Digital Repository of Music Academy
Not a member yet
3080 research outputs found
Sort by
Vocal-technical and interpretive analysis of the role of Lensky in the opera "Yevgeny Onegin" by P. I. Tchaikovsky
No full textOpera Evgenij Onjegin Petra Iljiča Čajkovskog scenska je adaptacija istoimenog romana Aleksandra Sergejeviča Puškina. Iako libreto gotovo u potpunosti odgovara tekstu romana, intenzivnije bavljenje ovom temom pokazalo je kako je skladatelj ovom operom iznio vlastitu interpretaciju književnog djela. Ta je činjenica posebno vidljiva na interpretaciji uloge Lenskog kojega skladatelj vidi kao osjećajnog i darovitog mladog pjesnika, dok ga Puškin gotovo podrugljivo predstavlja kao nezrelog i naivnog mladića. U Čajkovskijevoj interpretaciji ovoga djela veliku ulogu igra sama glazba, koja često preuzima ulogu pripovjedača. Zbog snage i veličine orkestra, ali i zbog pojedinih vokalno-tehničkih izazova, uloga Lenskoga najpogodnija je za mladog, ali iskusnog lirskog tenora. Ovaj je rad zamišljen kao pregled vokalno-tehničkih zahtjeva uloge Lenskog te bi kao takav trebao pomoći pjevačima koji se odluče za izvođenje ove uloge.The Opera Eugene Onegin by Pyotr Ilyich Tchaikovsky is a stage adaptation of the novel of the same name, written by Alexander Sergeyevich Pushkin. Although the libretto corresponds almost entirely to the text of the novel, a more detailed research on this topic showed that the composer presented his own interpretation of the literary work. This fact is especially evident in the interpretation of the role of Lensky, whom the composer sees as a sensitive and gifted young poet, while Pushkin almost mockingly presents him as an immature and naïve young man. Tchaikovsky's interpretation of the novel is strongly supported by the music itself, which in this case often serves as a narrator. Due to the strength and the size of Tchaikovsky's orchestra, the role of Lensky is most suitable for a young, but experienced lyrical tenor. This paper, intended as an overview of the vocal and technical requirements for the role of Lensky, should as such help singers who decide to perform this role
Koncert Gudačkog komornog orkestra Muzičke akademije (Gudački komorni orkestar i solistica Tonka Philips (viola), 9. 3. 2023.)
No full textPrvi dio snimke koncerta održanog na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 9. 3. 2023. Izvođači: Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, solistica Tonka Philips (viola). Umjetničko vodstvo: red. prof. art. Anđelko Krpan. Program: 1. Georg Friedrich Händel: Concerto grosso u d-molu, op. 6, br. 10 (Ouverture / Allegro – Lentement – Allegro – Allegro – Allegro moderato); 2. Johann Georg Benda: Grave za violu i gudače; 3. Milko Kelemen: Koncertantne improvizacije (Allegretto – Andante sostenuto / Allegro giusto – Moderato assai – Comodo – Allegro scherzando – Molto vivace, quasi presto); 4. Dmitrij Šostakovič: Simfonija za gudače u As-duru, 118a (Andante – Allegretto furioso – Adagio – Allegretto)
Višnja Stapić, oboa : prvi dio diplomskog ispita
No full textPrvi dio diplomskog ispita Višnje Stapić (oboa), studentice Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u dvorani Huml 3. 4. 2023. Klavirska pratnja: Viktor Čižić, umj. sur. Mentor: red. prof. art. Branko Mihanović. Program: 1. W. A. Mozart: Koncert za obou u C-duru, KV 314; 2. Orkestralna sola
Nikola Smetko, saksofon : drugi dio diplomskog ispita
No full textDrugi dio snimke drugog dijela diplomskog ispita Nikole Smetka (saksofon), studenta Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u dvorani Stančić 8. 5. 2023. Klavirska pratnja: Sae Lee i Domagoj Gušćić, v. umj. sur. Gosti izvođači: Patrik Prežgaj (sopran saksofon), Dragutin Roić (alt saksofon), Jakov Varezić (tenor saksofon) i Sven Crnković (bariton saksofon). Mentor: red. prof. art. Dragan Sremec. Program: 1. Jean-Denis Michat: Clos Guinguet za alt saksofon solo; 2. Vincent David: Nuée Ardente za saksofon i klavir; 3. Russell Peterson: Kvintet za alt saksofon i gudače, transkripcija za kvartet saksofona (I. Andante – II. Allegro molto); 4. Paul Hindemtih: Sonata op.11, no. 4
Folklore variants of the oboe
No full textGlazba je u životu prisutna u gotovo svakoj prilici, od tragičnih posljednjih ispraćaja, pa sve do veselih slavlja. U različitim prigodama korišteni su različiti instrumenti, no u glazbi mnogih kultura svoje je mjesto našao specifičan, prodoran zvuk oboe. Oboa ima bogatu povijest, a u istoj se obitelji instrumenata nalaze i mnoge folklorne varijante. Razlikuju se bojom tona, tehnikom sviranja, ponekad čak i po kulturološkim obilježjima, no sve ih povezuju dvostruki jezičak i konična (stožasta) cijev. Ovaj rad zamišljen je kao detaljniji pregled sljedeća tri instrumenta: armenskog duduka, hrvatskih (istarskih) sopila, i japanskog hichirikija.Music is present in everyday life in almost any occasion, from tragic funerals, to joyful celebrations. Different instruments are used in different occasions, but the oboe with its specific, piercing tone, has found its way into the music of many cultures. The oboe itself has a very rich history, and in the same family of instruments, there are many folklore variants. They differ by tone, playing technique, and sometimes even by cultural characteristics, but are all connected through double reed and conical bore. This paper is meant to be a detailed insight into these three instruments: the Armenian duduk, the Croatian (Istrian) sopile, and the Japanese hichiriki
French composers of the 20th century for trumpet
No full textGlazba 20. stoljeća ostavila je neizbrisiv trag u povijesti glazbe. Bila je razdoblje inovacija, eksperimentiranja i revolucija u glazbenom svijetu. Njezine su karakteristike bogatstvo melodija i virtuoznost izvedbe. U tom razdoblju razvili su se različiti žanrovi i istraživali zvukovi na nove načine. Jedan od instrumenata koji je odigrao značajnu ulogu u glazbi 20. stoljeća bila je truba. Francuski skladatelji značajno su doprinijeli razvoju trube kao solo instrumenta. Njihove skladbe istaknute su po tehničkoj zahtjevnosti, lirskoj ljepoti i inovativnom pristupu instrumentu. U njima kombiniraju tehničke izazove s poetičnošću i bogatim izražajem, oblikujući tako bogatu i raznoliku kulturu trube u francuskoj glazbenoj baštini. Ovaj rad sadrži kronološki poredane biografije francuskih skladatelja i njihova najpoznatija djela.The music of the 20th century has left an indelible mark in the history of music. It was a period of innovation, experimentation and revolution in the world of music. Its characteristics include rich melodies and virtuosity in performance. During this period, various genres developed, and sounds were explored in new ways. One of the instruments that played a significant role in 20th century music was the trumpet. French composers made significant contributions to the development of the trumpet as a solo instrument. Their compositions are notable for their technical demands, lyrical beauty, and innovative approach to the instrument. They combine technical challenges with poetry and rich expression, shaping a rich and diverse trumpet culture in French musical heritage. This work contains biographies of French composers arranged chronologically, along with their most famous works
Ludwig van Beethoven: Piano Sonata op. 110 – formal analysis
No full textOvaj rad bazira se na formalnoj analizi 31. klavirske sonate op. 110 u As-duru Ludwiga van Beethovena. Sonata op. 110 jedno je od najznačajnijih djela klavirske literature koje unificira više skladateljskih načina u jednu cjelinu. Uz formalnu glazbenu analizu djela i biografske elemente rad još razmatra i povijesni kontekst nastanka sonate; kao samostalnog glazbenog djela te kao dijela veće razvojne cjeline u kojoj se sonata op. 110 pridružuje još dvjema kasnim sonatama; sonati op. 109 i sonati op. 111. Osim navedenog, rad se također osvrće na varijabilni status sonate kao cikličnog glazbenog djela u razdoblju ranog i visokog klasicizma.This work is based on a formal analysis of the 31st piano sonata op. 110 in A flat major by Ludwig van Beethoven. Sonata op. 110 is one of the most significant pieces of piano literature that unifies several compositional styles into one whole. In addition to the formal musical analysis of the work and biographical elements, the paper also considers the historical context of the creation of the sonata; as an independent piece of music and as part of a larger developmental whole in which the sonata op. 110 joins two other late sonatas; sonata op. 109 and sonata op. 111. In addition to the above, the paper also looks at the variable status of the sonata as a cyclical piece of music in the period of early and high classicism
Feldenkrais Method as Help in Interpretation
No full textSvaki pokret koji se izvodi nekontrolirano ima posljedice. Napetost, stres, grčenje mišića ili bol u različitim dijelovima tijela samo su neki od pokazatelja da se nepravilnim držanjem ograničava tijelo koje nam pruža udobnost i ugodu. Feldenkrais metoda pruža nam alate i znanja pomoću kojih možemo osvijestiti nepravilnosti tih pokreta i poboljšati ih. Pravilnim pristupom Feldenkrais metodi mogu se riješiti ili barem ublažiti posljedice nastale nepravilnim držanjem. Ova sveobuhvatna i jedinstvena metoda omogućuje nam da se bolje povežemo s tijelom i naučimo kako da ga pravilno koristimo pri sviranju instrumenta.Every movement performed without control has consequences. Tension, stress, muscle contraction, and pain in various parts of the body are just some of the indicators that by maintaining improper body posture, we are setting limits to the body that provides us comfort and well-being. The Feldenkrais method provides us with tools and knowledge to become aware of these improper movements and improve them. By approaching the Feldenkrais method correctly, these problems can be resolved or at least alleviated. The method is comprehensive and unique, allowing us to connect with our bodies and learn how to use them correctly for playing instruments
Patrik Prežgaj, saksofon : drugi dio diplomskog ispita
No full textPrvi dio snimke drugog dijela diplomskog ispita Patrika Prežgaja (saksofon), studenta Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Ispit je održan na Muzičkoj akademiji u Koncertnoj dvorani "Blagoje Bersa" 21. 6. 2023.
Klavirska pratnja: Tomislav Damjanović, umj. sur. Gosti izvođači: Sven Crnković (bariton saksofon), Jakov Varezić (tenor saksofon), Dragutin Roić (alt saksofon), Luka Norac (sopran saksofon), Nikola Smetko (alt saksofon), Lovro Kopač (tenor saksofon), Luka Relić (bariton saksofon) i Bojan Nečas Hraste (električna gitara). Dirigent: Ivan Šćepanović. Mentor: red. prof. art. Dragan Sremec.
Program: 1. Takashi Yoshimatsu: Fuzzy Bird sonata, za alt saksofon i klavir (I. Run, bird – II. Sing, bird – III. Fly, bird); 2. Bruno Mantovani: Bug, za alt saksofon; 3. Perry Goldstein: Blow!, za kvartet saksofona; 4. Jean Denis Michat: Pasta concerto, za sopran saksofon, ansambl saksofona i električnu gitaru
The creation of the saxophone, it's affirmation in Europe during the 19th century and the most important orchestral parts of the 20th century
No full textU ovom diplomskom radu pratimo razvitak i postepenu afirmaciju saksofona, stavljajući ih u kontekst sa životom njegovog tvorca, sukobima, uspjesima i problemima pri njegovom afirmiranju. Cilj rada je približiti čitateljima priču o nastanku ovog instrumenta, uvidjeti razloge zbog kojih je njegova afirmacija tekla teško i sporo, te iznijeti najvažnije orkestralne dionice za saksofon. U prvom dijelu rada nalazi se povijesni pregled ranog života Adolphea Saxa, tvorca saksofona, kao i nastanak samog instrumenta. Drugi dio rada bavi se pitanjem zašto saksofon nikada nije postao standardnim članom simfonijskog orkestra. U ovom dijelu analiziramo kritike, kako ondašnjih skladatelja i glazbenika, tako i šire publike. Donosimo i pregled prvih orkestralnih djela u kojima se saksofon pojavljuje s kratkom analizom. Potom pratimo popularizaciju saksofona u Americi i odmak od klasične glazbe, a na kraju ističemo i detaljnije analiziramo najvažnije saksofonističke dionice u orkestralnim partiturama europskih skladatelja 20. stoljeća.In this graduate thesis, we follow up the development and the gradual affirmation of the saxophone by connecting it with the life of its creator, conflicts, successes and problems that appeared along the way. The main goal of this work is to familiarize the readers with the story of this instrument's creation, acknowledge the reasons why its affirmation was a slow and a painful process, as well as to present the most important orchestral parts for the saxophone. The first part of the work provides a historical overview of an early life of Adolph Sax, an inventor of saxophone, together with the invention of an instrument itself. The second part deals with the question why the saxophone never entered the symphonic orchestra as a standard instrument. In this part, we analyze the critics of composers and musicians of the time, as well as the critics of the wider audience. Furthermore, we present an overview of the first orchestral works that contained the saxophone part, together with a brief analysis. Next, we follow the popularization of the saxophone in America and its departure from classical music. Finally, we highlight and analyze the saxophone most important parts in the orchestral compositions written by the 20th century European composers