Academy of Fine Arts Repository
Not a member yet
1277 research outputs found
Sort by
Dva elementa
No full textDiplomskim radom "Dva elementa" zaključujem svoje istraživanje gemoetrijskog minimalizma u formalnom obrazovanju. Rad se sastoji od 30 monokromnih slikoreljefa postavljenih na zidnu površinu tako da tvore dinamičan i nepravilan raster. Slikoreljefi rađeni su u ljepenci čiju sam reljefnost dobila ljepljenjem različitih debljina ljepenki jedne na drugu. Sam naziv rada dovoljno govori o radu, jasno je da se radi o samo dva elementa, a u ovom slučaju to su prostor i ploha
Trilogija o ljubavi / I don't wanna know!
No full text„Ljubav“ je neiscrpna tema čovječanstva puna različitih formi i interpretacija te, kao takva, za svaku osobu ima drukčije i naročito osobno značenje. Baš je zbog toga sam pojam ljubavi toliko kompleksan da ga se, zapravo, ne može objasniti u jednom kontekstu ili samo s jednoga gledišta. Doseći suštinu ljubavi nemoguće je bez odbacivanja već prisutne pristranosti uzrokovane osobnim shvaćanjem ljubavi. Također je se ne može doseći niti generalnim obuhvaćanjem svih interpretacija bez osobnog iskustva. Na kraju, zbog toga paradoksa, ostaju samo pokušaji da se dosegne bit ljubavi. Ovi su radovi upravo to – pokušaji. No, to ipak nisu pokušaji koji odgovaraju na pitanja poput ovih: „Što je ljubav?“, „Kako definirati ljubav?“ i sl., već pokušaji poimanja kompleksnosti ljubavi. Tema je obrađena s dva kontrastna gledišta: ljubav kao sveopće ljudsko iskustvo i ljubav kao specifično individualno iskustvo. Radovi iz „Trilogije o ljubavi“ istraživanja su nekih od smjerova kojima ljubav može ići – bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smislu – koji su međusobno distancirani; a „I don't wanna know!“ zabilješka je kulminacije osjećaja uzrokovanih ljubavlju gdje se javlja pomutnj
Između ruta / Proboj / Materijalizacija
No full textLjudsko tijelo omiljena je tema umjetnosti tisućama i tisućama godina- gotovo svaki umjetnik u određenom trenutku svoga stvaralaštva osjeti potrebu realizacije vlastite vizualizacije tog osnovnog dijela čovjeka. Fascinacija fizičkim je razlog za moja ovogodišnja likovna istraživanja. Kroz različite medije nastojala sam predočiti istu temu na različite načine, promatrajući kako se ona mijenja promjenom postupka stvaranja.
Iako ističem važnost trodimenzionalnosti pri prikazu tijela, zanimala me i mogućnost prenošenja motiva u plošnost grafičkim tehnikama. Tijelo je predočeno skupinom divljih linija, mekane forme učinjene oštrima i snažnima. Suha igla ograničava slobodu i lagodnost pokreta, no pruža zanimljiv kontrast između postupka i izvedene teme. Apstrahiranje oblika je postupak kojim se nisam prije bavila, no smatrala sam kako je ono nužno za realizaciju dinamike tijela, mog cilja pri izvedbi skulptura. Redukcijom broja prikazanih elemenata nastojala sam postići što življi pokret, fokusirajući se na fleksibilnost i unutarnju energiju figure.
Portretima sam istraživala odnos prepoznatljivih fizičkih obilježja i osobnosti. Oslanjanjem na materijalne dimenzije osobnosti poput boja i govora tijela prikazujem neopipljivu dimenziju osoba iz svojega života. Naposljetku, razlog za moju naklonost slikanja ljudi je želja za dočaravanjem pojedinih života i jedinstvenih osobnosti. Zanimaju me jedinke, a ne vrsta. Trenutak u kojem promatrači pronađu sebe ili druge među potezima mojeg kista uvijek na meni ostavi dubok dojam, taj spoj mojeg izraza i već postojeće osobe u svijet
Transpersonal
No full textAkcija kreativnog stvaranja svojevrsna je direktna mimika energije univerzalnih principa prisutnih u Prirodi, a tome je tako, naime, jer Kozmos sam sebe proživljava kroz beskonačan broj vjerojatnosti, a svjesnost koja ovu tvrdnju spoznaje i bilježi samo je još jedna od spomenutih vjerojatnosti koja potvrđuje prostor koji je vječnom stanju pokreta. Kada Kepler piše o odnosu između ljudskog i božanskog uma, poziva se na riječi pisca Proclusa koji navodi kako: „ ... znati uspoređivati ono što se izvana može zamijetiti s unutarnjim idejama i prosuditi da li se to s njima slaže, proces je kojeg on (Proclus) naziva „buđenje“, kao iz sna. Jer, kao što nas zamjetljive stvari koje se pojavljuju u vanjskom svijetu podsjećaju na ono što smo znali prije, tako osjetilna iskustva, kad ih svjesno doživljavamo, izazivaju intelektualne pojmove koji su već unutra bili prisutni; tako da ono što je bilo skriveno u duši, kao pod velom mogućnosti, sada sija ovdje u ostvarenosti.“1 Kako bi kontekst ovog rada bio razumljiviji važno je naglasiti tri rakursa – prvi je polazišna točka istraživanja u smislu umjetničke prakse, a naslanja se na teorijski i praktični model predstavljen u diplomskom radu Putovanja kroz dualnost prostora slike, a dalje i diplomskoj izložbi Guste praznine (Galerija SC, 2019.); drugi je daljnje razlaganje ideje ogledala odnosno ideje kako je slika mjesto ogledanja naše prisutnosti, a dalje i mogućnosti višedimenzionalnog pristupa površini unutar četiri ravnine platna i na koncu praktični dio ovog diplomskog rada što ga čine slikarska platna – osvjedočenje ispitivanja, u ovom slučaju, mogućnosti slike kao hiperprostora i slike kao objekta u odnosu na materijalni prostor u kojem je izložena. Slikarstvo je uistinu više od same slike ponajviše jer je slika imaginarna konstrukcija, a cilj onih koji se bave slikarskim medijem jest vizualizacija imaginacije koja nadilazi puko tumačenje slike kao vizualnog znaka.2
1 Usp. C. W. Jung, W. Pauli; Tumačenje prirode i psihe; Zagreb: Globus, 1989., str. 125 – 126.
2 Usp. Vlado Zrnić, Slikarstvo i pokretne slike – metonimijska obilježja u strukturi i logici slike, Zadar, Sveučilište u Zadru: Poslijediplomski sveučilišni studij – Humanističke znanosti: Doktorski rad, 2017., str. 118The action of creative creation is a kind of direct mimicry of the energy of universal principles present in Nature and this is so because the Cosmos experiences itself through an infinite number of probabilities and the consciousness that realizes and records this claim is just another of the aforementioned probabilities that confirms the space that is the constant state of motion. When Kepler writes about the relationship between the human and divine minds he refers to the words of the writer Proclus who states that: „... knowing how to compare what can be seen from the outside with internal ideas and judge whether it agrees with them is a process he (Proclus) calls „awakening“, as from a dream. For, just as the perceptible things appearing in the external world reminds us of what we knew before, so sensory experiences, when we consciously experience them, evoke intellectual notions that were already present inside; so that what was hidden in the Soul, as under the veil of possibility, now shines here in realization.“ (Jung, Pauli; 1989.) Painting is truly more than the painting itself mostly because the painting i san imaginary construction and the goal of those who deal with the painting medium is to visualize the imagination that goes beyond the mere interpretation of the painting as a visual sign (Zrnić, 2017.)