđena ukupna masa pojedinih sastavnica stabala u svježem stanju. Laboratorijskim je analizama utvrđen maseni udio vode, pepela, ugljika, dušika, vodika i sumpora. Prosječni prirast ukupnog obujma reprezentativnih stabala iznosi 0,02459 m3, a prosječni prirast nadzemnog obujma reprezentativnih stabala iznosi 0,01865 m3. Prosječni prirast ukupne mase reprezentativnih stabala iznosi 17,64 kg, a mase nadzemnog dijela 13,38 kg. Nadzemni dio stabla bez lista u prosjeku u svojoj strukturi pohrani 0,007817 t ugljika. Prosječna količina ugljika pohranjena u biomasi lista jednog stabla iznosi 0,001168 t.The cultivation of fast-growing woody crops for short rotations represents a crucial step towards balancing energy needs and environmental protection. Paulownia is increasingly utilized in establishing such plantations due to its ability for rapid growth, carbon sequestration from the atmosphere, and diverse applications ranging from timber to biomass as an energy source. Research on the clone Paulownia elongata x Paulownia fortunei RBTC15 was conducted in seven plantations of different ages and planting patterns in the Požeško-slavonska county. The aim of this study is to determine the growth of woody and leaf biomass, physical and chemical characteristics, and the amount of stored carbon in the soil at the end of the vegetation period. The measurement of trunk volume of representative trees was performed using sectioning method, and the total mass of individual tree components was determined by weighing. Moisture, ash, carbon, nitrogen, hydrogen, and sulfur content were determined in laboratory. The average growth of the total trunk volume of representative trees is 0.02459 m3, and the average growth of the above-ground volume of representative trees is 0.01865 m3. The average growth of the total mass of representative trees is 17.64 kg, and the above-ground mass is 13.38 kg. The above-ground part of the tree without leaves on average stores 0.007817 t of carbon. The average amount of stored carbon leaf biomass of one tree is 0.001168 t
Beaver management types - European and American experiences
No full textZavršni rad analizira zakonske okvire, mjere, metode i iskustva u upravljanju euroazijskim (Castor fiber Linnaeus) i sjevernoameričkim (Castor canadensis Kuhl) populacijama dabra. Iako je dabar najveći glodavac sjeverne polutke i ima ključnu ulogu u ekosustavima, njegova populacija se s vremenom smanjila u mnogim europskim zemljama. Poduzete mjere zaštite i programi reintrodukcije u nekim regijama dovode do povećanja populacije u Europi i Sjevernoj Americi, iako je pristup upravljanja dabrom na tim područjima različit. Literaturnim pregledom i analizom zakonskih okvira i primjera upravljanja dabrom, u radu su prikazane prakse upravljanja dabrom na području Sjeverne Amerike (aktivni pristup) i Europe (pasivni pristup) s osvrtom na moguću primjenu spomenutih praksi na Republiku Hrvatsku. Spomenuti pristupi omogućuju održavanje populacije dabrova, a naglasak je na mjerama zaštite i ublažavanja šteta s ciljem postizanja održivog suživota između dabrova i ljudi
Vitality of the pedunculate oak trees in the lowland areas of Croatia
No full textU radu je obrađena vitalnost stabala hrasta lužnjaka na uzorcima stabala različite dobi iz tri šumarije nizinskog područja Hrvatske. Vitalnost stabala je analizirana na temelju morfoloških pokazatelja stanja krošanja, debla i korijena u ljetnom aspektu. Napravljeno je terensko snimanje stabala i procjena vitalnosti stabala u uredu na temelju fotografija stabala. Smanjena vitalnost stabala rezultira izvanrednim odumiranjem stabala. Napravljena je analiza izvanrednog odumiranja stabala hrasta lužnjaka za jednu gospodarsku jedinicu i izračunati su intenziteti odumiranja po odjelima i odsjecima, koji mogu poslužiti kao podloga za buduće planiranje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka
The chemical composition and ion fluxes from atmospheric deposition in Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) and black pine (Pinus nigra J.F. Arnold) ecosystem in the catchment of Central Dalmatia
No full textMediteranski šumski ekosustavi jedni su od najugroženijih u Republici Hrvatskoj, a zbog općekorisnih funkcija koje pružaju od iznimne su važnosti. Uz klimatske promjene, izloženi su utjecaju atmosferskog taloženja koje može biti dodatni izvor hranjivih tvari, ali i izvor onečišćenja koje uzrokuje ozbiljne i dalekosežne posljedice. Iakopostoje istraživanja koja objašnjavaju utjecaj šuma na promjenu prostorne raspodjele i kemijskog sastava oborina koje dospiju na šumsko tlo, otopinu tla i vodotoke, malo je dostupnih podataka o borovim šumama na Mediteranu. Ciljevi istraživanja bili su odrediti koncentracije i opterećenja iona prispjelih atmosferskim taloženjem u ekosustavima alepskog i crnog borateutvrditi ulogu njihovih krošnji nadinamiku kretanjaionaprispjelih iz atmosfere. Također je cilj bio procijeniti stvarna opterećenja taloženja kiselih spojeva i dušika, usporediti ih s empirijskim kritičnim opterećenjima, te utvrditi unos i dinamiku kretanja iona, prispjelih atmosferskim taloženjem u otopinama i vodotocima. Područje istraživanja je u srednje dalmatinskom slijevnim području na lokalitetu alepskog i crnog bora. Na svakom lokalitetu odabrane su pokusne plohe (unutar šume, izvan šume i na opožarenom staništu). Prikupljanje, uzorkovanje i analiza svih vodenih uzoraka rađena je prema ICP metodologiji. Najviše koncentracije iona u šumi utvrđene su nakon sušnog perioda što je posljedica sezonalnosti oborina i ispiranja suho nataloženih čestica skrošnje drveća, štoje posebnouočljivoušumi alepskog bora. Utvrđeno je da su stvarna opterećenja dušikom prešla kritična opterećenja za šumu alepskog bora, ali ne i za šumu crnog bora. Također je utvrđeno da se opterećenje kiselim spojevima u šumi alepskog bora i crnog bora ne razlikuje. Uspoređujući koncentracije iona u oborinama s koncentracijama iona u otopinama prikupljenim lizimetrima na svim pokusnim plohama utvrđeno je da su koncentracije svih iona bile više u otopinama. Također, koncentracije gotovo svih iona u otopinama u šumi ispod šumske prostirke i 10 cm mineralnog dijela tla bile više nego u otopinama tla izvan šume i u otopini tla na opožarenom staništu. Usporedbom vodotoka na lokalitetima alepskog i crnog bora utvrđeno je da su jedino koncentracije NO3- i NH4+ bile usporedive s atmosferskim taloženjem.Mediterranean forest ecosystems are among the most endangered in our country, anddue to the general benefits they provide, they are ofexceptional importance. With climate change, they are exposed to the influence of atmospheric deposition which can be an additional source of nutrients, but also a source of pollution that causes serious andfar-reachingconsequences. Although there are studies explaining the impact of forests on the spatial distribution and chemical composition of precipitation that reaches forest soil, soil solution, and streamwaters, there is little data available on pine forests in the Mediterranean. The aims of the research were to determine the concentrations and loads of ions deposited by atmospheric deposition in the ecosystems of Aleppo and black pine, and to determine the role of their canopies in the dynamics of the movement ofionscoming from the atmosphere. To estimate the actual loads of acid and nitrogen deposition and compare them with empirical critical loads, and to determine the input and dynamics of the movement of ions deposited by atmospheric deposition in soil solution and streamwaters. The research area is the central Dalmatian watershed area at the site of Aleppo and black pine. On each site, experimental plots were selected (inside the forest, outside the forest, and on a burned site). Collection, sampling, and analysis of all water samples were done according to the ICP methodology. The highest concentrations of ions in the forest were determined after a dry period, which is due to the seasonality of precipitation and washing off dry deposited particles from tree canopies, which is particularly noticeable in Aleppopine forests. It was found that actual nitrogen loadsexceededcritical loadsforAleppopine forests, but not for blackpine forests. Itwas alsofound that the load of acid compounds in Aleppo and black pine forests does not differ. Comparing ion concentrations in precipitation with ion concentrations in soil solution collected by lysimeters on all experimental plots, it was found that the concentrations of all ions were higher in soil solutions. Also, the ions concentrations in soil solutions in forest below the forest floor, the mineral part of the soil, were higher than in soil solutions outside the forest and in soil solutions on the burned site. It was found that only the concentrations of NO3- and NH4+ in streamwater were comparable to atmospheric deposition
Craniometric characters of badger (Meles meles L.) from the southern part of Medvednica
No full textKraniometrijska analiza jazavaca je načinjena na uzorku od 56, od čeg 34 mužjak i 22 ženke, skupljenih tijekom 6 lovnih godina (2016./2017-2019./2020., i 2021/2022-2022./2023.) na području Parka prirode „Medvednica“, koji teritorijalno spada u Grad Zagreb. Jedinke su razvrstane po dobi (godine) i spolu. U odstrelu su dominirale jedinke u dobi od 0 do jedne godine (mladunčad i subadultne jedinke). Relativno velike razlike u dimenzijama između spolova pokazuju profilna duljina, postorbitalna širina, zigomatična širina, duljina donje čeljusti, širina očnjaka, bazalna duljina lubanje, kondilobazna duljina lubanje, duljina zubnog reda i duljina M1. Kod svih spomenutih značajki veće vrijednosti su nađene kod mužjaka nego kod ženki. Od signifikantnih značajki najveći SDI pokazuje širina donjih očnjaka (SDI = -9,34531), a najmanji kondilobazna duljina (SDI = -2,21039). Čak 44 % lubanja jazavca je u kategoriji brončane medalje, 6 % je u srebrnoj, a 3 % u zlatnoj medalji. Kod ženki je u brončanoj medalji je 9 % lubanja, a u srebrnoj 4,5 %. U zlatnoj medalji nije bila niti jedna lubanja. Usporedba vrijednosti kraniometrijskih značajki s onima iz drugih dijelova Europe ukazuje kao su jazavci na Medvednici krupnije glave od svojih srodnik