Repository of the University of Rijeka, Faculty of Tourism and Hospitality Management, Opatija
Not a member yet
4361 research outputs found
Sort by
The effect of the global financial crisis and COVID-19 crisis on the Croatian economy.
Diplomski rad se bavi promatranjem utjecaja kojega su globalna financijska kriza nastala 2008.g. i kriza prouzrokovana COVID-19 virusom imale na gospodarstvo Hrvatske. Metodama analize i komparacije sekundarnih podataka su promotreni najvažniji makroekonomski indikatori; BDP, proračunski deficit i javni dug, kretanje inflacije i tržišta rada u razdobljima koja spomenute krize obuhvaćaju. Tumačenjem grafikona koji prikazuju dinamiku kretanja indikatora, uviđa se utjecaj kriza na nacionalno gospodarstvo. Povijesnim podacima se nastoji potkrijepiti koje odgovore monetarne i fiskalne politike poduzimaju vladajući kako bi se reducirale negativne posljedice kriza po privredu. Promatrane krize su imale različite uzroke, intenzitete nastupanja i drugačiju brzinu oporavka.
Globalnu financijsku krizu u Hrvatskoj je obilježio pad BDP-a od -7,3% u 2009.g. a koji nastavlja negativno kretanje do zadnjeg kvartala 2014.g. Pretkriznu razinu BDP-a Hrvatska dostiže 2021.g. Financijska kriza je negativno utjecala na proračunski deficit gomilajući se u javni dug koji je iznosio 83% udjela u BDP-u. Stopa nezaposlenosti je bila visoka te je u 2014.g. iznosila 17%. Inflacija je bila umjerena od 6%. Kriza uzrokovana COVID-19 virusom u Hrvatskoj je za posljedicu imala nagli i najveći pad BDP-a u povijesti države 2020.g. u iznosu od -8.6%, što je pogodovalo naglom skoku udjela javnog duga u BDP-u u 2020.g. Ipak BDP već slijedeće godine strelovito raste na stopu od 13.8%. Galopirajuća inflacija od 10,8% je prisutna u 2022.g. Tržište rada nije bilo pretjerano pogođeno zahvaljujući mjerama očuvanja radnih mjesta. Vlada je omogućila financijske potpore gospodarstvenicima kroz subvencije i odgode plaćanja smanjujući ekonomski šok krize, adekvatnije je odgovorila na COVID krizu u odnosu na globalnu financijsku krizu
Research on the impact of the environment on consumer purchasing habits in Croatia
Različiti faktori iz okoline oblikuju namjere potrošača o kupnji, uključujući kulturne,
gospodarske i društvene utjecaje, a u donošenju odluke o kupnji važnu ulogu igraju i različiti
individualni i unutarnji čimbenici. Kako bi se shvatio utjecaj okoline na ponašanje potrošača
potrebna su redovna istraživanja koja će ispitati utjecaj okoline na kupovne navike potrošača.
Ovaj rad istražuje utjecaj obiteljskih vrijednosti, oglašavanja, preporuka drugih ljudi,
nacionalne tradicije i percepcije ekonomske situacije na kupovne navike potrošača u
Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno pomoću anketnog upitnika na potrošačima s područja
Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su povezanost obiteljskih vrijednosti,
oglašavanja, tradicije i percepcije ekonomske situacije s kupovnim navikama potrošača
prehrambenih proizvoda. Međutim, povezanost preporuka drugih s njihovim kupovnim
navikama nije značajna. Ovi zaključci pružaju temelje za daljnja istraživanja usmjerena na
proučavanje utjecaja okoline na ponašanje potrošača, osobito kod prehrambenih proizvoda,
što može pomoći marketinškim stručnjacima u prilagodbi strategija kako bi bolje zadovoljili
potrebe i preferencije ciljne skupine
The adoption of digital euro
Uvođenje digitalnog eura označava veliku prekretnicu u napretku financijskog sustava u eurozoni, nudeći potencijal za poboljšanje učinkovitosti platnog sustava, širenje pristupa financijama i pročišćavanje monetarne politike. Kao digitalna valuta koju nadzire Europska središnja banka (ECB), digitalni euro ima kapacitet sniziti transakcijske troškove, omogućiti brže i sigurnije transakcije i uvesti revolucionarne financijske proizvode. Unatoč tome, uvođenje digitalnog eura također predstavlja značajne prepreke, poput zabrinutosti u pogledu sigurnosti, privatnosti, regulatorne strukture i njezinih učinaka na bankarsku industriju. U ovom radu prikazan je koncept digitalnog eura, njegove jedinstvene značajke u usporedbi s tradicionalnim valutama, tehničke karakterisitke, potencijalne koristi i prepreke u njegovom usvajanju te širi ekonomski učinci koje može imati. Dodatno, istražili su se zakonski i regulatorni zahtjevi koji moraju postojati da bi digitalni euro bio uspješno implementiran, oslanjajući se na iskustva zemalja koje su već poduzele korake prema integraciji digitalne valute. Kroz detaljne studije slučaja i analizu pilot programa, prikazane su vrijedne preporuke kreatorima politika u Europskoj središnjoj banci i drugim ključnim tijelima odlučivanja
Financing of environmental protection in Primorje-Gorski Kotar County
Zaštita okoliša definirana je kao sveukupnost mjera za očuvanje prirodnih dobara, u prvome redu vode, tla i zraka za ljudske potrebe ili interese. Ona obuhvaća niz funkcija koje su ključne za očuvanje prirodnih ekosustava i osiguranje zdravog okoliša za sadašnje ali i za buduće generacije. Dokazi o brizi za okoliš nalaze se u povijesti različitih kultura i civilizacija, no moderni pokret zaštite okoliša počinje u 18. i 19. stoljeću. Očuvanje biološke raznolikosti, održavanje kvalitete vode, zraka i tla, smanjenje emisije stakleničkih plinova, borba protiv klimatskih promjena te upotreba prirodnih resursa na održiv način, samo su neki od ključnih funkcija zaštite okoliša. Današnji ubrzani razvoj tehnologije i modernizacije zahtijeva implementaciju održivog razvoja u svim pogledima. Financiranje zaštite okoliša danas može biti izazovno. Neki od izvora financiranja zaštite okoliša mogu biti iz proračuna jedinica lokalne samouprave, iz nacionalnih sredstava, europskih fondova kao što su Kohezijski fond, Fond za regionalni razvoj i Fond za ruralni razvoj, putem međunarodnih donacija i partnerstva te putem poreza i naknada. Cilj istraživanja bio je utvrditi koji su izvori i načini financiranja zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji te koliko sama županija, ali i općine i gradovi na teritoriju županije, odvajaju godišnje rashoda za zaštitu okoliša u proteklim godinama. Rezultati istraživanja u promatranom razdoblju su pokazali da je Grad Rijeka, kao treći po veličini grad u Hrvatskoj i administrativno središte Primorsko-goranske županije, jedan od najvećih ulagača u zaštitu okoliša na području Primorsko-goranske županije te tako čini najvažniju kariku u visini rashoda za zaštitu okoliša u ovoj županiji. Uz Rijeku, visoke rashode za zaštitu okoliša odvajaju i Grad Opatija te sama Primorsko-goranska županija. Zajedničkim snagama općine, gradovi i sama županija trude se ulagati u zaštitu okoliša i prvenstveno u podizanje svijesti svojih građana o važnosti održive politike
Cryptocurrency financial system in the Republic of Croatia
Kriptovalute predstavljaju novi oblik plaćanja i zarade te potencijalno moguću zamjenu za
tradicionalne načine plaćanja. Digitalizacija koja je neposredno povezana s razvojem
kriptovaluta neprestano napreduje te postaje sve više sofisticirana i prirodnija za korištenje u
pogledu jednostavnosti. Te novonastale kriptovalute u posljednjih 15-ak godina postaju
alternativa tiskanom novcu iako su mnogi znanstvenici predviđali kako će popularnost nove
vrste valute samo nestati, ali se dogodilo u potpunosti suprotno te je pokrenut trend brze i
lagane zarade i ulaganja, iako u stvarnosti to ne ide baš tako lagano. Prva od brojnih
kriptovaluta koja je nastala se naziva Bitcoin te funkcionira na Peer-to-peer tehnologiji koja se
bazira na trgovini bez posrednika i regulacija. Nakon njega nastaju brojne nove kriptovalute
koje danas čine kripto-tržište u kojem se nalaze trilijuni dolara. Sve kriptovalute funkcioniraju
na blockchain tehnologiji te ona ima i širu primjenu od samog korištenja za kriptovalute jer je
većina velikih kompanija koristi za sigurnost i brzinu usluge baš iz razloga jer ne postoji
posrednik u njihovom radu. Taj trend razvoja kriptovaluta je primijenjen i unutar financijskog
sustava kriptovaluta u Republici Hrvatskoj gdje su stvoreni određeni zakoni o oporezivanju
kriptovaluta tokom korištenja istih
Istrian enogastronomy as a function of regional development
U završnom radu obuhvaćena su poglavlja: Enogastronomije u turističkoj ponudi, lokalna
gastronomija Istre, obilježja vinskog turizma, te je provedeno aplikativno istraživanje na temu:
„Istarska enogastronomija u funkciji regionalnog razvoja“. Enogastronomija obuhvaća
evoluciju kulinarskih tradicija i vina kroz stoljeća pri čemu su oba elementa oblikovala
društvene, ekonomske i kulturne aspekte. Lokalna gastronomija Istre, koja obuhvaća maslinova
ulja, tartufe, sireve i mnoga druga tradicionalna jela, igra ključnu ulogu u razvoj Istre kao
atraktivne turističke destinacije. Ovaj segment turizma doprinosi ne samo privlačenju
posjetitelja već i oblikovanju identiteta Istre na globalnoj razini. Konačni cilj završnog rada bio
je prikazati, pomoću anketnog upitnika, koja su obilježja i značaj vinskog i gastronomskog
turizma u funkciji regionalnog razvoja. Pomoću provedene ankete ustanovljeno je da istarska
enogastronomija nije samo dio turističke ponude već temeljna komponenta razvoja destinacije
koja doprinosi razvoju Istre pomoću brendiranja destinacije, diversifikacije turističke ponude,
povećanja potrošnje turista, očuvanja i promocije tradicije, održivog razvoja, razvoja ruralnog
turizma, stvaranja autentičnih iskustava, povezivanja sa širim turističkim trendovima.
Povezujući tradiciju, kvalitetu i inovacije Istra se pozicionira kao vodeća destinacija za sve one
koji žele doživjeti vrhunsku hranu, vino i autentično mediteransko iskustvo
Financial challenges of environmental protection in the area of the municipality of Kostrena 2021 - 2027.
U modernom i potrošačkom društvu, zaštita okoliša postaje sve važnija tema, posebice u kontekstu održivog razvoja i ekološke osviještenosti. U ovom istraživanju analiziraju se financijski izazovi vezani uz zaštitu okoliša, posebice na području Općine Kostrena u razdoblju od 2021. do 2027. Proučava se povijesni razvoj zaštite okoliša te napor Općine Kostrena u implementaciji održivih praksi zaštite okoliša. Cilj rada istaknuti je važnost očuvanja okoliša u širem društvenom kontekstu te naglasiti potrebu za održivim razvojem. Kroz analizu financijskih aspekata zaštite okoliša, istraživanje se fokusira na modelima financiranja ekoloških inicijativa u Republici Hrvatskoj i Općini Kostrena. Rezultati istraživanja ukazuju na važnost suradnje međunarodne zajednice, nacionalnih vlada i industrijsko-gospodarskih grupa u ostvarivanju kontinuiranog održivog razvoja za ekonomski prosperitet i gospodarski napredak zajednice. Kroz analizu proračuna Općine Kostrena za 2024. godinu, identificirani su ciljevi koji uključuju investicije, održavanje infrastrukture, zaštitu okoliša te društvene djelatnosti. Održiv razvoj predstavlja temeljno načelo zaštite okoliša, što se utvrđuje i kroz ovo istraživanje
Investigating User Satisfaction and Behavioral Intentions on a Sharing Economy Platforms
Ekonomija dijeljenja inovativni je koncept u suvremenom gospodarstvu te je redefinirao tradicionalne načine pristupa i korištenja usluga, poput smještaja i prijevoza, putem digitalnih platformi. Ovaj rad istražuje zadovoljstvo i bihevioralne namjere korisnika platformi ekonomije dijeljenja, fokusirajući se na percepciju ekonomske koristi, društvene vrijednosti, uživanja i ekološke održivosti. Cilj provedenog istraživanja bio je sagledati međusobne utjecaje između tih čimbenika i zadovoljstva korisnika, te utjecaj zadovoljstva korisnika na namjeru ponovnog korištenja platformi ekonomije dijeljenja. Istraživanje je provedeno metodom ispitivanja, a instrument istraživanja je anketni upitnik. Provedenim istraživanjem došlo se do zaključaka kako ekonomska korist, uživanje i ekološka održivost imaju značajan utjecaj na zadovoljstvo korisnika platformi ekonomije dijeljenja, dok društvena vrijednost nema značajan utjecaj na isto. Također, utvrđeno je da je zadovoljstvo korisnika pozitivno i značajno povezano s namjerama korištenja platformi ekonomije dijeljenja. Moguće je zaključiti da su ispitanici zadovoljni iskustvom korištenja platforma ekonomije dijeljenja te ih namjeravaju koristiti u budućnosti. Rad je ponudio korisne uvide za teorijsko i praktično razumijevanje rastućeg koncepta ekonomije dijeljenja
Excise duties on tobacco products in the European Union
Trošarine na duhanske proizvode u Europskoj uniji predstavljaju ključni instrument poreznog
sustava s dvostrukom svrhom: osiguranje financijskih sredstava za javne potrebe i istovremeno
promicanje javnog zdravlja kroz regulaciju potrošnje duhana. Kao specifična vrsta poreza,
trošarine na duhanske proizvode se primjenjuju na proizvode poput cigareta, cigara, cigarilosa
i duhana za pušenje, s ciljem generiranja prihoda za proračune država članica te smanjenja
potrošnje štetnih proizvoda radi zaštite javnog zdravlja. Europska unija postavlja minimalne
stope trošarina koje sve države članice moraju primjenjivati, ali im dopušta i postavljanje viših
stopa prema vlastitim fiskalnim potrebama i zdravstvenim ciljevima. Cilj ovog istraživanja bio
je detaljno analizirati primjenu i učinke trošarina na duhanske proizvode unutar Europske unije,
s posebnim naglaskom na financijske i zdravstvene aspekte. Prema rezultatima istraživanja,
prihodi od trošarina pokazuju stabilan rast, što omogućuje predvidljivost i sigurnost u
proračunskom planiranju. Osim financijskih koristi, visoke trošarine na duhanske proizvode
djeluju kao učinkovito sredstvo za smanjenje potrošnje duhana, što dovodi do poboljšanja
javnog zdravlja. Međutim, istraživanje je također ukazalo na izazove, poput potrebe za
kontinuiranim praćenjem i prilagođavanjem trošarinskih politika kako bi se osigurala njihova
učinkovitost u skladu s promjenama u potrošačkim navikama i pojavom novih duhanskih
proizvoda, kao što su e-cigarete. Unatoč tim izazovima, trošarine na duhanske proizvode ostaju
vitalan alat za postizanje fiskalnih i zdravstvenih ciljeva unutar Europske unije
Impact of Online Guides and Technological Innovations on the Promotion and Valorization of the Cultural Heritage of Kvarner
Ovaj diplomski rad se bavi istraživanjem suvremenih pristupa promociji i valorizaciji kulturne
baštine Kvarnera, s naglaskom na korištenje online vodiča i tehnoloških inovacija. S obzirom
na sve brže promjene u digitalnom okruženju i sve veću važnost digitalnih medija u turističkoj
industriji, istraživanje je usmjereno na analizu učinkovitosti web stranica, društvenih mreža,
mobilnih aplikacija, umjetne inteligencije te proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti
(VR) tehnologija u distribuciji informacija, promociji i dodatnoj valorizaciji kulturne baštine.
Kombinirajući kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode, rad pruža uvid u preferencije,
stavove i percepcije ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju te identificira najbolje prakse
za daljnje unapređenje marketinških aktivnosti odnosno promocije i valorizacije kulturne
baštine Kvarnera. Analiza rezultata istraživanja pokazuje da integracija digitalnih tehnoloških
inovacija doprinosi poboljšanju posjetiteljskog iskustva, distribuciji informacija, potiče
angažiranost posjetitelja te pridonosi očuvanju i promociji bogate kulturne baštine regije.
Na temelju dobivenih istraživanja, provedena je analiza rezultata te se u radu iznose konkretne
preporuke za unapređenje promocije i dodatne valorizacije, naglašavajući važnost suradnje svih
relevantnih dionika u promociji i valorizaciji kulturne baštine Kvarnera. Također, ističe se
potreba za kontinuiranim praćenjem tehnoloških inovacija, njihovom integracijom te
prilagodbom marketinških strategija kako bi se odgovorilo na dinamične promjene u
turističkom tržištu i potrebama suvremenih putnika.This master's thesis explores contemporary approaches to promoting and valorizing the cultural
heritage of the Kvarner region, with a focus on using online guides and technological
innovations. Given the rapidly changing digital environment and the increasing importance of
digital media in the tourism industry, the research is directed towards analyzing the
effectiveness of websites, social media, mobile applications, artificial intelligence, augmented
reality (AR), and virtual reality (VR) technologies in disseminating information, promotion,
and further valorization of cultural heritage.
Combining qualitative and quantitative research methods, the thesis provides insights into the
preferences, attitudes, and perceptions of the respondents who participated in the study and
identifies best practices for further improving marketing activities, i.e., promoting and
valorizing the cultural heritage of Kvarner. The analysis of research results demonstrates that
integrating digital technological innovations contributes to enhancing visitor experience,
information distribution, engaging visitors, and preserving and promoting the rich cultural
heritage of the region.
Based on the findings, an analysis of the results was conducted, and the thesis presents specific
recommendations for enhancing promotion and additional valorization, emphasizing the
importance of collaboration among all relevant stakeholders in promoting and valorizing the
cultural heritage of Kvarner. Additionally, it underscores the need for continuous monitoring
of technological innovations, their integration, and adaptation of marketing strategies to address
dynamic changes in the tourism market and the needs of modern travelers