Digital Repository - Faculty of Economcs & Business Zagreb
Not a member yet
9357 research outputs found
Sort by
Inventory valuation methods and their impact on the company's financial results
No full textIzbor metode vrednovanja zaliha ključan je za točno prikazivanje financijskih rezultata poduzeća, posebno u proizvodnim organizacijama gdje zalihe čine značajan dio imovine. Ovaj rad istražuje dvije najčešće korištene metode vrednovanja zaliha: metodu ukupnih troškova i metodu varijabilnih troškova, te analizira njihov utjecaj na financijske izvještaje poduzeća, uključujući prihod, trošak prodanih proizvoda, bruto maržu i ukupnu dobit. Metoda ukupnih troškova uključuje sve troškove proizvodnje, uključujući varijabilne i fiksne troškove, dok metoda varijabilnih troškova isključuje fiksne troškove, usmjeravajući se na promjenjive troškove proizvodnje i prodaje. Ovisno o odabranoj metodi, poduzeća mogu dobiti različite prikaze profitabilnosti, što utječe na odluke vezane uz proizvodnju, nabavu i strateško planiranje. Korištenje odgovarajuće metode omogućuje bolje upravljanje troškovima, transparentnije financijsko izvještavanje i donošenje informiranih poslovnih odluka.The choice of inventory valuation method is crucial for accurately presenting a company's financial results, especially in manufacturing organizations where inventory constitutes a significant part of assets. This paper explores two of the most commonly used inventory valuation methods: the total cost method and the variable cost method, and analyzes their impact on the company's financial statements, including revenue, cost of goods sold, gross margin, and net income. The total cost method includes all production costs, both variable and fixed, while the variable cost method excludes fixed costs, focusing on the variable costs of production and sales. Depending on the chosen method, companies may receive different representations of profitability, which affects decisions related to production, procurement, and strategic planning. Using the appropriate method enables better cost management, more transparent financial reporting, and informed business decision-making
Economic Impact of Major Events on Local and Regional Economies : The Example of EURO 2024
No full textOvaj diplomski rad analizira ekonomski utjecaj velikih sportskih događaja na lokalna i regionalna gospodarstva, s fokusom na UEFA Europsko prvenstvo 2024. u Njemačkoj. Problem istraživanja temelji se na sve češćim dilemama oko stvarnih koristi i troškova ovakvih događaja, osobito s obzirom na visoke organizacijske izdatke i dugoročnu održivost investicija. Cilj rada bio je identificirati i kvantificirati izravne, neizravne i inducirane ekonomske učinke Europskog prvenstva te ih usporediti s učincima prethodnih velikih sportskih manifestacija poput Svjetskog prvenstva 2006. i Olimpijskih igara 2012. Korištenjem studije slučaja, input-output analize i podataka iz izvješća UEFA-e i lokalnih vlasti, utvrđeno je da je EURO 2024. generirao ukupan gospodarski učinak od 7,442 milijarde eura, uz izravnu potrošnju posjetitelja od 2,063 milijarde eura. Dodatni neizravni i inducirani učinci, infrastrukturna ulaganja i povećana međunarodna prepoznatljivost značajno su pridonijeli turističkom i društvenom razvoju domaćinskih regija. Rezultati ukazuju na to da, uz odgovorno planiranje i upravljanje, veliki sportski događaji mogu generirati višestruke koristi koje nadilaze samu sportsku dimenziju. Međutim, za maksimalizaciju tih koristi i izbjegavanje ekonomskih i društvenih rizika, ključno je integrirati dugoročne strategije održivosti, uključiti lokalnu zajednicu i pažljivo procijeniti omjer troškova i koristi.This thesis analyzes the economic impact of major sporting events on local and regional economies, with a particular focus on the UEFA European Championship 2024 in Germany. The research problem arises from increasing debates about the actual benefits and costs of such events, especially considering the high organizational expenses and the long-term sustainability of investments. The aim of the study was to identify and quantify the direct, indirect, and induced economic effects of the European Championship and to compare them with the effects of previous major sporting events such as the 2006 FIFA World Cup and the 2012 Olympic Games. Using a case study approach, input-output analysis, and data from UEFA reports and local authorities, the study found that EURO 2024 generated a total economic impact of €7.442 billion, including €2.063 billion in direct visitor spending. Additional indirect and induced effects, infrastructure investments, and increased international visibility significantly contributed to the tourism and social development of the host regions. The results suggest that with responsible planning and management, major sporting events can produce multiple benefits that go beyond the sporting dimension. However, to maximize these benefits and avoid economic and social risks, it is essential to integrate long-term sustainability strategies, involve local communities, and carefully assess the cost-benefit ratio
The impact of political risks on energy price volatility
No full textOvaj diplomski rad istražuje utjecaj političkih rizika na volatilnost cijena energenata, s posebnim naglaskom na sirovu naftu i prirodni plin. Rad započinje pojmovnim određenjem robnih burzi i klasifikacijom političkih rizika, uključujući analizu geopolitičkih sukoba i trgovinskih sankcija kao ključnih generatora nestabilnosti. Detaljno se razrađuje uloga terminskih tržišta i njihovih strategija, poput špekulacija, arbitraže i hedginga, u ublažavanju cjenovnog rizika. Središnji dio rada posvećen je studiji slučaja koja analizira dramatičan utjecaj rata u Ukrajini (veljača 2022.) na globalna energetska tržišta.
Kroz analizu kretanja cijena Brent sirove nafte i prirodnog plina (Henry Hub) u razdoblju od 2021. do 2023. godine, rad pokazuje kako su se poremećaji u opskrbnim lancima i promjene u geopolitičkim odnosima direktno odrazili na ekstremnu volatilnost cijena. Zaključuje se da je sukob u Ukrajini drastično ubrzao preusmjeravanje energetskih tokova i potaknuo Europsku uniju na intenzivno traženje energetske neovisnosti i diversifikaciju izvora opskrbe, unatoč značajnim infrastrukturnim izazovima i pitanjima prihvatljivosti cijena za krajnje potrošače. Rad također ističe trajnu važnost derivativnih tržišta kao ključnih alata za upravljanje cjenovnim rizicima u turbulentnim energetskim okruženjima.
Rad doprinosi razumijevanju utjecaja političkih rizika na volatilnost cijena energenata u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih napetosti. Analizom studije slučaja rata u Ukrajini, potkrijepljenom teorijskim osnovama tržišta energenata, rad nudi sveobuhvatan uvid u dinamiku cijena sirove nafte i prirodnog plina u uvjetima krize. Stručni doprinos ogleda se u kombinaciji kvantitativne analize tržišnih podataka (cijene Brent sirove nafte i Henry Hub prirodnog plina) i kvalitativne interpretacije političko-ekonomskih događaja, čime se omogućuje bolje razumijevanje međuodnosa između geopolitičkih događanja i tržišnih oscilacija. Dodatno, rad pruža praktičan okvir za analizu rizika i donošenje strateških odluka u području energetike, što može biti korisno za donositelje politika, energetske analitičare i poslovne subjekte u sektoru trgovine energentima.This master's thesis investigates the profound impact of political risks on energy price volatility, with a particular focus on crude oil and natural gas. The initial sections define fundamental concepts such as commodity exchanges and provide a comprehensive classification of political risks, specifically analyzing geopolitical conflicts and trade sanctions as primary drivers of market instability. The thesis thoroughly examines the role of futures markets and their strategies, including speculation, arbitrage, and hedging, in mitigating price risk. The central part of the paper is dedicated to a case study analyzing the dramatic influence of the war in Ukraine (February 2022) on global energy markets. Through an in-depth analysis of Brent crude oil and Henry Hub natural gas price movements from 2021 to 2023, the study demonstrates how supply chain disruptions and shifts in geopolitical relationships directly translated into extreme price volatility. It concludes that the conflict in Ukraine drastically accelerated the reorientation of energy flows and prompted the European Union to intensively pursue energy independence and diversification of supply sources, despite significant infrastructural challenges and concerns regarding consumer price affordability. The thesis also underscores the enduring importance of derivative markets as essential tools for managing price risks in volatile energy environments.
This thesis contributes to the understanding of the impact of political risks on energy price volatility in the context of growing geopolitical tensions. Through a case study of the war in Ukraine, supported by theoretical foundations of energy markets, the paper provides a comprehensive insight into the price dynamics of crude oil and natural gas under crisis conditions. The scientific contribution lies in the combination of quantitative analysis of market data (Brent crude oil and Henry Hub natural gas prices) and qualitative interpretation of political and economic developments, enabling a deeper understanding of the relationship between geopolitical events and market fluctuations. Additionally, the thesis offers a practical framework for risk analysis and strategic decision-making in the energy sector, which may be valuable to policymakers, energy analysts, and business entities involved in energy trading
Analysis of the Impact of the Minimum Wage on Income Inequality and Youth Labour Market Outcomes in EU Countries
No full textU doktorskom radu analizira se utjecaj razine minimalne plaće na dohodovne nejednakosti i ishode tržišta rada za mlade u zemljama članicama Europske unije (EU). U kontekstu tržišta rada za mlade naglasak je na mladim osobama koje su nezaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, odnosno na konceptu tzv. NEET populacije (engl. Not in Employment, Education or Training – NEET). Nedostatak konsenzusa o učincima minimalne plaće na nezaposlenost i zabrinjavajuća činjenica o ekonomskoj neaktivnosti mladih izazivaju veliku pažnju. Slijedom toga, provedena je ekonometrijska analiza na panel podacima za 16 EU zemalja sa zakonski propisanom minimalnom plaćom u razdoblju od 2005. do 2020. godine. Promatrane zemlje podijeljene su na dva uzorka: iznadprosječne i ispodprosječne zemlje u odnosu na prosječnu vrijednost BDP-a po glavi stanovnika EU-a. Fokus je stavljen na istraživanje tri ključna odnosa: (1) između minimalne plaće i dohodovne nejednakosti, (2) između minimalne plaće i NEET populacije te (3) između NEET populacije i participacije radne snage. Korišteni su panel procjenitelji koji dopuštaju heterogenost koeficijenata nagiba i presječnu zavisnost u podacima, CCEMG (engl. Common Correlated Effects Mean Group – CCEMG) i AMG (engl. Augmented Mean Group – AMG). Odabir boljeg procjenitelja napravljen je na temelju RMSE pokazatelja (engl. Root Mean Square Error – RMSE). Rezultati pokazuju da povećanje minimalne plaće ima ograničen i oprečan učinak na dohodovne nejednakosti i NEET populaciju u EU zemljama. Također, rezultati odnosa između NEET populacije i participacije radne snage otkrili su složen i neočekivan ishod. Zaključno, dan je prijedlog konkretnih mjera za kreatore ekonomskih politika na tržištu rada za mlade.The doctoral dissertation analyses the impact of the minimum wage level on income inequality and youth labour market outcomes in the European Union (EU) member states. In the context of the youth labour market, the emphasis is on young people who are unemployed, not in education or training, i.e. on the concept of the so-called NEET population (Not in Employment, Education or Training – NEET). The issue of the economic activity of young people in the labour market and the growing income inequality are very current topics. Despite numerous models and analyses, there is no consensus in the economic literature on the effects of the minimum wage on unemployment. It is a worrying fact that the majority of young people who are not working are not actively looking for a job.
Consequently, an econometric analysis was conducted on panel data for 16 EU countries with a statutory minimum wage in the period from 2005 to 2020. The focus is on investigating three key relationships: (1) between the minimum wage and income inequality, (2) between the minimum wage and the NEET population, and (3) between the NEET population and labour force participation.
The EU countries covered by the analysis were observed in two ways. In hypotheses H1 and H2, countries were divided according to their relative level of economic activity into: (1) countries with GDP per capita above the EU average and (2) countries with GDP per capita below the EU average. On the other hand, in hypothesis H3, all EU countries were observed together. The segregation of countries to test hypotheses H1 and H2 was based on Eurostat data (2024). As the so-called threshold that determines whether a certain country will be considered as an above-average or below-average EU country, the average value of GDP per capita at the EU-27 level in each observed calendar year (2005-2020) was taken and all 16 countries were compared to the average GDP (measured by the purchasing power standard, i.e. PPS). Such consideration resulted in the following division (N1 = 5 countries, N2 = 11 countries):
(1) Belgium, France, Ireland, Luxembourg and the Netherlands are marked as above-average EU countries (N1) in all observed years, and
(2) Czechia, Estonia, Greece, Hungary, Latvia, Lithuania, Poland, Portugal, Slovakia, Slovenia and Spain as below-average EU countries (N2) in all observed years.
Panel estimators were used that allow for heterogeneity of slope coefficients and cross-sectional dependence in the data, CCEMG (Common Correlated Effects Mean Group – CCEMG) and AMG (Augmented Mean Group – AMG). A better estimator was selected based on the RMSE indicator (Root Mean Square Error – RMSE). Estimates were first made at the level of the panel of above-average and below-average EU countries measured by GDP per capita. After that, estimates were made at the country level.
The results show that increasing the minimum wage has a limited and contradictory effect on income inequality and the NEET population in EU countries. The lack of significant and consistent relationships between the level of the minimum wage and the socioeconomic variables used (income share of the bottom 40 percent of the population, the rate of NEET-inactive and the rate of NEET-unemployed persons) suggests that the minimum wages themselves are not the main driver of income inequalities, i.e. income redistribution, nor the (non)participation of young people in the labour market in the EU. The results suggest that the minimum wage is not a key factor in the „departure“ of young people from the labour market, or the (re)activation of young people in the labour market. Instead, it is possible that other factors such as education policy, economic growth, different labour market conditions and institutional efficiency play a more important role.
The results of the relationship between the NEET population and labour force participation revealed a complex and unexpected outcome. While it was expected that higher NEET rates would reduce the labour force participation rate, the results showed that in a certain range of EU countries there is a valid relationship in the opposite direction. This implies that in certain contexts higher NEET rates may actually coincide with increased labour force participation, potentially due to the transition from economic inactivity to unemployment, i.e. active job search in the labour market.
An important contribution of the doctoral dissertation is made by constructing and proposing concrete measures for creators of economic policies in the youth labour market, aimed primarily at the NEET population. In doing so, based on the obtained research results and a review of current youth policy measures in the EU, a proposal of measures was drawn up to encourage the achievement of a broader reach of different subgroups of the NEET population. The measures aim to encourage improved transition from school to work, re(activation) of young people in the labour market, and prevent social and economic exclusion
The Role of Participation in Ownership in Encouraging Employee Commitment and Loyalty
No full textOvaj rad istražuje ulogu sudjelovanja zaposlenika u vlasništvu poduzeća na njihovu privrženost
i lojalnost organizaciji. U teorijskom dijelu rada objašnjeni su koncepti i oblici sudjelovanja u
vlasništvu, kao i njegovi poticajni učinci i postupak primjene. Nadalje, analiziraju se faktori
koji utječu na privrženost i lojalnost zaposlenika te njihov značaj za organizaciju.
Empirijski dio rada obuhvaća istraživanje provedeno među zaposlenicima koji sudjeluju u
vlasništvu organizacija u kojima su zaposleni, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri takav model
doprinosi povećanju njihove privrženosti i lojalnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na
pozitivnu povezanost između sudjelovanja u vlasništvu i angažmana zaposlenika, ali ističu i
određena ograničenja u implementaciji sudjelovanja u vlasništvu
Analysis of specifics and cultural impacts of organising FIFA World Cup in Qatar
No full textJedna od najpoznatijih sportskih manifestacija u svijetu je Svjetsko nogometno prvenstvo koje se održava svake četiri godine u drugoj zemlji ili zemljama domaćinima. Organizator natjecanja je FIFA, najviša svjetska nogometna organizacija. Osim što je sportski događaj, Svjetsko nogometno prvenstvo je i međukulturni događaj jer je mjesto susreta nacija iz svih dijelova svijeta, različitih kulturno-povijesnih nasljeđa i tradicija, koje dijele zajedničku strast prema nogometu. Organizacija prvenstva je prilika za zemlju domaćina da se prikaže publici širom svijeta, promovira svoju kulturu, ali i ojača svoj politički i gospodarski utjecaj na međunarodnom tržištu. FIFA je za domaćina Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. godine izabrala Katar. Katar je zbog brojnih specifičnosti bio drugačiji domaćin od svih dotadašnjih, a Svjetsko prvenstvo 2022. je bilo prvo organizirano izvan ustaljenih načina organizacije. Zbog razloga poput nepovoljnih klimatskih uvjeta do konzervativne kulture i rigoroznih zakona, u javnosti je prvenstvo bilo nazivano „najkontroverznijim prvenstvom“ dosad. Također je bilo i najskuplje Svjetsko nogometno prvenstvo ikad održano, s uloženih 220 milijardi američkih dolara. Iako nema značajniju nogometu povijest, Katar je domaćinstvom želio pokazati svoju sposobnost organiziranja velikih sportskih događaja te se predstaviti kao snažan gospodarski partner spreman na međunarodnu suradnju. Uz to, želio se prikazati kao otvorena i gostoljubiva zemlja, ojačati turizam privlačenjem što većeg broja inozemnih turista te privući strana gospodarska ulaganja. Iako se domaćinstvo natjecanja nije znatno odrazilo na gospodarstvo Katara, uspješna organizacija prvenstva pridonijela je izgradnji pozitivnog imidža te zemlje
Utjecaj uvođenja eura na platne sustave
No full textOvaj završni rad analizira uvođenje eura na platne sustave u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je usvojila euro kao svoju valutu 1. siječnja 2023. i tako postala 20. država članica eurozone. Platni sustav u Hrvatskoj obuhvaća institucije koje omogućavaju prijenos novca unutar zemlje. Rad istražuje utjecaj i značaj platnih sustava nakon uvođenja eura. Početkom 2024. godine dolazi do određenih promjena u platnom prometu i platnom sustavu te od tada se platni promet provodi preko TARGET-HR sustava, EuroNKS sustava i EuroNKSInst sustava. Posebna pažnja posvećena je u postupku uvođenja eura kao nacionale valute u Republici Hrvatskoj što se odnosi na vremenski tijek aktivnosti uvođenja eura, dvojno iskazivanja cijena te na prilagodbe u sustavu platnog prometa. Također se razmatraju učinci uvođenja eura poput koristi, troškovi te ocjene učinka uvođenja eura. Obrađena je i tema smanjenja valutnog rizik te promjene koje su se dogodile u transakcijskim troškovima. U zaključku rada pokazalo se kako je uvođenje je eura rezultiralo značajnu priliku za unaprjeđenje platnih sustava u Hrvatskoj, nudeći smanjene valutnog rizika, povećanje efikasnosti i stabilnosti
The role of digital twins and smart cities in achieving sustainable development : a systematic literature review
No full textDigitalni blizanci predstavljaju novu naprednu tehnologiju koja postaje predmet sve više istraživanja. Koncept digitalnih blizanaca temelji se na modeliraju fizičkih prostora, procesa ili objekata u virtualne modele, a doprinosi razvoju i automatizaciji procesa tradicionalnih načina rada. Implementacijom tehnologije digitalnih blizanaca u pametne gradove postiže se održiv razvoj, a samim time nastaju bolja okruženja i dolazi do poboljšanja kvalitete života za građane. Tehnologija je i dalje u fazama istraživanja i razvoja, a implementacija u urbana okruženja susreće se s brojim izazovima. U radu su predstavljeni pametni gradovi koji se definiraju urbani prostori koji integriraju tehnologije za povećanje inteligencije, povezanosti i učinkovitosti rada infrastrukture i usluga grada. Cilj je identificirati ključne potrebe građana te razraditi strategiju upravljanja gradom koja doprinosi rastu i razvoju grada. Kako bi se postigla održivost, UN definira ciljeve i pokazatelje od kojih je sedam usko vezano uz održive pametne gradove. Proveden je sustavni pregled literature na temelju 26 članaka uključenih u analizu. Istraživanje odgovara na dva temeljna pitanja koja se tiču izazova i trendova implementacije i integracije digitalnih blizanaca u pametne gradove te otkriva područja za napredak i buduća istraživanja.Digital twins represent an emerging advanced technology that is increasingly becoming the subject of research.The concept of digital twins is based on modeling physical spaces, processes, or objects into virtual models, contributing to the development and automation of traditionally manual processes. By implementing digital twin technology in smart cities, sustainable development can be achieved, leading to improved environments and enhanced quality of life for citizens. However, the technology is still in the stages of research and development, and its implementation in urban environments faces numerous challenges. This paper presents smart cities, defined as urban areas that integrate technologies to enhance the intelligence, connectivity, and efficiency of city infrastructure and services. The goal is to identify the key needs of citizens and develop a city management strategy that supports urban growth and development. To achieve sustainability, the United Nations has defined a set of goals and indicators, seven of which are closely related to sustainable smart cities. A systematic literature review was conducted based on 26 articles included in the analysis. The research addresses two fundamental questions concerning the challenges and trends in the implementation and integration of digital twins in smart cities and identifies areas for improvement and future research
The Relationship Between Emotional Intelligence and Leadership Styles in Marketing Companies
No full textVodstvo i emocionalna inteligencija ključni su čimbenici suvremenog menadžmenta, osobito u dinamičnim sektorima poput marketinga, gdje se uspjeh temelji na kreativnosti, inovativnosti i interpersonalnoj dinamici. Rad istražuje povezanost emocionalne inteligencije lidera i stilova vodstva u marketinškim poduzećima. Cilj rada je analizirati utjecaj emocionalne inteligencije na odabir i učinkovitost različitih stilova vođenja te utvrditi kako ta povezanost doprinosi organizacijskoj kulturi, angažmanu zaposlenika i organizacijskom uspjehu. Empirijski dio rada je proveden putem anketnog istraživanja na uzorku od 55 zaposlenika marketinških poduzeća. Upitnik je sadržavao pitanja o socio-demografskim karakteristikama ispitanika, ključnim aspektima emocionalne inteligencije njihovih nadređenih te percepciji stilova vodstva. Analizom podataka korištene su deskriptivne metode i metode komparacije kako bi se prikazala povezanost emocionalnih kompetencija i stilova vođenja. Rezultati istraživanja ukazali su na značajnu povezanost emocionalne inteligencije lidera, posebice komponenata poput empatije i samosvijesti, s transformacijskim stilom vodstva, koji je prepoznat kao najuspješniji u motiviranju zaposlenika i postizanju organizacijskih ciljeva. Istovremeno, laissez-faire stil vodstva pokazao se najmanje učinkovitim u izgradnji timske kohezije i povjerenja. Zaključno se može reći da rad potvrđuje važnost razvoja emocionalnih kompetencija lidera za učinkovito vođenje timova u dinamičnim poslovnim okruženjima. Neminovna je potreba za daljnjim istraživanjem ove problematike i unapređenjem edukacijskih programa usmjerenih na emocionalnu inteligenciju kao ključnu dimenziju suvremenog menadžmenta.Leadership and emotional intelligence are critical elements of modern management, especially in dynamic sectors such as marketing, where success is rooted in creativity, innovation, and interpersonal dynamics. This paper explores the relationship between leaders' emotional intelligence and leadership styles in marketing companies. The aim of the paper is to analyze the impact of emotional intelligence on the selection and effectiveness of various leadership styles and to determine how this connection contributes to organizational culture, employee engagement, and organizational success. The empirical part of the study was conducted through a survey involving a sample of 55 employees from marketing companies. The questionnaire included questions about the socio-demographic characteristics of the respondents, key aspects of their supervisors' emotional intelligence, and their perception of leadership styles. Data analysis utilized descriptive methods and comparative techniques to illustrate the relationship between emotional competencies and leadership styles. The research findings indicated a significant correlation between leaders' emotional intelligence, particularly components such as empathy and self-awareness, and the transformational leadership style, which was identified as the most effective in motivating employees and achieving organizational goals. Conversely, the laissez-faire leadership style was found to be the least effective in fostering team cohesion and trust. In conclusion, the study confirms the importance of developing leaders' emotional competencies for effective team management in dynamic business environments. There is an evident need for further research on this topic and for improving educational programs focused on emotional intelligence as a critical dimension of contemporary management
The role of music as a brand element in the brand equity of a streaming service among Generation Z
No full textRazvojem tehnologije i digitalnih medija potrošači svakodnevno konzumiraju sadržaj digitalnih marki streaming usluga putem raznih uređaja. Glazba, kao dio iskustva marke, omogućuje emocionalnu povezanost potrošača s markom te ima sve veću stratešku ulogu u upravljanju digitalnim markama. Iako ima snažan utjecaj na korisnike kroz evociranje emocija i nostalgije, njezina uloga u tržišnoj vrijednosti digitalne marke još je nedovoljno istražena. Ovaj rad istražuje kako glazba, korištenjem Aakerovog modela, doprinosi tržišnoj vrijednosti digitalne marke streaming usluga (Netflix) među pripadnicima generacije Z u Republici Hrvatskoj. Primarni podaci u radu prikupljeni su anketnim upitnikom na namjernom prigodnom uzorku od 153 ispitanika. Provedenim istraživanjem je utvrđeno da glazba kao element identiteta marke ima ključnu ulogu u oblikovanju tržišne vrijednosti marke streaming usluge kod generacije Z. U slučaju Netflix streaming platforme, rezultati su pokazali da je glazbeni dio znaka marke (logotipa) „ta-dum“ uspješno prepoznat među ispitanom populacijom, što ukazuje na postojanje snažne asocijacije na marku. Pozitivne reakcije ispitanika na zvuk, osobito u kontekstu ugodnosti i općeg dojma, potvrdile su pretpostavku da glazbeni identitet može dodatno pridonijeti emocionalnoj povezanosti korisnika s markom. Osim toga, ispitanici povezuju Netflix s pouzdanošću, privlačnom osobnošću i dobrim imidžem te smatraju kako pruža brzu i kvalitetnu uslugu. Sukladno istraženom, glazba kao element marke ima značajnu ulogu u tržišnoj vrijednosti marke streaming usluge.With the development of technology and digital media, consumers are increasingly engaging with streaming services and streaming content across various devices. As a part of the brand experience, music enables consumers to emotionally connect with the brand and plays an increasingly strategic role in digital brand management. Despite its powerful influence on users through the evocation of emotions and nostalgia, the role of music in digital brand equity remains underexplored. The aim of this paper is to research how music, through the application of Aaker’s brand equity model, contributes to the brand equity of digital streaming services (specifically Netflix) among Generation Z members in the Republic of Croatia. The primary data was collected by a questionnaire on a total sample of N=153. The conducted research found that music, as a brand identity element, plays a key role in shaping the streaming service brand equity among Generation Z. In the case of the Netflix streaming platform, the results showed that the “ta-dum” audio logo was successfully recognized by the surveyed population, indicating a strong brand association. Positive reactions to the sound, especially in terms of pleasantness and overall impression, also confirmed the assumption that musical identity can further contribute to users’ emotional connection with the brand. Additionally, respondents associate Netflix with reliability, an appealing personality, and a strong image, and they believe it provides fast and high-quality service. According to the research, music as a brand element plays a significant role in the brand equity model of a streaming service