Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Povezanost potencijalne kreativnosti i školskog uspjeha učenika iz jezičnih, umjetničkih i prirodoslovnih predmeta
No full textTema ovog diplomskog rada je istraživanje kojim se provjerilo postoji li povezanost između uspjeha učenika u različitim područjima, i to jezičnom, likovnom i prirodoslovnom području te iskazane potencijalne kreativnosti mjerene EPoC testom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 36 učenika OŠ Vladimira Nazora Crikvenica, od kojih su svi rješavali verbalni, grafički i znanstveno˗istraživački test, dok su parametar školskog uspjeha bile zaključne ocjene iz prethodnog razreda. Utvrđeno je da je potencijalna kreativnost djelomično povezana sa školskim uspjehom iz jezičnih predmeta, odnosno povezanost je utvrđena samo u znanstveno–istraživačkom testu. Nadalje, povezanost potencijalne kreativnosti i školskog uspjeha iz umjetničkih predmeta nije mogla biti provjerena zbog nereprezentativnosti uzorka, dok između potencijalne kreativnosti i školskog uspjeha iz prirodoznanstvenih predmeta nije utvrđena statistički značajna povezanost. Dobiveni rezultati ukazuju na slabu, gotovo neznatnu povezanost između potencijalne kreativnosti i školskog uspjeha iz jezičnih, likovnih i prirodoslovnih područja
Differences in Kinantropological Characteristics and Motor Skills between Children Attending Sports Preschool and Regular Preschool Program
No full textVeliki broj istraživanja, na temelju praćenja, ukazuje na važnost kretanja djece predškolske dobi. Tjelesnim vježbanjem doprinosimo kognitivnom i konativnom razvoju djece. Ono je važna komponenta prevencije pretilosti i raznih oboljenja kod djece koji su rezultat suvremenog načina života, te osnova za promicanje i usvajanje zdravog načina života. Osim toga predškolsko razdoblje je doba najintenzivnijeg rasta i razvoja te je najpovoljnije za poticanje razvoja funkcionalnih sposobnosti i usvajanje motoričkih znanja.
Cilj ovog diplomskog rada je bio na temelju istraživanja utvrditi razlike u kinantropološkim obilježjima i motoričkim znanjima između djece polaznika sportskog programa i redovitoga programa. Uzorak je obuhvaćao 90 djece, oba spola, dobi od 3 do 7 godina. Utvrđene su razlike među skupinama, međutim nisu potvrđene u svim varijablama. Dobiveni rezultati dokazuju da postoje razlike u nekim motoričkim sposobnostima (djeca koja sudjeluju u sportskom programu imaju bolju eksplozivnu snagu nogu i bolju fleksibilnost) i motoričkim znanjima (kotrljanje, kolutanje i naskoci) između djece polaznika sportskog programa i djece polaznika redovnog programu te su se djelomično potvrdile hipoteze koje govore tome u prilog. Na temelju toga možemo zaključiti da sportski program i svakodnevna planirana tjelovježba djece predškolske dobi ima pozitivan utjecaj na njihov motorički razvoj, te da bi u takav oblik tjelovježbe trebao biti uključen što veći broj djece predškolske dobi.Large number of surveys, based on monitoring, point to the importance of the movement of preschool children. By physical exercise we contribute to the cognitive and conative development of children. It is an important component of prevention of obesity and various diseases in children that are the result of modern lifestyles, and the basis for promoting and adopting a healthy lifestyle. In addition, the pre-school period is the time of the most intense growth and development and is most conducive to stimulating the development of functional abilities and the acquisition of motor skills. The aim of this graduate thesis was to determine differences in kinantropological features and motor skills between children of sports program participants and regular programs. The sample encompassed 90 children, both sexes, ages 3 to 7 years. Differences between the groups are established, however, are not confirmed in all variables. The results obtained show that there are differences in some motor skills (children
III
participating in the sports program have better explosive strength of the leg and better flexibility) and motor skills (rolling, tapping and hopping) between the children of the sports program participants and the children of the regular program participants and are partially confirming the hypotheses that support it. Based on this we can conclude that the sports program and everyday planned physical exercise of preschool children have a positive impact on their motor development and that such a form of exercise should involve as many children as preschool age
Bajke Oscara Wildea u kontekstu dječje književnosti
Get PDFIrski književnik Oscar Wilde, uz djela za odrasle, autor je i dviju zbirki bajki s naslovima Sretni princ i druge priče te Kuća mogranja. U radu se analiziraju odabrane bajke iz ovih zbirki uzimajući u obzir namijenjenost bajki djeci rane i predškolske dobi prema temi, formi, izrazu, zatim prisutnost kršćanskih motiva i njihove uloge u bajkama Oscara Wildea te prisutnost motiva Andersenovih bajki u bajkama Oscara Wildea. Cilj analize je odgovoriti na pitanje jesu li bajke Oscara Wildea, te u kojoj mjeri i obliku, primjerene djeci rane i predškolske dobi.The Irish author Oscar Wilde has, besides his adult-focused books, also written two collections of fairy tales entitled The Happy Prince and Other Tales and A House of Pomegranates. This paper analyzes selected fairy tales from these collections, considering e.g. the presence of Christian motifs and their role in the text, the appearance of motifs from stories by Hans Christian Andersen and Andersen's influence on Oscar Wilde's writing. The goal of this analysis is to answer the question whether Oscar Wilde's fairy tales are, and in which measure and form, appropriate for children in their early and preschool stages of development
Stavovi ravnatelja i učitelja o fenomenu toksičnog vodstva u odgojno - obrazovnim institucijama
Get PDFVodstvo u odgojno – obrazovnim institucijama predstavlja ključan preduvjet za ostvarivanje ciljeva odgojno – obrazovnog procesa: ukoliko je ono usmjereno ka motiviranju djelatnika i stvaranju povoljnih uvjeta za rad, izgledno je da će ciljevi odgojno – obrazovnog procesa biti dostignuti. No, ukoliko je vodstvo institucije utemeljeno na destruktivnom stilu vođenja, generiraju se nepovoljni uvjeti za rad, praćeni razvojem nezadovoljstva i neefikasnim izvršavanjem postavljenih ciljeva što u konačnici formira toksičnu organizacijsku kulturu. Zbog činjenice da se mnoga istraživanja bave odlikama, vještinama i ponašanjem uzornih vođa, a rijetka su ona koja se osvrću na fenomen toksičnog vodstva i pojavu korištenja moći na pogrešan način, cilj ovog rada je ukazati na problem destruktivnog vodstva u odgojno – obrazovnim institucijama. Kroz anketni upitnik dizajniran prema karakteristikama i simptomima toksičnog vodstva, svrha je rada utvrditi konkretne stavove i osviještenost odgojno – obrazovnih djelatnika o ovom fenomenu. Ultimativni je cilj rada potaknuti rješavanje problema toksičnog vodstva jer to direktno utječe na poboljšanje ostvarivanja ciljeva odgojno – obrazovnog procesa.Leadership in educational institutions represents an essential condition for achieving common educational goals: if the educational leadership is directed towards motivating employees and creating a supportive working environment, it is very likely that educational goals will be reached. However, if the leadership style is destructive, hostile working conditions are generated, followed by lack of efficiency and raising dissatisfaction among employees, which causes creation of toxic organizational culture. Since there are numerous studies about characteristics, skills and behavior of effective leaders, but very few focus on researching the toxic leadership phenomenon and the abuse of power, this study emphasizes the problem of destructive leadership in the educational institutions. Through a survey questionnaire designed according to toxic leadership characteristics and symptoms, the goal of the study is to detect attitudes and awareness of teachers and school principals about the toxic leadership phenomenon. The ultimate goal of the study is to promote finding strategies for coping with toxic leadership in educational institutions because it directly influences improvement of educational effectiveness
Izgovor glasova u jezično-komunikacijskome razvoju djeteta rane i predškolske dobi
Get PDFUsvajanje izgovora glasova dio je jezično-komunikacijskoga razvoja djeteta rane i predškolske dobi. Glas kao osnovni element govora se javlja prvi u govorno-jezičnome razvoju djeteta te su za njegov razvoj potrebna uredna senzorika, uredno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, te uredna građa i funkcija govornih organa. Osim unutarnjih faktora, odnosno čimbenika, za govorno-jezični razvoj važni su vanjski faktori, odnosno okolina te samoaktivnost djeteta. Roditelji u odgajatelji imaju važnu ulogu u jezično-komunikacijskome razvoju djeteta te djetetu trebaju biti govorni model i osigurati mu uvjete za pravilan izgovor svih glasova materinjeg jezika. Obzirom da živimo u vremenu gdje su mediji, pogotovo televizija i računalo, veoma dostupni djetetu, sagledava se njihova korisnost u jezično-komunikacijskome razvoju djeteta. Igre i pjesmice mogu biti korisne odgajatelju u radu s djetetom zbog njihove jednostavnosti i sadržaju koji je blizak djetetu rane i predškolske dobi, a omogućuju jednostavnije i nenametljivo usvajanje izgovora glasova materinjeg jezika.Adopting voice pronunciation is part of the language-communication development of early childhood and pre-school age. Voice as the basic element of speech is the first in speech-language development of the child, and for its development a neat sensory is needed, the neat functioning of the central nervous system, and the proper structure and function of the speech organs. In addition to the internal factors or factors, the external factors, or the environment, and the child's self-activity are important for the development of speech-language. Educational parents play an important role in the language-communication development of the child and the child needs to be a voice model and to provide him with the conditions for the correct pronunciation of all the voices of the mother tongue. Given that we live in a time where the media, especially the television and the computer, are very accessible to the child, their usefulness in their language-communicative development is reflected. Games and rhymes can be useful to educators in working with a child because of their simplicity and content that is close to the child's early and preschool age and allow for easier and unobtrusive adoption of pronunciation of mother tongue voice
Attitudes of student's of the Faculty of Teacher Education in Rijeka on Waldorf Pedagogy
Get PDFRadom se utvrđuju stavovi studenata o waldorfskoj pedagogiji Učiteljskog fakulteta u Rijeci, što je ujedno i cilj istraživanja. Istraživanje je provedeno tijekom akademske godine 2017./2018. sa studentima preddiplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje na Učiteljskom fakultetu u Rijeci. U istraživanju se koristila deskriptivna metoda, a podaci su prikupljeni anketom koja se provodila anonimno. Istraživani su stavovi studenata spram antropozofije i waldorfske slike o čovjeku, načela waldorfske pedagogije te organizacije života i rada u dječjim vrtićima ove alternativne koncepcije. Rezultati istraživanja pokazali su podržavanje načela waldorfske pedagogije, prihvaćanje slike o čovjeku, izuzev vjerovanja u reinkarnaciju te podržavanje svih sastavnica organizacije života i rada osim ritma dana.This paper determines student’s attitudes on Waldorf Pedagogy of the Faculty of Teacher Education in Rijeka, which is also the aim of the research. The research was conducted during the academic year 2017/2018. with undergraduate students of Early and pre-school education at the Faculty of Teacher Education in Rijeka. A descriptive method was used in the research, and data was collected by a questionnaire conducted anonymously. The attitudes of the students have been explored concerning Anthroposophy and Waldorf view of the human being, the principles of Waldorf pedagogy, and the organization of life and work in the kindergartens of this alternative conception. The results demonstrated the support of the Waldorf pedagogy principle by the students, acceptance the image of human being, with the exception of belief in reincarnation and the support of all components of life and work organization besides the rhythm of the day
Music activities in nursery age of children : Music activities in nursery age of children
Get PDFTema ovog rada su glazbene aktivnosti unutar jasličke odgojno-obrazovne skupine, odnosno načini rada i primjeri provođenja glazbenih aktivnosti s djecom rane dobi. Na početku rada osvrnula sam se na suvremeni pogled na dijete i na način na koji dijete rane dobi stječe znanja. Također sam navela specifičnosti toga razdoblja koje moraju biti uzete u obzir prilikom rada s djecom rane dobi. U nastavku sam objasnila utjecaj glazbe na dijete i upozorila na posljedice ne izlaganja djeteta glazbi i izlaganja istog glazbi loše kvalitete. Zatim sam navela sredstva i načine provođenja glazbenih aktivnosti s djetetom rane dobi opisujući iste i služeći se konkretnim primjerima.The subject of this paper are music activities in the nursery group in kindergarden, respectively the means of applying music in the daily activities of children at an early age. At the very beginning of my work, I reflected on the contemporary view on children and how an early aged child gains it's knowledge. I have also named the particularities of early childhood that must be taken into consideration while working with children of early age. Furthermore, I explained the influence that music has on children and I highlighted the effects that the lack of music activities has on children, as well as how presentation to poor quality of music does affect them. Then I named which didactic aids can be used in music activities. I also stated and described some music performing methods using concrete examples
Age Differences of Preschool Children in Divergent-Exploratory Visual Creativity
No full textKreativnost kao odgojna vrijednost neophodno je pokretač modernog društva. Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život, već je životno razdoblje koje ima svoje vrijednosti. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2014) upravo promiče i kreativnost kao vrijednost koja predstavlja osnovu razvoja djeteta u inicijativnu i inovativnu osobu koja je u stanju prepoznati, inicirati i oblikovati različite kreativne aktivnosti i pronalaziti originalne pristupe rješavanju različitih problema njegujući prirodnu kreativnost djeteta.
Kreativnost čini skup misaonih procesa, operacija i osobina ličnosti te prema tome autor Guilford navodi dva oblika misaonih operacija: konvergentni i divergentni oblik. Konvergentni oblik mišljenja je razumsko logičko zaključivanje i traženje točnog rješenja određenog zadatka (Guilford 1971, prema Supek, 1987). Nadalje, divergentno mišljenje ističe suprotnu stranu konvergentnog mišljenja te u svojem procesu pronalazi što veći broj ispravnih rješenja i rezultata (Sternberg, 2006).
Ovim se radom i istraživanjem stavlja naglasak na divergentno – eksploratoni oblik mišljenja mjerenjem likovne kreativnosti djece te pokušava uvidjeti postoji li dobna razlika djece predškolske dobi. Pri formuliranju istraživanja korišten je EPoC test potencijalne kreativnosti koji se sastoji od četiri glavne domene: konvergentne, divergentne, grafičke i verbalne. Istraživanje je provedeno u dječjem vrtiću Olga Ban Pazin u razdoblju od 04.04.2018. do 10.05.2018. godine, na uzorku od N = 30 ispitanika u dvije sesiju u trajanju od 30 do 45 minuta te potrebnom razmaku od tjedan dana. Ispitano je 13 petogodišnjaka, 16 šestogodišnjaka te 1 sedmogodišnjak. Konačnim rezultatima pokazano je da ne postoji statistički značajna razlika djece u dobi od pet i šest godina, čime se zaključuje kako je potrebno poticati divergentno mišljenje u dječjem izražavanju te osigurati dodatne edukacije za odgajatelje.Creativity as an educational value is a necessary driver of a modern society. Childhood is not just a preparatory phase for a future life, but a life period that has its own value. The National Curriculum for Early and Pre-School Education (2014) promotes precisely creativity as a value that is the foundation of development of a child into a person that takes initiative and it is innovative. Someone who is able to identify, initiate and shape different creative activities and find original approaches to solving various problems by nurturing natural creativity of a child.
Creativity makes a set of thought processes, operations and personality traits, and Guilford, accordingly, has two forms of thought-based operations: a convergent and a divergent form. Convergent form of thinking is a reasonable logical concluding and the search for the exact solution of a given task (Guilford 1971, according to Supek, 1987). Furthermore, divergent form of thinking points to the opposite side of convergent thinking and finds as many solutions and results as possible in its process (Sternberg, 2006).
This work and research puts an emphasis on divergent - explorative form of thinking by measuring the artistic creativity of children and trying to find out if there is an age difference between pre-school children. In the formulation of the research, the EPoC test of potential creativity was used, which consists of four main domains: convergent, divergent, graphical and verbal. The research was conducted in the kindergarten Olga Ban Pazin in the period from April 4 2018 until May 10 2018 on a sample of N = 30 examinees in two sessions lasting 30 to 45 minutes and in the required weekly spacing. Thirteen five-year-olds, 16 six-year-olds and one seven-year-old were studied. Final results show that there is no statistically significant difference between children aged five and six, concluding that it is necessary to stimulate divergent thinking in children's expressions and to provide additional education for educators
Challenges that the Contemporary Ideal of Motherhood Poses for Mothers of Children of an Early and Preschool Age
No full textCilj ovoga rada je ispitati stavove žena o majĉinstvu. Istraživanje na kojem se temelji rad provedeno je na uzorku od 125 žena u dobi od 24 do 49 godina s podruĉja Istarske županije. U radu je ispitivana povezanost stavova o majĉinstvu sa sljedećim sociodemografskim obilježjima: dob ispitanica, spol djeteta, naselje u kojem žive, radna aktivnost, položaj na radnom mjestu i stupanj obrazovanja. Rezultati pokazuju da žene iskazuju visoko slaganje sa svim tvrdnjama kojima se ispituju stavovi o majĉinstvu. Starije se žene više slažu s tvrdnjom da redovito prate savjete struĉnjaka u medijima od mlaĊih žena. Žene nižeg stupnja obrazovanja više se slažu s tvrdnjom da su radikalno promijenile svoje prioritete otkako su postale majke te da se moraju nešto više angažirati u majĉinstvu, nego što su to morale njihove majke nego žene višeg stupnja obrazovanja. Žene koje imaju dijete ženskog spola više se slažu s tvrdnjom da žrtvuju dosta svoga "ja" da bi bile dobre majke nego žene koje imaju dijete muškog spola. Većina žena koje žive na selu i u manjem gradu smatraju da žrtvuju dosta svoj „ja“ da bi bile dobre majke, za razliku od manjeg dijela žena koje žive u velikom gradu. Žene koje su u radnom odnosu kod poslodavca znaĉajno se manje slažu da se moraju nešto više angažirati u majĉinstvu, nego što je to morala njihova majka u usporedbi s ostalima. Nije dobivena nijedna znaĉajna razlika u slaganju s tvrdnjama o majĉinstvu s obzirom na položaj na radnom mjestu.The aim of this paper is to examine the attitudes of women about motherhood. The research based on the work was carried out on a sample of 125 women aged 24-49 in the area of Istrian County. The paper examines the relationship between motherhood with the following sociodemographic features: the age of the respondent, the sex of the child, the place where they live, the work activity, the position at the workplace and the level of education. The results show that women show high consistency with all the claims that question the motherhood. Older women more agree with the statement that they regularly follow the advice of media professionals from younger women. Women of lower educational level more agree with the claim that they have radically changed their priorities since they became mothers and that they have to be more engaged in motherhood than their mothers had to do than women of higher education. Women who have a female child are more likely to agree to sacrifice enough of their "I" to be good mothers than women who have a male sex child. Most women living in the village and the small town believe they sacrifice their very "I" to be good mothers, as opposed to the smaller part of women who live in the big city. Women who are in employment with the employer are significantly less likely to have to get more engaged in motherhood than their mother had to do compared to others. There was no significant difference in the composition of motherhood claims with regard to workplace position
The Documentation of Preschool Teacher's Work with the Help of the ICT
No full textDokumentiranje djece i vlastitoga rada prvi je korak u transformiranju i stvaranju kvalitetne odgojno – obrazovne prakse. Osim što se pomoću dokumentiranja može pratiti razvoj djece, ono omogućuje odgajatelju profesionalnu refleksiju svoga rada što se danas smatra umijećem odgajateljskoga posla. Odgoj i obrazovanje se sve više okreću cjeloživotnom učenju i stvaranju društva znanja koji se povezuje s uporabom informacijsko komunikacijske tehnologije i internetom kao primarnim medijem za „nabavljanje“ informacija. Kao i sva zanimanja, i odgajateljev posao raste u skladu s društvenim promjenama pa se time postavlja pitanje na koji način odgajatelj može opstati u društvu znanja te koje su mu kompetencije, znanja i vještine za to potrebne.Documenting children and preschool teacher's work is the first step in transforming and creating quality educational practices. In addition to documenting the development of children, it enables the preschool teacher to reflect professionally on his work, which is considered to be the art of teacher's work today. Education is increasingly turning to lifelong learning and the creation of a knowledge society that is linked to the use of information communication technology and the Internet as the primary media for "getting" informations. Like all professions, the work of preschool teacher is growing in line with social changes, and this raises the question of how the preschool teachers can survive in the knowledge society and what knowledge and skills it needs