Repository of the Sestre milosrdnice University Hospital Center

Vukadinović, Marija-Vesna

ANALI KLINICKE BOLNICE »DR M. STOJANOVIC«
Vol. 24, Posebno izdanje, br. 2
"KllNICKA BOLNICA
»DRMLADEN STOJANOVIC«
ZAGREB 1845-1985
Zagreb, 1985.
ZAVOD ZA MIKROBIOLOGIJU, PARAZI'l'OLOGIJU I HOSPI'l'ALNE
INFEKCIJE
Marija- Vesna Vukadinovič
UVOD
Prema prvim poslijeratnim izvještajima, 1949/50. godine u SR Hrvatskoj se
mikrobiološki rad odvijao u 7 higijenskih zavoda i 7 sariitarno-epidernioloških
stanica. U bolnicama tada nije bilo mikrobioloških laboratorija. Mikrobiološka
dijagnostika je bila u službi epidemiologije i pretežno orijentirana na otkrivanje
uzročnika akutnih zaraznih bolesti. Metode rada mikrobioloških laboratorija tek
su se postepeno prilagođivale potrebama kliničke dijagnostike i liječenja. Tako
su stvoreni i uvjeti za organizaciju mikrcb.cloške dijagnostike u bolnicama.
OSNIVANJE
U okviru suradnje Klinike za uho grlo i nos s mikrobiološkom službom Re-
publičkog Zavoda za zaštitu zdravlja, naročito nastojanjima prof. Sercera i doc.
Padovana, nikla je prva zamisao o osnivanju Laboratorija za bakteTiologiju u
Bolnici. U proljeće 1956.godine, prof. Sercer je zatražio od Stručnog kolegija Bol-
nice suglasnost za prihvaćanje dra Henrika Weisglassa, kao honorarnog konzul-
tanta-mikrobiologa za Kliniku za u.ho grlo i nos, Dr Henrik Weisglass, tada vodi-
telj Laboratorija za piogene koke RepUbličkog zavoda, surađivao je s Klinikom za
uho grlo i nos Bolnice, na programu istraživanja rmoskleroma u okolici Samo-
bora, o čemu se pisalo i na stranicama Liječničkog vjesnika.
Na sastanku Stručnog kolegija, tr.ažili su i predstojnici raznih odjela zajed-
ničko rješenje, tj. mogućnost osnivanja mikrobiološke službe na čelu s mikrobio-
logorn, koja bi bila na raspolaganju svim bolničkim odjelima. Odlukom Uprav-
nog odbora, ujesen iste godine (12 rujna 1956), osnovan je Mikrobiološki labora-
torij kao samostalni bolnički odjel, za potrebe mikrobiološke dijagnostike čitave
Bolnice »Dr M. Stojanović «.
Adaptiran je podrumski prostor tadašnjeg Zavoda za fizikalnu medicinu i re-
habilitaciju. U početku rade, u vrlo skromnim uvjetima, samo jedan laborant
(Anđela Miškulin) ,i pomoćna radnica (Marija Herceg), uz cskudnu opremu, koja
se sastojala iz jednog autoklava na plinski pogon i jednog malog terrnostata. Mi-
kroskoporn se moglo služiti iz usluge u susjednom odjelu. Rad se odvijao u dvije
prostorije: većoj (4,5x 4 rn), u kojoj se vršila mikrobiološka dijagnostika uz pri-
139
premu gojilišta za rad, i m.anjoj (4 x 2 m) za pranje i sterilizaciju. Mikrobiolog Dr:
Henrik WeisgLass, dolazio je poslije podne, 2-3 sata dnevno, da pregleda rad, po-
uči laborante i potpiše nalaze.
RAZVOJ SLUŽBE
Iduće godine, primljeni su na rad još jedan laboratorijski tehničar SSS (Ma-
rija Komesar) i jedna pomoćna radnica (Nada CukeLj). Kako se opseg poslova po-
većavao, nastupila je potreba za mikrobiologorn s punim radnim vremenom pa je
19. prosinca 1959. bio primljen za predstojnika OdjeLa za mikrobioLogiju Dr Ivo
Radej, koji je došao iz Pule, gdje je radio 11 godina na dužnosti šefa MikrobioLo-
škog Laboratorija Higijenskog zavoda Grada. Godine 1960, radni je tim brojao 6
radnika: 1 mikrobiologa, 2 laboratorijska tehničara, 2 pomoćna laboranta (koji
su ksnije završili tečaj za laborante) i 1 čistaćicu za pranje i čišćenje laboratorij-
skog pribora. Prema godišnjem izvještaju, te je godine izvršeno 8 200 mikrobio-
loških pretraga i 7 000 antibiograma. Iako se nisu uvodile nove analize, stalno je·
rastao broj pregledanih uzoraka, uz iste (neadekvatne) uvjete rada.
RazdobLje od 1962. do 1973. godine
God. 1952. 1963. 1964. 1965. 1960. 1967. 1968. 1969. 1970. 1971. 1972. 1973,
Br. 9000 10593 13323 18282 17915 14 862 14 457 15011 17788 19869 23033 25566
Tab. 1. Kretanje broja pregledanih uzoraka od 1962. do 1973. godine.
Uslijed stalnog porasta poslova (tab. 1) upućuju se na školovanje i zapošlja-
vaju novi kadrovi i nabavlja nova oprema. Sada su mabavljeni prvi mikroskopi,
hladnjaci, cetrifuge, suJhi sterilizatori, te novi autoklavi, term-ostati i serološka
kupelj. Prema sisternatdzaciji iz 1964. godine, u Laboratoriju radi 12 radnika, aje-
dan liječnik se upućuje na specijalizaciju iz mikrobiologije (dr Dubravka Šipuš),
pa od 1966. godine uz predstojnika radi još jedan .mikrobiolog. Godine 1970. upu-
ćuje se na specijalizaciju još jedan liječnik (dr VLasta KraLjević), pa 1973. rade uz
šefa još 2mikrobiologa. Istovremeno se upućuju na školovanje uz rad u višu
školu zdravstveni tehničari laboratorijskog smjera, te 1973. godine Jasna Marja-
nović radi kao viši zdravstveni tehničar na mikrobiološkoj dijagnostici.
U tom razdoblju stalno se poboljšava tehnologija rada (uvodi se kvantitativ-
na metoda određivanja broja bakterija u mokraćj i ocjenjuje se makroskopski 1
mikroskopski vrijednost uzorka iskašljaja), a uvodile su se i neke nove hranj ive
podloge za izolaciju i identifikaciju mikroorganizama. Na zahtjev kliriičara, često
se davalo mišljenje na osnovu obojencg mikroskopskcg preparata iz biološkog
materijala. Radilo se i na standardizaciji antibiograma. Godine 1967. adaptira se
dodatna mala prostorija (1,5 x 2 m) za pripremanje i čuvanje hranjivih podloga.
RazdobLje od 1974. do 1983. godine
Do znatnog proširenja Laboratorija za baktericLogiju došlo je 1974. godine,
kad su se ostvarili uvjeti za adaptaciju novog radnog prostora. Oprema se i ure-
đuje laboratorijska prostorija za pripremu i smještaj hranjivih podloga u pedru-
140
mu te dvije prostorije na prvom katu iste zgrade, poput one u podrumu z.arutin-
ske mikrobiološke pretrage. Sada se i mala sobica, koja je služila za pripremu
podloga, preuređuje u prijemnu kancelariju i otvara novo radno mjesto adrnini-
stratora, na koje je primljena Ljerka Zrinjan, !koja se školovala uz rad.
Godine 1974. udružuje se rad sa još jednim mikrobiologorn (dr Radojkom
Ivić-Sumonja) 4 sata dnevno i jednim višim zdravstvenim tehničarom (Nadom
Kern), te se uvodi suvremena parazitološka dijagnostika, koju je vodila dr Ivić,
već iskusni parazitolog. Slijedeće se godine uređuje nova prostorija za par azito-
loški laboratorij. .
Sada su stvoreni bolji uvjeti za podjelu rada, te svaki mikrobiolog radi u ti-
mu sa 3 tehničara na užem dijelu mikrobiolcške dijagnostike, a timovi se smje-
njuju u radu svakih nekoliko mjeseci. Nabavlja se novi binokularni mikroskop, a
nove prostorije opremaju se odgovarajućim Iaboratorijskim namještajem.
Godine 1973. osniva se Komisija Savjeta Bolnice za kategorizaciju i organi-
zacionu i;trukturu medicinskih radnih jedinica i njihovih dijelova. Laboratorij za
bakteriologiju, 1975. OOUR, predlaže novu organizacijsku shemu.
GodLne 1976. završava školovanje Jelka Fanjek, viši tehničar laboratorijskog
smjera i preuzima poslove i zadatke glavnog tehničara Laboratorija.
I dalje se radi na unnapređenju laboratorijske tehnike, te se uvode novi te-
stovi za identifikaciju mikrocrganizama i serotdpizaciju. Nabavljaju se nove veće
centrifuge i hladnjaci, dodatnitermostati, suhi sterilizatori, autoklavi itd, a na-
ručena su i tri nova binokularna mikroskopa, od toga jedan za fluorescentnu
dij agnostiku.
God. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983.
Br. 29514 33 361 36567 35 197 37888 40400 39 531 40611 39565 3700
Tab. 2. Kretanje broja pregledanih uzoraka od 1974. do 1983. godine
Godina 1960. 1964. 1969. 1974. 1978.
Radnika 6 12 14 16 21
Uzoraka 8 200 13 300 15 000 29 500 38000
Pregledanih uzora-
ka po radniku 1 360 1100 1 070 1 840 1810
Tab.3 Kretanje braja radnika i broja pregledanih uzoraka godišnje po
radniku.
Kretanje broja pregledanih uzoraka u ovom razdoblju prikazano je u tab. 2.
Kao što se vidi u tablici 3,na rnikrobiološkoj dijagnostici radi od 1978. godine
21 radnik. To su sada 4 mdkrobiologa, 3 viša zdravstvena tehničara, 7 zdravstvenih
tehničara SSS, 2 »mlada zdravstvena tehničara« (oznaka za Iaborante s tečajem),
1 administrator i 4. porn. radnice.
Sadašnji naziv Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i hospitalne infekcije,
Laboratorij za bakteriolo.giju je stekao 1976. godine, udruživši se u OOUR dijag-
nostičkih medicinskih djeLatnosti Samo upravnim sporazumom 1977. godine.
Nakon odlaska dr Dubravke Sipuš na novu dužnost, primljen je novi mikro-
biolog dr Blanka Kamauf-Balabanić. Odlaskom u mirovinu predstojnika prim.
141
U proljeće 1982. godine, izabran je novi predstojnik, prim. dr Marija-Vesna
Vuk.adinović. Još iste godine prima se novi mikrobiolog Dr Dora Brustulov. jer
Dr BlankaBalabanić odlazi na novu dužnost. Na preostalo slobodno mjesto mikro-
biologa prima se na određeno vrijeme Dr Ana Mlinarić-Džepina, polaznik post-
diplomske nastave iz medicinske mikrobiologije. Sada se pristupa novoj podjeli
rada, iako se sistematizacija formalno mnogo ne mijenja.
Nedostatak riek ih kemikalija i hranjivih podloga na tržištu utječu na pro-
mjene u tehnologiji rada. Umjesto gotovih pripravaka često se upotrebljuju rea-
gensi i hranj ive podloge složene ručne izrade. Sve više se pridaje važnost načinu
uzimanja uzorka za mikrobiološke pretrage, pa i neposrednoj suradnji mikrobio-
loga s liječnicima i medicinskim sestrama, koji uzorke odabiru, uzimaju i dosta-
vljaju u laboratorij. U općem nastojanju da se pokaže štetnost nekritačne pri-
mjene velikih količina skupih i/ili toksičnih antibiotika, mikrobiolozi također na-
stoje a:ktivno sudjelovati u odabiru odgovarajućeg lijeka u liječenju infekcije.
Za složenije poslove višeg laboratorijskog tehničara postavljene su Branka Fili-
pović .i Đurđica Spiranec, koje su završile Višu školu uz rad. Jedno mjesto tehni-
čara SSS mijenja se u mjesto administratcra, i na njega se postavlja Marija
Martiš.
dra Ive Radeja ii šefa Parazitološko-serološkog odsjeka dr<Radojk.e Ivić-Sumonja,
ostaju samo dva mikrobiologa, pa se sav rad svodi na svladavanje svakodnevne
»rutine«.
RAD NA PRAĆENJU I SUZBIJANJU BOLNICKIH INFEKCIJA
NASTAVNA DJELATNOST I SURADNJA S DRUGIM USTANOVAMA
Mikrobiolozi Zavoda sudjelovali su u nastavi u Skoli za medicinske sestre i
Višoj školi za medicinske sestre i zdravstvene tehničare. Zavod je i nastav-
na baza za zdravstvene tehničare na obvezatnoj praksi i pripravničkom stažu,
medicinsko biokemičare na pripravničkorn stažu i specijalizaciji, mikrobiologe i
dermatovenerologe ria specijalizaciji. Zavod surađuje i sa stručnjacima Zavoda
za zaštitu zdravlja Grada, Zavoda za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, Imunološkog
zavoda, Skole narodnog zdravlja »Andrija Stanupor«, Veterinarskog fakulteta,
Istraživačkog instituta RO »Pliva«, Instituta »Ruđer Boškooić« i sličnih ustanova.
U suzbijanju bolničkih infekcija mikrobiolozi imaju značajnu ulogu. U odr-
žavanju bolničke higijene neophodan je stalan organiziran stručni nadzor. Takav
nadzor obuhvaća: 1. nadzor bolničke okoline (red, čistoća, sterilizacija, dezinfek-
cija, prehrana), 2. nadzor infekcija, 3. nadzor postupaka i zahvata 'li dijagnostici,
liječenju i njezi i 4. nadzor upotrebe antibiotika.
GOdine 1983. Radnički savjet Kliničke bolnice imenovao je Komisiju za su-
Zbijanje i sprečavanje hospitalnih infekcija, a iduće go-dine je za predsjednika
izabran predstojnik Zavoda za mikrobiologiju. Predloženi su Pravilnik o spreča-
vanju i suzbijaiju bo,zničkih infekcija i Smjernice za ispravnu upotrebu antibio-
tika.
142
SADASNJE STANJE
Uslijed stalnog povećanja opsega poslova i zadataka, mikrobiološke dijagnosti-
ka se neprekidno proširuje. Nabavlja se nova oprema, upućuju na školovanje i
zapošljavaju novi radnici, te adaptira dodatni prostor za rad.
Danas Zavod posjeduje 5 termostata, 5 mikroskopa od kojih jedan za flouo--
rescentnu mikroskopiju, 5 hladnjaka, 4 centrifuge, 5 autoklava, 5 suhih steriliza-
tora, 2 vodene kupelji s termostatom, 2 precizne vage, 2 stroja za pranje stakle-
nog pribora za rad, 2 lupe s osvjetljenjern, Kochav lonac, 4 Ionca za anaerobni
uzgoj, nekoliko boca sa plinskom smjesom potrebnom u radu uz ostali manje
specifičan inventar, a rad se odvija na oko 95 m" površine.
U Zavodu rade 3 mikrcbiologa specijalista, a još je jedan na specijalizaciji,
5 vaših zdravstvenih tehničara laboratorijskog smjera, 4 zdravstvena tehničara
SSS, od kojih se jedan sprema za Višu školu, 2 laboranta s tečajem, 2 adrnirii-
strator:a 3 radnice za pranje i čišćenje laborator-ijskog pribora za rad i 1 radnica
za čišćenje prostorija.
Prema sistematizaciji uz 1976. godine, radi se u dva odsjeka. Radni tim se u
pravilu sastoji od 1 liječnika-mikrobiologa, 3 laboratorijska tehničara i polu-
kvalificirane radnice. U praksi svrsishodnu radnu cjelinu, koju obavlja jedan
radrui tim, čine slij edeći poslovi:
1. Mikrobiološki pregled mokraće uz određivanje broja bakterija i mikrobio-
loške pretrage sekreta genitalriih organa i brisa uretre,
2. Mikrobiološke i parazitološke pretrage izmeta,
3. Opća mikrobiološka dijagnostika iz raznih obrisaka, punktata, iskašljaja
i hemokultura (aerobno), dok se anaerobna dijagnostika, pretrage uzoraka iz
nežive okoline bolesnikai kontrola kvaltete vrše prema trenutno] frekvenciji
ostalih poslova na radilištima, što za sada nije vezano uz određeni radni tim.
Po završetku specijalizacije, četvrti mikrobiolog preuzet će i razviti anaerob-
nu dijagnostiku, složenije testove identifikacije i kontrolu kvalitete rada.
Pretraga Br.
Sekreta ždrijela i nosa. bakteriološki
Brisa uha i konjunktive, bakteriološki i mikološki
Iskašljaja na nespecifičnu floru
Gnoja i procesa na koži
Hemokultura
Likvora
Raznih punktata
Na anaerobne bakterije
Mokraće uz od ređ iva nje broja bakterija
Sekreta genitaInih organa i obrisaka
Antibrogr ama
Uzoraka iz nežive okoline i kontrole sterilizacije
Izmeta na salmonele i šigele
jersinije
enteropatogene E. coli
kompilobakter
Izmeta parazitološki - nativni preparat
flotacija
MIFC
Celefanskih otisaka na jajašca crva
Ukupno
2 920
660
1 163
1 573
516
153
277
179
22 362
821
10493
749
3220
3 220
1 563
1 248
2 010
2 010
2 010
238
57865
Tab. 4. Mikrob'o]oške pretrage izvršene u 1984. godini
143
U laboratorijskoj jedinici za pripremu hranjivih podloga i sterilizaciju pri-
bora za rad sada rade 2 tehničara sa tečajem za laborante. Budući da su ti poslo-
vi u novije vrijeme sve složeniji i sve većeg opsega, trebalo bi da takvu jedinicu
vodi kemičar ihi biokmičar, kao što je to uobičajeno u svakom većem mikrobiolo-
škom laboratoriju.
PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Težimo za aktivnim, klinički orijentiranim, mikrobiološkim laboratorijem, koji
će sudjelovati u dijagnostici i liječenju infekcije, u kontroli provođenja dogovore-
nih postupaka u dijagnostici, liječenju i njezi bolesnika, te u svim akcijama na
sprečavanju i suzbijanju bolničkih infekcija. Za ostvarenje ovih ciljeva treba
školovati više mikrobiologa. Važna je i permanentna edukacija svih profi-
la radnika u rnikrooiološkoj djelatnosti.
Za rad na sprečavanju, praćenju i suzbijanju bolničkih infekcija treba ospo-
sobiti posebnu radnu grupu, na čelu s mikrobiologorn, školovaruim za te specifi-
čne poslove i zadatke.
144


Zavod za mikrobiologiju, parazitologiju i hospitalne infekcije

Belicza, Mladen

ANALI KLINICKE BOLNICE »DR M. STOJANOVIĆ«
Vol. 24, Posebno izdanje, br. 2
...,
KllNICKA BOLNICA
»DRMLADEN STOJANOVIC«
ZAGREB 1845-1985
Zagreb, 1985.
ZAVOD ZA PATOLOGIJU
Mladen Belitza
Premda ima dosta podataka o patološko-anatornskim obdukcijama u 19. sto-
ljeću, općenito se smatra da početak organiziranog rada patološke anatomije, kao
struke, u Hrvatskoj počinje osnivanjem »Proselcture javnih zdravstvenih zavoda
grada Zagreba, 13. 12. 1913.godine, koje je voditelj, od početka rada pa do 1945.
godine, bio dr Ljudevit Jurak. Za rad Prosekture bila je adaptirana mrtvačnica
Bolnice milosrdnih sestara (sada Klinička bolnica »Dr Ml.aden Stojanovic«) li Vi-
nogradsko cesti, a dr Ljudevit Jurak sa suradnicima je obavljao obdukcijei radio
histološke analize ne samo za Bolnicu milosrdnih sestam nego i za Bolnicu mi-
losrdne braće, Zaraznu bolnicu, Umobolnicu u Stenjevcu, Bolnicu za njegu
invalida na Salati, Bolnicu Crvenog križa, Vojnu bolnicu, Zemaljsko rodilište,
za potrebe Mrtvačnice Mirogoja, kao i u vrijeme 1. svjetskog rata, za Gernizonskai
Prof. dr Ljudevit Jurak.
bolnicu, Domobransku bolnicu, Domobransku kasarnu, Rezervnu vojnu bolnicu
u Zagrebu i Ogulinu i Dom rekovalenscenata u Cernomercu. Radeći u uvjetima
, ratne oskudice, dr Ljudevit Jurak je, od početka rada Prosek ture, primjenjivao
tadašnje suvremene metode pato anatomske, patohistološke, bakteriološke i Io-
renzičke analize organa, tkiva i stanica i objavio velik broj stručnih i znanstvenih
radova. Dr Ljudevit Jurak je uspijevao oko sebe okupiti entuzijaste pa se u počet-
nom razdoblju rada Prosek tur e uz njega javljaju i drugi obducenti kao što su
145
prim. dr SLavko Palmović (kasnije specijalist za zarazne bolesti), dr Ivo Ivančević
kasnije profesor farmakologije i predstojnik Zavoda za farmakologiju Medicin-
skog fakulteta u Zagrebu), prim. dr Karlo Weissmann (kasnije internist u Osije-
ku), dr Marcel Kornfeld (kasnije patolog i naš prvi domaći docent u Zavodu za
opću patologiju i patološku. anatomiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu), prim.
dr Pavao Ćepulić (kasnije internist u Zagrebu) i prim dr Viktor Boić (kasnije
internist u Zagrebu).
Ihf. ••.~ -~'f*" ~ ••,..i ~ -.;, ~&.:.l-I'ft'.,~.~ ~. ~ ••
~~~ .•••••••• ~, ••• <40 ,.,;.~r~ ,.,..•..,...~.-KJ.hJ;.J.~w.. ,~,';:
,. ~:~~An"-'J;; ~~, r.../.1~U-~:.!~~ ..~ ..."'1.·~lU;'
'::{:::::U\Jl
'J[CfJt;iola .1Jf/ta #tU#W,J(l~ht. 5~. 'fi1flrnd..'1rJ !ta_~af~'
.-Hyf1'tMd/.M .ROU1fmi",!,M. ~eh# !ta~7'~ ~. ~AA!/U
~f~~ ~~",!,~o.. ~.<1cu1i.- ~ J.'e.u4 Q~-«4.
'J(~~,,!'a.o <~t#"IJu, f«M'<Mr:f.'ak, ~tWl4thk, ~'14o~
<ffl,f/4la.t.:rJt#, 'tek>re.tt~"::' ,Jrffl~C4 f[.J(sMr·~ ~ '1~t;
1'M.1ut~:~ J,~r~' .. ..' .
Obdukcijski zapisnik prof. dra Lj. Juraka iz 1916. godine.
Dne 20 11. 1921. godine dr Ljudevit Jurak imenovan je javnim redovitim
profesorom opće patologije i patološke anatomije Veterinarske visoke škole u
Zagrebu, iz koje se kasnije razvio Veterinarski fakultet, i postao osnivačem Za-
voda za patologiju Veterinarskog fakulteta u Zag1'ebu pa je bio i njegov predstoj-
nik sve do 1945. godine. U to je vrijeme obavljao i funkciju stalnog honorarnog
prosektora u našoj bolnici, tadašnjoj BolniCi miLosrdnih sestara.
Nakon drugog svjetskog rata, između 1945. i 1949. godine, patološkcanatorn-
sku dijagnostiku u presekturi naše bolnice obavljali su honorarna prosektori, čla-
novi Zavoda za opću patologiju i patološku anatomiju i Zavoda za sudsku medici-
nu Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Suvremeno razdoblje razvoja patoanatomske dijagnostike i službe u Bolnici
»Dr Mladen Stojanović« počirna 1949, godine, dolaskom prof. dra Mirka Kneže-
vića, koji je suvremeno opremio prosekturu i histološki laboratorij, odgojio nove
kadrove te svojim radom i zalaganjem pridonio da se nzgradi i 1965, godine otvori
nova suvremena zgrada Zavoda za patologiju Kliničke bolnice »Dr M. Stojano-
vić«. Prof. dr Mirko Knežević je vodio rad Prosekture i kasnije Zavoda za pato-
146
'il! na. &n\l.~
.,. !!f~tl 5v9jcm
tm.of#.
;114.tnI!.Hrvatsk~
uQiltaj~m. yjllfĐim
dngl~vati: Vivat.
190.\, l' ~\<etim 'jm:istQrtjaĐla n.g jed!nQg
i danas, il tada. sam rasl«ilit) grudi .svoje ~
za Vas osjećam, ·pa\<a<:il:i..st'. teče: sve. to
G<)!'IpodoIla Mltl pomagao oliv(;t~ooti
i Slavonije; ja sam!lj~guvim članom od njegov .
i «darnm ~1a.n0ll1U" groba, " i s onaj kra] groba ie
fkoreat, creseat ! '. i'<:.:: ••..
fmenovaaSa 1 premjeltenja. Dr, Ljudevit j ura"~;pl'!pomoćnilije{nik u bol.
nici u Iunsbrucku i.menovan je kr. župan. fi1:ikofn. 1;e..,WIJ:,j, povjerena !!lu:tba PfO'
sektera Il svim javnim zdravstvenim zavodima u ~1Hi'u.},kr. Zi:;m, uvodu "'li.
umobolne ti Stenjevcu." Općinski liječnik uZaq?!t~;I{r.,~i\(tm:,,1f:ir ~1, ime·
novan je kr, kot. liječnikom i dodijeljen kot. ohlasti)f,L"!ldbregu, ~ Df. Antlin
x u h n. opć, liječnik u Vrbanji, imenovan kotl:lf:~iWtplkorp .~i!.!fot. oblast U
Vukovaru sa t>jedištem u. Nuštru, a 1:r, Se.!:i~~rfe.r.,oPĆiWlki liječnik
"SV, Petru Orebovcu , kr, Imt. liječnikom u .. .&ni su 1rota,r;
liječnici: Dr. Artur I{ a t z 1.z Pisarovine u
R ej ter iz Samobora kr, župan. oblasti u
bolnice u Osijek>! kr. koi. cblasti li Pisarovini
brega u Samobor , Il Dr. Gjur<> ~u2:nj evif
Pr~ktura •. ;:Nat(l(jno Novine" od 27 ..
Kraljevski povjerenik o b n
n i ka u b o 1n ic i il I n us b rue k u, dr a, ~HtT;;~:l;~."~i:z.:.;
n ova tik r. t u p a n i j s kim ii zi k o lli U '\
sa sustavnim ,;,erivima i p o v j e r t t i
u s vi m ja" n i m 'i d r a v st ven im za vod i
s k o m zavodu " $te.njc,'clI· . .,.
Medicinski rad i napredak u Hrvatskoj imade da zabilježi znaU\eniti doga-
djaj. osnutak p r os e k tur e, zavoda, kojemu je zadaća. da svojim istraZivanjem
i svojom kritik<?m unapredjeje blagotvorni rau i rusavršaje sprell:!cubp!ničkih liječ-
nika, te da in' omQg{,ćuje znanstveni rad na onom stepenu, kako tQ mži raryoj
medicinske znanosti, Ništa ne može da bolje poučava, da proširuje pO$'leđ i i,skus.
stvo, nego ako se pojave bolesti, njihova spoznaja i primJenji'vnuje. kontmli:ra
autopsijom na živom ili Ila mrtvom. Današnja patološka anat<?~ja sa '>"ojin1
blagom znanja i iskustva, te vojskom pomagala najplnitivnij~ je str\IklI. medtcin-
skoga znanja, najsigurnija je kritika kliničkih g;ana liječničke malW>lti. na,iVIiIĆi
je izvor na.pretku",
Na stolu za razudbu OM može da kontrolira dijagI\o~u i ttp:a.piiu,mikroskopom
i eksperimento:mda im daje pra~<ac i sigurnost, dakle ;Ja dj;:lluie4no kril:iw.
kano učitelj :llmnQ pomoćnik svib struka medicinske tn;wOsti.$nv rad patotOlIke
anatcmije upTavlJen je r.oanju inapretlm. i usavršenju, l.zato ustrojenje prosek-
ture li ZagTebu poi!:đtavljamo kano .•...eUki čin. kano z.lVUneoitu stečevinu. jer se
nie~inlm 'osnutkotu pomMža mali broj znanstvenih zavođa t' našo] domovini i
jer (l() :njezino I;' rađa očekujllm.o velikn korist za lla.~t\zi:li':nost i Za naše znanje,
A :manje je moć} ..... . ,,~<~, pLC a ~k o vii',
t ~t,4r. Ap,l. f'rJ6. Dne 15. studenoga o. g. uft\i~j0~est()r čdkih prlr~
dosloyaca !liječI\lka, ..lI~<euqiliš:niprofesor dr '."Ap t,.'to'r5 il. ii
Spada .medjll·~;~.p~'roditeIJe češko!!, lnanah'enq~tađa}p6pularitin\nja ItM-
I\<>$tl, atlist.) vrijeme stekac je i 1l cijelom znanst"l!n9~\l~yJjehl časno tnjestoi
IIne,.o čem,!. uaq,.'ivjedoče mnoga \'i~ob Q<llikovanj~.~~t*:tnih strana Europe.
I 1'I:aŠa. jug'7'!av(1)~!)a akademija ..Jadi njegovih. za;sluga!.rWllova1a ga je s"ojim
l'ooasrttm4artt>fu., '. ..' .
Stranica Liječničkog vjesnika iz 1913. godine, na kojoj je objavljen
komentar dra Cačkovića o osnivanju Prosekture javnih zdravstvenih
zavoda ZaGreba, koja je bila smještena u krugu Bolnice milosrdnih
sestara,
147
Iog iju neprekinuto od 1949. do 1979. godine. Osim unapređenja klasičnih patoana-
tomsk ih i histološkbh mei-oda, u uskoj suradnji s liječnicima raznih klinika, razvio
je intracperacijske b iopsije i pomogao razvoj Odjela za histologiju i elektronsku
mikroskopiju, čime je ...Z<.w{)-d, u stručnom i znanstvenom pogledu, dosegao evrop-
sku razinu i postao mjestom za specijalizaciju novih stručnjaka iz patološke ana-
tomije. Suvremeni Zavod za patologiju je ubrzo postao nastavnom bazom Stoma-
tološkog fakt'.lteta u Zagrebu, te su dr Mirko Knežević i dr Stefanija Krivak
-Knežević izabran i.za profes-ore za predmet Patološke anatomije na Istoj katedri,
a njima se u Zavod i Katedru priključio 1969. godine prof. dr Stanko Stipetić.
Stara dotrajala zgrada prosekture Zavoda za patologiju u vrijeme prije njena
rušenja.
Dne l. siječnja 1980. godine, bio je za predst-ojnika Zavoda izabran prof. dr
Mladen Belicza i od tada je Zavod postao bazom za izvođenje pojedinih oblika
dodiplomske, poslijediplcrnske i trajne edukacije za potrebe Medicinskog fakul-
teta u Zagrebu. Rad je Zavoda bio reorganiziran i razvojem supspecijalizacija,
pa se, uz postojeće odsjeke za histokemiju i elektronsku mikroskopiju te Odjel
za obdukciju i biopsije, razvijaju Odsjek za neuropatologiju (prim. dr sci. Jasna
Talan Hranilović), Laboratorij za citodijagnostiku i citokemiju (dr Drinko Baliče-
vić i Jasna Matić, citotehničar), Laboratorij za specijalne histološke metode i
morfometriju (mr sci. Zdenka Silek-Saran), Odsjek za gastroenterološku pato-
logiju (mr sci. Dora Brezovečki), Odsjek za perinatalnu, ginekološku i pedijatrij-
sku patologiju (prim dr Ahmed Pirkić i dr Marija Matković), Odsjek za nefro-
patologiju i urološku patologiju (prof. dr Mladen Belicza i dr Drinko Baličević),
Odsjek za okulističku patologiju (prof. dr Stanko Stipetić), Odsjek za pulmolo-
šku i kardijalnu patologiju (dr Branka Kasumović i dr Fabijan Knežević, Odsjek
148
za pato~ogiju g~ave i vrata (prof. dr M~aden Belicza i dr Fabijan Knežević),
Odsjek za dermato~ošku pato~ogiju (prof. dr M~aden BeHcza), a u razvoju je i
Informatički centar za onko~ogijsku pato~ogiju. Nastavljajući tradiciju, Zavod
pomaže modernizaciju i rad fotolaboratorija pa se osuvremenjuje i dalje oboga-
ćuje fotodokumentacijski arhiv za potrebe nastave i znanstvenog rada. Done-
davna je Biblioteka Zavoda primala kontinuirano 19 stranih časopisa s 'područja
patologije, a posjeduje i veliki fond knjiga, od osnutka službe, 1913. godine, pa
sve do današnje suvremene literature. U nekoliko posljednjih godina, u Zavodu
je formirana zbirka od nekoliko tisuća histoloških preparata, izabranih za potre-
be edukacije specijalizanata. Organiziran je sistem permanentne edukacije iz
patologije, koji se sastoji od seminara za specijalizante svakog tjedna, odnosno
znanstvenih i stručnih predavanja. Održavaju se redovito kliničko-patološke
konferencije svakog tjedna u K~inici za unutarnje bolesti, svaka dva tjedna u Kli-
niCi za neuroLogiju, psihijatriju aikoholizarn: i druge ovisnosti i jedanput mje-
sečno u Kirurškoj klinici.
Dvorana za obdukcije u novosagrađenoj zgradi Zavoda za patologiju.
Zavod za patologiju K~iničke bolnice -Dr Mladen Stojanouić« dalje razvija i
produbljuje već tradicionalnu suradnju na području patohistološke i citološke
clij..agT)ostikei znanstvenog rada s Institutom za tumore 'i--gY.ićnebolesti u Zagrebu,
Zavodom za zaštitu majke i djeteta u Zagrebu, za psihijatrijske bolnice Jankomir
i Vrapče u Zagrebu, te surađuje s nizom medicinskih centara u Jugoslaviji. Čla-
novi Zavoda sudjeluju 'li nizu znanstvenih projekata i istraživanja Znanstvene
jedinice KLiničke bo~nice »Dr M. Stojanović«, Medicinskog fakulteta, Stomatolo-:
škog fakulteta i Prirodoslovno-rnatematičkog fakulteta u Zagrebu. Znanstvena
suradnja i znanstveno usavršavanje u inozemstvu najviše je razvijeno sa zavodi-
ma za patologiju u Njemačkoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji, SAD
i Italiji. U međunarodnim okvirima, Zavod je stekao naročitu reputaciju u istra-
živanju djelovanja interferona na maligne tumore, u suradnji s Imunološkim za-
vodom u Zagrebu, Istraživačkim centrom JAZU u Zagrebu, KLinikom za uho, grlo
i nos Kliničke bolnice »Dr Mladen Stojanović+<i Središnjim institutom za tumore
i slične bolesti u Zagrebu.
Perspektiva daljnjeg razvoja Zavoda za patologiju Kliničke bolnice »Dr
Mladen Stojanović« temelji se prvenstveno na usvajanju suvremenih dijagnosti-
čkih metoda s područja imunohistokemije, citokemije i elektronske mikroskopije,
nabavci potrebne opreme, organiziranju intraoperacijske bioptičke dijagnostike
unutar kirurških dvorana- te naobrazbi desetka novih specijalista - patologa u
narednom desetgodišnjem razdoblju.
OSOBLJE ZAVODA ZA PATOLOGIJU KLINIČKE BOLNICE »DR MLADEN
STOJANOVIĆ« U ZAGREBU, 1985. GODINE
Liječnici:
Baličević Drinko
Belicza Mladen
Brezovečki Dora
Kasumović Branka
Knežević Fabijan
Matković Marija
Pirkić Ahmed
Stipetić Stanko
Talan-Hranilović Jasna
Marić Stojan
Pavelić Mato
Veterinari:
Rode Bojan
Silek-Saran Zdenka
Tehničari:
Banek Antun
Bakšić Jelena
Batušić Dragica
Frntić Josip
Horvat Ružica
Kale bić Mira
Kozina Vlasta
Matić Jasna
Pisk Stjepan
Sekulić Ljiljana
F0tograf:
Ružić Branko
Pomoćnici o b d u c e n t a :
Cesar Stjepan
Dobranić Đuro
Kosalec Drago
Pomoćne radnice:
Cesar Ruža
Lazić Sveta
Fratrić Bojka
Tajnice:
Majstorović Ivana
Zorić Marta
150
LITERATURA
Arhiv Zavoda za patologiju Kliničke bolnice
»nr Mladen Stojanović u Zagrebu
BELICZA, M,: 70 godina patološko-anatom-
ske službe u Kliničkoj bolnici »D'r Mladen
Stojanović ce u Zagrebu. U Jmj.: BELICZA M.
(Ed): Zbornik radova: I znanstveni simpo-
zij, patološka morfologij a j atrogenih ošteće-
.nj a i oštećenja izazvanih okolišem, str. 3-9,
Zagreb, 1983
KNEŽEVIĆ, M.: Patologija u Općoj bolnici
»rir Ml ad en Stojanović", od 1915-1966 (ne-
objavljeno predavanje)
50 godina Veterinarskog fakulteta u Zagre-
bu, 1919-1969, str. 338, Veterinarski fakultet,
Zagreb, 1969
ROSENZWEIG, E.: Reminiscencije na prve
slučajeve liječenih genitaInih karcinoma,
Memorijalni simpozij o genitaInom karcino-
mu, str. 15-30, Zagreb 1969
Zbornik liječnika Hrvatske 1874-1974, str 267,
Zbor liječnika Hrvatske, Zagreb, 1974
151


Zavod za patologiju

Mikac-Dević, Dušanka

Zavod za medicinsku biokemiju

Pavleković, Ivan

Rogić, Davor

Grubišić, Goran

Klinika za ženske bolesti i porodiljstvo

Gračanin, Franjo

ANALI KLINICKE BOLNICE »DR M. STOJANOVIC~<
Vol. 24, Posebno izdanje, br. 2
"KLINICKA BOLNICA
»DRMLADEN STOJANOVIC«(
ZAGREB 1845-1985
Zagreb, 1985.
KLINIKA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU
Franjo Gračanin
1. kolovoza 1938. go-dine je bio osnovan Odsjek za jizikalnu terapiju i reu-
matizam u tadašnjem Internom odjelu, pod vodstvom prim. dra Luje Thalera.
1940.je postao šefom Odsjeka dr Jozo Budak, u tadašnjoj III kući (danas Klinika
za unutarnje bolesti);dobivši 12 postelja s Icabinetom za elektroterapiju. Kasnije
se Odsjekproširio i na IV kuću (današnja Klinika za očne bolesti) i dobio. još 6
postelja i laboratorij. U istom je razdoblju po-čelaradom polikl inićka služba.rtako
da su se primali i bolesnici izvan Bolnice. 1941. godine, iz Odsjeka postaje Odjel
za jizikalnu terapiju i reumatologiju. U vrijeme rata, od 1942.na dalje, pro-storije
Odjela su !bileoduzete za vojne svrhe. 1946. se Odjel vratio u svoje prostorije. U
isto vrijeme, tj. 1948,osnovana je Škola za jizikalnu medicinu i rendgen, a Odjel
radi u punom opsegu'. Rad se odvija u tadašnjoj XI kući (danas »stara zgrada"),
koju je Bolnica prethodno napustila kao neupotrebljivu, a Crveni križ ju je adap-
tirao za potrebe Đačkog doma.
Nakon preseljenja Đačkog doma, XI ,kuća je osposobljena i u njoj počinje ra-
diti Odjel. 1958. godine, Odjel za jizikalnu medicinu i reumatologiju prerasta,
Rješenjem Izvršnog vijeća Sabora NR Hrvatske, u Zavod za jizikalnu medicinu i
rehabilitaciju NR Hrvatske, kojega direktor postaje dr Jozo Budak. Osoblje Od-
Jela za jizikalnu medicinu i reumatologiju po-staje jezgra novoosnovanog Zavoda.
Na taj način, osnivanje Zavoda prcdstavija novu kvalitetu u rehabilitaciji inva-
lidnih osoba u Hrvatskoj pa je osnovana i 'Prva Klinika rada u našoj zemlji. 1961.
godine otvoren je Odjel za dijagnostiku i uvode se nove suvremene elektrodija-
gnostičke metode, a Zavod dobiva prvi elektromiografski aparat u Republici
Održavaju se seminari i tečajevi iz dijagnostike neuromuskularnih bolesti,
Istovremeno se 'Počela pnimjenjivatj ki'bernetika u edukaciji invalidne djece,
pa je između 1961. i 1964. osnovana eksperimentalna elektronska učionica za
invalidnu djecu, koja se danas nalazi u Tehničkom muzeju u Zagrebu. U Odsjeku
za 1'ehabilitaciju djece, počinje se provoditi nastava, kao i suvremeno koncipi-
rana okupaciona terapija i !liječenje glazbom. U sklopu 'profesionalne rehabilita-
cije, djeluje i profesionalna orijentacija .invahda, a u 5 različitih radionica se
provodi profesionalno osposobljavanje. Zbog reorganizacije, u siječnju 1967,
Zavod postaje ponovno jedinica Bolnice i to kao Odjel za jizikalnu medicinu i re-
habilitaciju, sa 64 postelje u stacionaru i s polrkliručkom službom. Odjel prerasta
u Kliniku za jizikalnu medicinu i rehabilitaciju, s razvijenom službom za elektro-
dijagnostiku, poliklinikom za rehabilitaciju odraslih i polrklinikom za reha-
bilitaciju djece, te stacionarirna za rehabilitaciju djece i rehabilitaciju odraslih
osoba. U tom razdoblju su bili direktori, odnosno predstojnici, ustanove: proj. dr
40
JozoBudak, prof. dr sci. Ferdo Licul te prof. dr sci. Franjo GraČanin. koji je i uveo
elektromiogratiju kao :kliničku dijagnostičku metodu u SR Hrvatskoj. Škola, koja
je bila u sastavu nekadašnjeg Odjela, a kasnije Zavoda za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju, škola je saveznog ranga pa ju je u vrijeme školske ref.orme preu-
zeoCentar za obrazovanje zdravstvenih radnika SR Hrvatske i u njoj se školuju
kadrovi sa srednjom i višom školskom naobrazbom s područja fizik alrie terapije.
Ustanova se bavi ne samo problemima dijagnostike funkcije Ickornotornog su-
stava, živčano-mišićnog sustava i terapijskim i rehahilitacijskirn postupcima za
bolesnikes oštećenjem središnjeg živčanog sustava i perifernog živčanog sustava
nego i one s oštećenjima koja nastaju kao posljedica degenerativnih i upalnih
promjenazglobova, deformacija, postreumatskih stanja, posebno tretmanom boli.
1953. 1959. 1980. 1961. 1962. 1963. 1934.
3
1
1
2
2
22
3
1
7
4
19
6
4
1. Liječnik specijalist
2. Liječnik na specijalizaciji
3. Psiholog
4. Logoped
5. Defektolog
6. Fizioterapeuti vs
7. Medicinske sestre vs
3. Muzikoterapeut
9. Fizioterapeuti SSS
10. Radni terapeuti SSS
11.Medicinske sestre SSS
12. Dječje njegovateljice
13. Bolničari
2
6
2
6
4
4
5
4
Tab. 1. Stručni kadrovi, po godinama.
LIJEČNICINA SPECIJALIZACIJI U KLINICI ZA FIZIKALNU MEDICINU I
REHABILIT ACIJU
1979.
euljak dr Mladen
Dome dr Vladimir
Centar za rehabilitaciju, Stubičke toplice
Zavod za rehabilitaciju djece oboljele od
cerebralne paralize, Zagreb - Goljak
»Kalos« Zavod za Iizikalnu medicinu
rehabilitaciju, Vela Luka - Korčula
Medicinski centar, Travnik
Vojna pošta 2953, Zagreb
Medicinski centar, Bihać
Bolnica za reumatske bolesti i rehabili-
taciju, Varaždinske toplice
Bolnica za reumatske bolesti, Krapinske
toplice
Institut za medicinsko istraživanje i me-
dicinu rada, Zagreb
Zavod za rehabilitaciju i ortopedska po-
magala Medicinskog fakulteta, Zagreb
Franulović-Golja dr Nađija
Granić dr Milka
Hotujac dr Darko
Ibrahimpašić dr Ismet
Ivanišević dr Goran
Jeršek dr Stjepan
Krapac dr Ladislav
Nikolić dr Mihovil
41
Skrbeta-Dragčević dr Neda
Šokčević dr Borislav
Anić dr Milan
Bacaj dr Ramiz
Barak-Smešny dr Dunja
Jednaček-Hećimović dr Nada
Kolombo dr Vlasta
Kovač dr Ida
Lesić dr Nevenka
Matijević dr Renata
Pavić dr Maja
Saftić dr Husein
Šubašić-Jovičić dr Božena
Vukšić dr Branko
Bartulić dr Vesna
Cvitanović-Barišić dr Vladimira
Dekanić-Ožegović dr Darinka
Đendić dr Mina
Graberski dr Marija
Ibukić dr Ermana
Koncul dr Tomislav
Mihalić dr Anka
.Motika dr Lucijan
Naglić dr Đurđa
Novak dr Zlata
Pavić dr Ivo
Sabolić-Bakić dr Višnja
Šafran dr Maja
42
1980.
Bolnica "Zareumatske bolesti, Krapinske
toplice
Medicinski centar, Bos. Gradiška
Dom zdravlja, Đurđevac
Banja "I1idža« kod Peći
Centar za profesionalnu rehabilitaciju,
Rijeka
Zdravilišće, Dol. toplice
INA - Zdravstvena stanica, Zagreb
Opća bolnica, Maribor
Centar za rehabilitaciju, Stubičke toplice
Ortopedska klinika, Biograd na moru
Bolnica za reumatske oolesti i rehabilita-
ciju Varaždinske toplice
Medicinski centar, Bosanska Gradiška
Bolnica za rehabilitaciju, Lipik
Bolnica za reumatske bolesti i rehabili-
tacij u, Varaždinske toplice
1981.
Centar za rehabilitaciju, Stubičke toplice
Centar za rehabilitaciju, Stubičke toplice
Institut za medicinska istraživanja, Za-
greb
Bolnica za rehabilitaciju »Božidar Ma-
slarić«, Lipik
Bolnica za reumatske bolesti i rehabilita-
ciju, Krapinske toplice
Medicinski centar, Bihać
Dom narodnog zdravlja, Čapljina
Medicinski centar »Dr- Dragomir Draku-
lić Puba«, Karlovac
Bolnica za ortopedsku kirurgiju i reha-
bilitaciju, Rovinj
Bolnica za reumatske bolesti i rehabilita,
ciju, Krapinske toplice
Medicinski centar, Čakovec
SIZ zdravstvenog osiguranj.a, Sesvete
Medicinski centar, Sisak
Bolnica -r» J. Kajfeš«, Zagreb
Bitar dr Zovhe'lru
Bival-Fak dr Nina
Capar dr Zlatko
Dobrić-Mulić dr Desanka
Džidić dr Ivqn
Igbale Piperka
Kolić dr Pero
Krolo dr Ana
Nikčević dr Katica
Opal dr Mihajla
Palcer-Zambelli dr Đurđica
Poljak dr Drago
Potrebica Silva
Prendivoj dr Zlatica
Sladić dr Božena
Stilinović dr Vlasta
Stojsavljević dr Zvjezdana
Bilić dr Antonija
Burić dr Nevena
Dobrić dr Mara
Gustinčić dr Zrinka
Martinović- Vlahović dr Ružica
Matijević dr Dragić
Szekely dr Aleksandra
Šreter dr Ivan
1982,
Bolnica za reumatske bolesti, Varaždin-
ske toplice
Traumatološka bolnica, Zagreb
Centar za rehabilitaciju, Stubičke toplice
Medicinski centar, Knin
Bolnica za reumatske bolesti i rehabilita-
ciju, Varaždinske toplice
Klinička bolnica, Centar za Iizikalnu
medicin u i rehabil itacij u, Priština'
Medicinski centar, Dubrovnik
Bolnica za reumatske bolesti i rehabili-
taciju, Varaždinske toplice
Zavod za plućne bolesti »Dr Jovan Bu-
lajić«, Nikšić
Bolnica za reumatske bolesti i rehabili-
taciju, Kr ap inske toplice
Bolnica za ortopediju, kirurgiju i reha-
bilitaciju »Pr im. dr Martin Hcrvat«,
Rovinj
Regionalni medicinski centar, Bihać
Bolnica za reumatske bolesti i rehabili-
tacij u, Varaždinske toplice
Daruvarske toplice, Daruvar
Medicinski centar, Sisak
Bolnica za reumatske bolesti i rehabilita-
cij u, Krapinske toplice
DNZ »Tr ešnjevka«, Zagreb
1983.
»Naf talan«, Ivanić Grad
Medicinski centar, Zadar
Dom zdravlja, Podravska Slatina
Bolnica za reumatske !bolesti i rehabilita-
ciju, Varaždinske Toplice
Medicinski centar, Slavonski Brod
Vojna bolnica, Zagreb
Zavod za zaštitu zdravlja, Zagreb
Bolnica za rehabilitaciju »Božidar Ma-
slarić«, Lipik
43
Aličehajić dr Jasminka
Anastasijević dr Arsen
Bašić dr Slavica
Bidžovski dr Mirko
Cačić dr Katica
Dlesk dr Marica
Majžiš dr Vlado
Mitrović dr Zdravka
Nadih dr Marica
Novaković dr Mirjana
Polanović-Bolarić dr Katarina
Šakić dr Milorad
Tomić-Adamović dr Gordana
Turkalj dr Zdravko
44
1984.
Bolnica za kardiovaskularna oboljenja,
reumatska oboljenja i rehabilitaciju, Ba-
nja Vrućica - Teslić
Medicinski centar, Šibenik
Bolnica za kardiovaskularna oboljenja,
reumatska oboljenja i rehabilitaciju, Ba-
nja Vrućica - Teslić
Dom zdravlja, Dugo Selo
»Naf talan«, Ivanić grad
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
taciju, Krapinske toplice
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
tacij u, Varaždinske toplice
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
taciju, Krapinske toplice
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
tacij u, Krapinske toplice
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
tacij u, Krapinske toplice
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
taciju, Krapinske toplice
Medicinski centar »Dr Emilija Holik«,
Bjelovar
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
taciju, Lipik
Bolnica za reumatske bolesti rehabili-
tacij u, Varaždinske toplice


Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

Laktić, N

ANALI KLINICKE BOLNICE »DR M. STOJANOVIC~<
Vol. 24, Posebno izdanje, br. 2
"KLINICKA BOLNICA
»DRMLADEN STOJANOVIC{(
ZAGREB 1845-1985
Zagreb, 1985.
KLINIKA ZA OCNE BDLESTI
Nikola Laktić
Ove godine, Klinika za očne bolesti, kao i cijela Bolnica, slave 90-godišnjicu
postojanja na ovoj sadašnjoj lokaciji. Otvaranje Bolnice milosrdnih sestara, na
sadašnjem mjestu, odr-žano je 1895. godine. a iste je godine bio osnovan i prvi
Očni odjel (Cupak). Of talmologija se razvijala u sklopu kirurgije pa je već 1786.
godine dobila u Beču svoj prvi odjel, ali su već od 1750. godine u Berlinu i Beču
postojale ,katedre za oftalmologiju. U nas se, kako vidimo, of talmologija relativ-
no kasno osamostalila, a i 1895. godine je Ibila u zajednici s ORL odjelom i
Odjelom za kožne i spolne bolesti. Sva ta tri odjela je vodio dr Dragutin Mašek,
kasnije sveučilišni profesor i jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagre-
bu i prvi pr edstojn ik ORL klinike Medicinskog fakulteta. Očni se odjel potpuno
osarncstalio 1901. godine, a za prvog je predstojnika bio izabran dr Mihajlo
Musulin. Te je godine, kao hcspitant i sekundarni liječnik, stupio u ovu bolnicu
dr Kurt Hilhn, a od 1903. godine je radio kao sekundarni liječnik u Očnom odjelu.
Slijedeće 1904. godine, preuzeo je vodstvo Očnog odjela od svog prethodnika
dra Musulina, koji je otišao u mirovinu (Panac).
Nakon preuzimanja uprave Očnog odjela, dr Kurt Hi.ihn je 1905. otišao u
Prvu očnu kliniku u Beču, koju je vodio prof. dr Schnabel. Ovo specijalističke
usavršavanje se odrazilo u njegovu kasnijem radu na stručnom i znanstvenom
polju. Pisao je stručnei znanstvene radove i u Liječničkom vjesniku je objavio
osam or-iginalnih radova, od kojih spominjemo: Dva slučaja osteoma čeone
šupljine koji su prodrli u očnu šupljinu te prouzrokovali znatan egzoftalmus,
Liječenje oftalmQlblenoreje sa mliječnim injekcijama, Tuberkuloza oka, Stetno
djelovanje sunčanog svjetla na oko. Svoje je radove publ icirao i u berlinskom
časopisu Zeitschrift filr Augenheilkunde. 1919. godine je habiditirao za privat-
nog docenta u Karlovom sveučilištu u Pragu, k-ad prof. dra Deyla, s temom:
Moja iskustva o nekim novijim etiološkim i terapeutskim momentima trahoma.
Vidimo da je, već u ono vrijeme, kao liječnik specijalista za oOčne bolesti, bio
vrlo aktivan i da se, pored opsežnog praktičnog rada, bavio i znanstvenim, a uza
sve to je bioOneko vrijeme i ravnatelj Bolnice milosrdnih sestara, od 1923. godi-
ne prvi predsjednik Liječničke komore, osnovane iste godine, a neposredno pred
mirovinu, 1940. godine, i predsjednik Oftalmološkog društva.
U 1924. godini je bioOna pregledu u Očnom o,djelu i predsjednik Tito, radi
ozljede oka. Operaciju je izvršio dr Hiirin. (Dedijer).
Kao. stručni i znanstveni radnik, dr Hiihri je držao korak s evrcpskorn oftal-
mologijom, što se vidi dijelom iz njegovih radova, a dijelom iz registra operativ-
niih zahvata, koje je u to vrijeme vršio u Očnom odjelu. Prema izvještaju dr Zec-
82
-Mihaljinec, objavljenom u Liječničkom vjesniku 1916. godine, vidi se da je u
1915.godini u Odjelu bilo izvedeno ukupno 706operacija, od toga u općoj narkozi
kloroforrnorn 100. Ostale su operacije bile izvršene u lokalnoj anesteziji.
Takoje ekstrakcija senilne 'katar akte ekstrakapsularnom metodom bila izvršena
na 105bolesnika, linearna ekstrakcija katarakte u 12 slučajeva, iridektomija li
oboljelihod glaukorna u 28 slučajeva, a iz toga se izvještaja vidi i to, da su se već
u to vrijeme vršile operacije i na suznim putovima, zatim plastične operacije zbog
ektropijuma i entropijurna kao i kornpliciraniji rekonstruktivni zahvati zbog
sirnblefarona, tumoroznih promjena na koži vjeđa, a na prvom mjestu, zbog raši-
renog ·trahoma, vršila se abrazija trahomatoznih granula spojnice. U tom se
izvještaju opaža i utjecaj rata, jer se broj enukleacija znatno povećava li odnosu
namirnodopsko vrijeme i to od 2,2'o/~na početku rata na 7,7010u 1915. godini.
Prim. dr Vilko Panac.
Veoma brojna i različita kazuistika i zavidna visina stručnog i znanstvenog
rada, dobra su baza i vrlo povoljni uvjeti za edukaciju novih kadrova. Pod r u-
kovodstvom doc. dra Hiihrui, odgoj eno je veoma mnogo poznatih of talrnologa kao
Panac, Ćosić, Meixner, Spevec, Certin, Bival, Domac i niz drugih, koji su kasnije
bili na vodećim položajima li našoj struci i svaki je od njih dalje unapređivao
oftalmologiju.
Očni odjel se nalazio li zgradi u kojoj je i danas. Do 1913. godine, kapacitet
Odjela je bio 140 postelja, ali je obično bilo i oko stotinu bolesnika više (Hidui).
83
Te se gcdine pr.stup.Ia izgradnji trećeg kata, namijenjenog bolesnicima s traho-
mom. Predviđalo se 150postelja za liječenje trahoma. Međutim, u vrijeme prvog
svjetskog rata, u Očni odjel su se primali pretežno ranjenici, a očni 'bolesnici su
se, većim dij elcm, srnještavali po drugim odjelima. U prvom svjetskom ratu, u
Odjelu j e bilo 400 postelja, a nakon završetka rata, taj se broj smanjio na 270
postelja. U to je vr-ijeme Očni odjel bio smješten u cijeloj zgradi.
Prim. dr Ivan Meixner.
Nak-on umirovljenja doc. dra Hiihna, 194:0.godine, Odjel preuzima prim. dr
Vilko Panac, koji, uz prim. dra Meixnera, spada među prve promovirane liječnike
školovane u Medicinskom [akultetu. u Zagrebu. Dr Panac je, odmah nak-on staža
koji je također proveo u našoj bolnici, bio dodijeljen na rad u Očni owjel i kao
oftalmolog je proveo pune 24:godine u ovoj bolnici. Dužnost šefa Odjela je vršio
do 1945.godine, kad je Odjel preuzeo prim. dr Neven Cosić. Dr Panac je 1949. g.
postao šefom Očnog odjela u Bolnici »Dr J. Kajfeš« u Zagrebu. U vrijeme
drugog svjetskog rata, Odjel se smanjio za daljnjih 100 postelja, jer se li to
vrijeme osnovala Skola za bolničare, koja je 'kasnije pretvorena u Skolu za pri-
malje i bila je smještena u IIkatu zgrade Očnog odjela.
Poslije oslobođenja, kako smo naveli, vodstvo OdjeLa je preuzeo prim. dr
Neven Ćosić, koji se nalazio na toj dužnosti do 1956.godine. U to vrijeme Odjel
je imao 180 postelja, a 1952.godine, broj postelja je smanjen na 132, radi uselje-
nja Odjela za kožne i spolne bolesti u sjeverno krilo zgrade.
84
Prim. dr Neven Cosić, iako bolestan od šećerne bolesti i ovisan o insulinu,
vodioje Očni odjel s nevjerojatnom marljivošću i entuzijazmom. Pokazao se kao
izvanredno nadareni operator i uvodio niz operativnih metoda na području re-
konstruktivne kirurgije vjeđa i spojnice i kirurgije na prednjem segmentu bul-
busa.Izvanredno inventivan, kreirao je niz vlastitih modifikacija i velika je šteta
da,kao nadareni stručnjak, nije bio sklon pisanju, tako da su samo njegovi učenici
bilisvjedoci brojnih inovacija, koje je uveo taj izvanredni oftalmolog. Tako je u
to vrijeme uveo operaciju ablacije mrežnice, primjenom terrnokoag ulacije sklere,
izvodilase i intrakapsularna akstrakcija katarakte pincetorn po A1'Tugi, a prim.
dr Spevec, u suradnji s prof. Sercerom, uveo je dakriocistor inostorniju. Na speci-
jalizaciju iz oftalmologije dolazi niz mladih liječnika, koji će, zahvaljujući znanju
i odgojnim sposobnostima prim. dm Ćosića, u svom daljnjem radu, uvoditi u
oftalmologiju nove poglede, kako u liječenje i dijagnostiku tako i na polju crga-
nizacijesamog odjela. Jurković, Laktić, Štriga, Troqrlić, Coti i Kalebić dobivaju
solidnustručnu spremu, kao i klinička iskustva, a uz to i etički odgoj, zahvalju-
jućisvom šefu i učitelju dTU Cosiću.
Prim. dr Neven Čosić:
1956.godine, Odjel preuzima prim. dr Ivan Meixner, koji se na čelu Odjela
nalazido 1964. godine, kad odlazi u mirovinu. Na organizacijskom planu. dolazi
dosjedinjenja s izvnbolničkom specijalističkorn službom, koja do tog vremena
radiu okvirima DNZ. Preuzimanjem izvanbo lničkih specijalističkih ambulanata,
85
S jedne pros~ave Očnog odjela, na kojoj govori prim. dr N. Čosić, Sjede od lije-
va na desno.' dr S. Cesarec (ravnate~j Bo~nice), prof. dr A. Sercer (predstojnik
Odje~a za uho, qrlo i nos).
lociran ih u DNZ Centar, Trnje i Trešnjevka, po.liklinička služba ovog odjela je
uvelike proširena i tako se dobila široka baza novog kliničkog materijala. 1950.
g. dr Sonja Jurković je formirala prvi Kabinet za glaukom, jer u cijeloj Jugosla-
viji nije postojao još ni jedan takav kabinet.
Na specijalizaciju je došla nova skupina mladih liječnika, kao: Padovan, Car,
I,jubibratić i Borčić. Prim. dr Meixner je dugo godina bio predsjednik Oftalmo-
loške sekcije ZLH. Odlaskom prim. dra Meixnera u mirovinu, 1964. godine, za
predstojnika je izabran prim. dr Krešimir Cupak.
Dr Cwpak je u svoj rad unio daljnji stručni i znanstveni zamah, a svoje su-
radnike je stirnulirao u stjecanju znanstvenih i nastavnih titula. U 1968. godini,
dr Cupak je stekao naziv doktora znanosti, a 1969. godine habilitirao u Medicin-
skom fakultetu u Zagrebu. U razdoblju od 1969. godine do 1975. godine, naziv
doktora znanosti u Medicinskom fakultetu stječu Jurković, i Laktić, a u Stoma-
tološkom. fakultetu Padovan, Štriga Trajer i Kušić. 1970. godine, Bolnica je
postala nastavna baza Stomatološkog fakulteta, a Očni odjel je dobio naziv !ldi-
nike. Katedru oftalmologije Stomatoloskoq fakulteta preuzeo je dr Cupak i
stekao zvanje profesora. U Medicinskom fakultetu habilitiraju Jurković, Laktić
i Trogrlić, koji nešto, kasnije postaju i profesori Medicinskog fakulteta. U Stoma-
tološkom fakultetu habilitiraju Štriga, Padovan i Trajer.
86
RI:bnarius Dr. K.>.Htihn:
Moja Iskustva o nekim novijim
eflole ..šldm iterapeutskim
Korica habilitacijskog rada prim. dra K. Hiihna, iz 1919. godine.
Bio je to prvi obranjeni habilitacijski rad jednog hrvatskog liječ-
nika.
8'1
U Kliniku se uvodi niz novih dijagnostičkih i operativnih metoda. Tako se
1967. godine uvodi elektroretincgrafija a 1968. ehografija. Dr Trogrlić, je 1967.
godine, razradio metodu skijaskopije i kreirao svoju vlastitu metodu »fotoski-
[askopiju«. 1966. godine je uvedena nova ekstrakcija katarakte primjenom tzv.
krioekstrakcije, što predstavlja znatan korak naprijed, u području operacije sivih
mrena, Operacija ablacije mrežnice se osuvremenjuje uvođenjem primjene krio-
retinopeksije i silrkonskih materijala. Isto tako, na području kirurgije prednjeg
segmenta oka kao rutinska metoda uvodi se lamelarna i perforativna kerato-
plastika. Nabavom argcnskog Iasera, 1975. godine, počinje se primjenjivati foto-
"koagulacija, među prvima u našoj zemlji.
1971.godine, premješta se Škola za primalje i tada se pristupa reorganizaciji
Odjela 'i potpunom obnavljanju dotrajale zgrade. Broj postelja se smanjuje na 90 i
na taj se način povećava frekvencija bolesnika i smanjuje prosječno trajanje
liječenja. Na oolmčku obradu primaju pretežno operativni slučajevj.
Organizacijska shema Klinike je podijeljena na poliklinički i klinički dio.
Klinički dio organiziran je na odjele i odsjeke. Postoje dva odjela i to Odjel za
mikrokirurgiju prednjeg segmenta bulbusa i Odjel za rekonstruktivnu kirurgiju
orbite i adneksa. Od odsjeka postoje: Odsjek za bolesti mrežnice, Odsjek za upal-
ne bolesti, Odsjek za heredodegenerativne bolesti djece i Ortoptičko-pleoptički
odsjek.
Poliklinika je smještena u prizemlju zgrade i sastoji se od oftalmoloških
ambulanata općeg i supspecijalističkog smjera. Ambulante općeg smjera su
podijeljene na: ambulante za refrakcijsku problematiku, za hitne intervencije,
za bolesti stražnjeg segmenta bulbusa i Konzilijarnu ambulantu za rad u ostalim
odjelima Bolnice. Od specijaliz iranih kabineta postoje Kabinet za glaukom, za
vidno polje, za elektrofiziologiju, za adaptometriju, za fluoresceinsku angiogra-
fiju, za dijabetičku retinopatiju i lasersku fotokoagulaciju, za kontaktne leće i
Ortoptičku-pleoptički kabinet.
Odlaskom prof. dra Cupaka, 1977. godine, za 'predstojnika Klinike za očne
bolesti Medicinskog fakulteta, ovu kliniku preuzima prof. dr Nikola Laktić. Kli-
nika se i dalje razvija, naročito na području dijagnostike i Iiječenja bolesti straž-
njega segmenta. Na dijagnostičkom planu, razvija se metoda fluoresceinske angio-
grafije, kao neophodna u proučavanju promjena na rnrežnici, Klinika postaje
jedan od centara u Jugoslavijiza !bolestimrežnice, Otvara se i posebna Ambulan-
ta za bolesti stražnjeg segmenta oka. Stvaraju se uski kontakti s oftalrnološkim
centrima u Evropi, posebno, s oftalmološkirn centrima u Esserru, Rotterdamu i
Wurzburg u. Isto tako se otvara posebni Kabinet za proučavanje i liječenje dija-
betičke retinopatije, koji postaje jedan od vodećih u Jugoslaviji. Od suvremenih
operativnih metoda=uvodi se implantacija akrilatnilh Ieća.
U timskom radu u Klinici sudjeluju specijalisti za očne bolesti, s određenim
stažom i iskustvom, kao: Vraneš, Kušić, Hrabar, Pentz, Raguž, Klinger i skupina
mlađih liječnika kao: Bajić, Mančić, Štambuk, Šikić, Curković, Vašarević, Koršić i
Pokupec. Odlaskom prof. dra Cupaka za predstojnika Klinike za očne bolesti Me-
dicinskog fakulteta, s njime odlaze i mlađi specijalisti, kao Raguž, Klinger, Šikić
Curković.
88
S obzirom na opseg rada, budući da se broj operativnih zahvata povećava iz
godine u godinu, oftalmologija prerasta u izrazito operativnu granu medicine.
Tako je npr. u 1984. godini liječeno 1938 bolesnika, s prosječnim trajanjem lije-
čenja od 17,63 dana. Od toga je broja bilo 787 bolesnika s područja USIZ-a Zag-
reb, a 1151 bolesnik s područja SR Hrvatske, kao i cijele Jugoslavije. Iskorište-
nost posteljnog fonda u toj godini je 103,5%. U Poliklinici je pregledano 54978
bolesnika. U tom je razdoblju izvedeno 1300 operativnih zahvata, a ambulantno
je operirano više od 2000 bolesnika. Prema broju operativnih zahvata, ova se kli-
nika približava vodećim klinikama za očne bolesti u svijetu, u koje se isključivo
pr-imaju samo oni očni bolesnici, kojima je potreban bilo kakav operativni zahvat.
Poboljšavanjem mreže očnih ambulanata, u našoj će se zemlji stvoriti i osnovni
uvjet za ambulantno liječenje neoperativnih slučajeva, kao i za upućivanje na
ambulantno liječenje bolesnika u ranoj postoperativnoj fazi Iiječenj a.
Kao što smo rekli. 1971. godine, Bolnica je postala nastavna baza St01'natolo-
škog fakulteta. Do 1978. godine, dodiplomsku nastavu iz oftalmologije je vodio
prf. dr Cupak, a kasnije, Katedru preuzima dr Striga, stekavši zvanje profesora.
Istovremeno, dodiplornsku nastavu Medicinskog fakulteta vode dr Laktić i dr
Trogrlić. Dodiplomska nastava Medicinskog fakulteta vrši e na bazi dopunskog
radnog odnosa. Od osnivanja poslijediplomske nastave Medicinskog fakulteta, u
njoj sudjeluju i liječnici Klinike: prof. dr Laktić, prof. dr Striga, doc. dr Padovan,
prof. dr Trogrlić i prof. dr Trajer. Prof. dr sci. Dragan Trajer je i predstojnik
Katedre za oftalmologiju Defektološkog fakulteta. Liječnici ove klinike sudjeluju
i u poslijediplomskoj nastavi, organiziranoj u drugim klinikama Bolnice, a isto
tako i u nastavi u srednjoj i višoj medicinskoj školi.
Doktorat znanosti steklo je devet liječnika, od kojih je jedan znanstveni sa-
vjetnik, dva viša znanstvena suradnika, a šest znanstvenih asistenata. Magisterski
rad su obranila dva liječnika, a u izradi su još dva magisterska rada i dvije dok-
torske disertacije. Članovi ove klinike aktivno sudjeluju i u znanstvenim projek-
tima, a predstojnik Klinike je nosilac jednog znanstvenog projekta.
U Klinici se vrši edukacija specijalizanata iz oftalmologije i polažu se speci-
jalistićki ispiti. Pored vlastitog specijalizantskog kadra, na specijalizaciju se upu,
ćuju i liječnici iz ostalih medicinskih centara, kako s područja SR Hrvatske, tako
i iz ostalih republika. Do sada je u ovoj klinici specijalissički ispit položilo 60
liječnika.
S obzirom na stručnu, nastavnu i znanstvenu funkciju ove klinike, treba i u
budućnosti sve te funkcije ne samo zadržati nego i proširivati. Da bi se tom pro-
blemu u potpunosti odgovorilo, potrebna je ispravna kadrovska politika, nabava
moderne aparature i instrumenata i usmjeravanje u moderne trendove of talrno-
logije, posebno na supspecijalistićkom planu. U Ikadrovskom planu, pr'edviđa se
odgajanje novih specijalista, budući da će, u roku od tri do četiri godine, velika
skupina najstarijih i vodećih liječnika, po sili zakona, otići u mirovinu. U zadrža-
vanju nastavnih funkcija, planski se usmjeravaju mlađi liječnici na izradu ma-
gisterskih i doktorskih radova.
Veoma skupa aparatura ove klinike je već davno amortizirana i nameće se
kao imperativ nabava suvremenih aparata i instrumenata, kao osnovni uvjet
napredovanja i praćenja suvremenih zbivanja u oftalmologiji.
89
U izdavačkoj djelatnosti sudjeluju liječnici ove Klinike, objavljujući u svim
zbornicima radove s područja of talmologije, a 'isto tako u stručnim of talmološkim
časopisima, kako u Jugoslaviji, tako i inozemstvu. Svake se godine organiziraju
»O.ftalmološki dani«, na kojima, pored liječnika ove klinike, nastupaju i of'talmo-
lozi iz cijele Jugoslavije, kao i brojni gosti iz inozemstva. Radovi s »O.ftalmoloških
dana« se objavljuju u časopi u Bolnice »Anali Kliničke bolnice »Dr M. Stojano-
vić«, bilo u redovitim izdanjima, bilo kao suplementi. Do danas je izdano. devet
suplemenata posvećenih isključivo radovima s područja oftalrnologije. Ove sup-
lemente su uređivali Cupak, Laktić i Striga. U 1982. godini, Trogrlić je iz:iao mo-
nografiju »Intraocular localization and virtual character of the inverted image of
the eye's fundus viewed during indirect ophthalmoscopy.
U 90 godina postojanja Očnog odjela Bolnice, slobodno možemo zaključiti, da
je razvoju stručnog, znanstvenog i nastavnog djelovanja, ovaj odjel dao izvan-
redno veliki doprinos na 'području of'talmolog ije. Prije devedeset godina je csno-
van kao prvi oftalrnološki odjel na području Jugoslavije, a u vrijeme svog posto-
janja uzdigao se do klinike za očne bolesti, koja uživa zasluženi ugled.
LITERATURA
CUPAK K.: Očni odjel Bolnice »Dr M. Stoja-
nov ić« il prošlosti i danas, Anali Bolnice
»nr M. Stoj ano vić«, 6 :413, 1967
DEDIJER, V.: Novi prilozi za biografiju J. B.
T:ta, Beograd, Rad, 1984
HOHN, K.: Proširenje očnog odjela bolnice
milosrdnih sestara u Zagrebu dogradnjom
za trahomatozne bolesnike, Lij. vj., 33 :584,
1913
PANAC, V.: Pozdravni govor g. doc. dr K.
Hlihnu prigodom 40 godišnjice rada, Lij.
vj., 63:242, 1941
ZEC-MIHALJINEC, V.: Godišnji izvještaj (1915)
očnog odjela mitosrdrrin sestara u Zagrebu
(prim. dr Hlihn), Lij. vj., 38 : 240, 1916
90


Klinika za očne bolesti

Katunarić, Duško

Zavod za radiologiju i onkologiju

Pardon, Rajko

ANALI KLINIČKE BOLNICE »DR M. STOJANOVIĆ«
Vol. 24, Posebno izdanje, br. 2
KLINiČKA BOLNICA
»DRMLADEN STOJANOVIC«
ZAGREB 1845-1985
Zagreb, 1985.
ZAVOD ZA PLUCNE BOLESTI I TUBERKULOZU
Rajko Pardon
Počeci organnz.irane borbe protiv tuberkuloze u Hrvatskoj vezani su uz
ime književnika, sociologa i Iiječnika doktora Milivoja Dežmana, čijom je nepo-
srednom zaslugom u Zagrebu, 1901. godine, otvorena prva ambulanta za preglede,
22. svibnja 1908. g. i prvo lječilište za tuberkulozuna slavonskom jugu, ,i to na
obronku Zagrebačke gore - Brestovac.
Bilo je to u vrijeme pauperizacije Hrvatske, pod banom Khuenom Hederwa-
ryjem, kasnije Pavlom Rauchom, kad je tuberkuloea predstavljala pravu epide-
miju i kad je, smatra se, svaki šesti umrli umirao od tuberkuloze.
Takve su prilike zahtijevale proširenje antituber:kulozne službe pa se, kako
bi se omogućila izolacija plućnih bolesnika od svih ostalih i provođenje specifič-
nog liječenja, pristupilo otvaranju posebnih plućnih odjela pri općim bolnicama.
Tako je u Zagrebu, već krajem 1919g, u tadašnjoj Bolnici milosrdnih sestara (sa-
dašnjoj Kliničkoj bolnici »Dr M. Stojanović,,) osnovan prvi odjel za plučnu tu-
berkulozu.
Plućni odjel ove bolnice, sa svojih 60 postelja, koliko ih je pri svom osnutku
imao, može se zapravo smatrati i prvom pulrnološkorn ustanovom u nas, jer su
se pored tuberkuloznih u njemu liječili i oboljeli od drugih plućnih bolesti. Za-
sluga pripada u prvom redu prof. dru Luji Thaleru, a zatim prof. dru Hugi Bot-
teriu i naročito prim. dru Milanu Žepiću, što je taj odjel, izrastao iz Odjela za
unutarije bolesti, suvremeno vođen i za ono vrijeme vrlo suvremeno uređen, du-
go vremena smatrao vodećom ustanovom za liječenje plućnih bolesti. Drugi takav
odjel, sa 47 'Postelja, osnovan je 1920 g, unutar Internog odjela stare Zakladne
bolnice na Jelačićevu trgu. On je kasnije preselj en u posebnu zgradu u Roc'kefelle-
rovoj ulici da ibriIkao prvi naš Institut za tuberkulozu (osnovan 1934.g) povezao di-
jagnostičko-terapijski bolnički rad s preventivnim i socijalno-medicinskim radom
antituberkuloznog dispanzera.
Plućni odjel Bolnice milosrdnih sestara, pod rukovodstvorn prim dra Milana
Žepića, koji je bio šef Odjela od 9. studenog 1934. godine, razvijao se i rastao pre-
ma potrebama vremena, zadržavši stalno jednu od ključnih medicinskih pozici-
ja u gradu Zagrebu, a i u Hrvatskoj, po suvremenosti medicinskih stavova, po
doktrinarnorn pristupu liječenju, kako tuberkuloze tako i ostalih plućnih bolesti.
Dolaskom prim. dra Dujmušića (2. rujna 1949.godine), tadašnji Plućni odjel po-
većava se i dijeli na dva odjela: odjel pod vodstvom prim. dra Žepića, u kojem
se pretežno njegovalo »konzervativno« medikamento:zno liječenje tuberkuloze
a Iiječene su i ostale plućne bolesti - taj je odjel postepeno prerastao u Pulmo-
loški odjel ove bolnice - d drugi odjel, pod vodstvom prim. dra Dujmušića, u
15~
Prof. dr Lujo Thaller.
kojem je dominirala tuberkuloza i kirurški pristup njenom liječenju. Prim. dr
Dujmušić je do savršenstva razvio liječenje prieumotoraksom, uz primjenu ope-
rativne torakoskopije (kaustike !) s kojeg područja je izdao jedno od kapitalnih,
u svijetu poznatih i priznatih, djela (Atlas operativne torakoskopije). Golemim
Prim. dr Milan Žepić.
-iss
zalaganjem prim. dra Žepića, otvoren je, 1958. godine, novi paviljon za liječenje
tuberkulozriih bolesnika grada Zagreba, izgrađen sredstvima građana, a u orga-
nizaciji Crvenog križa. Paviljon je predan na upotrebu i upravljanje Bolnici »Dr
M. Stojanović«, a posebnim ugovorom utvrđeno, da se u taj paviljon ... »mo-
gu prvenstveno smještavati bolesnici upućeni preko antituberkuloznih dispanzera
Crvenog Križa«.
Smrću prim. dra Dujmušića {24. veljače 1960) dolazi do ujedinjenja dvaju
plućnih odjela bolnice, pod rukovodstvom prim. dra Žepića. Sada nastaje vrijeme
povećanja Odjela, naime, tada je Plućnom odjelu bila stavljena na raspolaganje
i tzv. XI kuća (nekadašnja urologija), pa Odjel u cijelosti broji više od 220 po-
stelja. Na Odjelu, uz prim. dra Žepića, radi sedam liječnika specijalista, školova-
nih mahom u ovoj bolnici, a uz to stalno 'po jedan ili dva liječnika na specijali-
zaciji. Kako je u to vrijeme Zavod za radiologiju raspolagao prvom kobaltnom
bombom u Zagrebu, povećao se broj .bolesnika s karcinomom brcnha, čime je ta-
dašnji Plućni odjel ove bolnice postao prvi centar u Republici, u kojem su se si-
stematski liječili bolesnici s karcinomom bronha.
1962. godine počelo je postepeno smanjivanje broja bolesničkih postelja. Naj-
prije je »XI kuća« bila odstupljena za razvoj nuklearne medicine 1963. g, zatim
je 1964. godine bila »odstupljena« »stara k uća« u cijelosti Internoj kLinici, čime je
broj postelja Plućnog odjela reduciran na 115 i to u »novcrn paviljonu«. Nakon
odlaska prim. dra Žepića u mirovinu, rukovođenje odjelom, kasnije Zavodom Za
plućne bolesti i tuberkulozu, preuzima prim. dr Stanko Krstić, što je rezultiralo
aktivnijim stavom, kako u dijagnostici, tako i u terapiji tuberkuloze i bronho-
pulmonalne bolesti. U međuvremenu se u nas ,bitno promijenila epidemiološka si-
tuacija tuberkuloze. Incidencija tuberkuloze, koja je 1950. godine (od kada raspo-
lažemo sistematiziranim podacima) bila 344 na 100000 stanovnika, postepeno se
smanjuje (danas je 84 na 100 000 stanovnika) a pada i prevalencija (sa 710 na
100000 stanovnika na 227 na 100000 stanovnika), što uz istovremeni porast kar-
cinoma broriha dovodi do postepenog mijenjanja odjelne kazuistike. Broj tuber-
kuloznih bolesnika (koji je 1950. g. činio više od 95% liječenih) postepno opada,
uz istovremeni porast netuberkuloenih, tako da, 1983. g, tuberkulozni čine svega
n,3% bolesnika liječenih u Zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu.
Promjena kazuistike rezultirala je i promjenom sistema rada, što uključuje
razvoj supspecijalističkih područja - brorihologije (od 1973. g) i funkcionalne di-
jagnostike (od 1972. g).
1. listopada 1972, odlukom organa upravljanja Bolnice, Odjel je morao od-
stupiti i dio (prizemlje) za tuberkulozne građane grada Zagreba izgrađenog od-
jela Internoj klinici i smanjiti svoj kapacitet na svega 82 postelje, koliko ih ima i
danas. za »uzvrat« trebao. je biti adaptiran podrum zgrade Plućnog odjela i u
njemu smješten suvremeno opremljen laboratorij za ispitivanje plućne funkcije,
što, međutim, do danas nije dovršeno.
Po odlasku prim. dra Krstića u mirovinu, rukovođenje Zavodom za plućne
bolesti i tuberkulozu preuzima autor ovog pregleda.
Promjena organizacije zdravstvene službe u Zagrebu uvjetovala je i stanovi-
te organizacijske promjene u radu Zavoda. Stavljen je akcent na brzu, kompletnu
154
! suvremenu ambulantno-polikliničku obradu bolesnika, koji redovito bivaju ob-
rađeni na dan dolaska.
Znatno se veća pažnja posvećuje funkcionalnoj dijagnostici. Uvode se su-
vremeniji dijagnostički stavovi i n.ajsuvremenija terapijaska koncepcija.
Zavod je danas organiziran u dva odjela (kata) ležećih bolesnika (s četiri
odsjeka) te Ambulantno-polikliničkim odsjekom, Bronhoskopskim kabinetom,
Laboratorijem za ispitivanje plućne funkcije, Citološkim laboratorijem i priruč-
nim Hematološkim laboratorijem.
U Zavodu se vrše gotovo svi suvremeni pulmološki dijagnostički zahvati, uk-
ljučujući biopsiju pluća, transtrahealne, transbronhalne te transtorakalne punk-
cije, bronhoskopske lavaže bronha, »brorichial brushing« itd. Redovito se primje-
njuju izotopske pretrage, kao i kompjutorizirana tomograiija.
U Zavodu se, već od njegova osnivanja, obavlja specijalizacija iz (pneumoj-
ftizeologije, kao i pulrnološka edukacija za potrebe drugdh specijalizacija. Od
1980. godine, obavljaju se vježbe iz bronhopulmonalne onkologije za studente
Siomaiološlcoq fakulteta (u okviru Katedre za onkologiju), a od 1981. godine,
predstojnik Zavoda sudjeluje u dodiplomskoj turnusno] nastavi za studente Me-
dicinskog fakulteta, u okviru Katedre interne medicine s pneumoftizeolog{]om, i
to predavanjima, seminarima i turnusnirn vježbama u Zavodu. Isto tako, sudje-
luje u rposlijediplomskoj nastavi od njena osnivanja (iz pneumoftizeologije).
Zavod sada broji 51 radnika, 9 liječnika (od čega dva primarijusa) 23 rnedi-
cinske sestre (od čega dvije s višom školorn), dva medicinska tehničara laborato-
rijskog smjera te 14 pomoćnih radnika i 3 administratora.
Predstojnik Zavoda ima doktorat medicinskih znanosti, jedan liječnik ima
magisterij. Dvojica izrađuju doktorat znanosti a trojica magisterij. Zavod je u
stalnoj d dobroj suradnji s drugim istorodnim ustanovama u gradu, Republici i u
zemlji te mnogima u inozemstvu.
Po jedan liječnik Zavoda stalno je član svih odbora naše struke, u gradu ili
Republici.
Predstojnik Zavoda je počasni član Austrijskog društva za plućne bolesti i
tuberkulozt.:, Mađarskoj društva za plućne bolesti i tuberkulozu te Istočnonjema-
ćkoq društva za tuberkulozu i bronhopneumologiju. Nosilac je ordena Slovačkog
liječničkog društva i istočnonjemačke medailje »Roberi Koch«, On je, kao i neki
liječnici Zavoda, nosilac brojnih domaćih priznanja.
Liječnici Zavoda su 18 godina vodili Pneutnojtizeoločkii sekciju Zbora liječ-
nika Hrvatske, predstojnik je, uz predsjedništvo Sekcije, u četvorogodišnjem
mandatu bio generalni sekretar Udruženja pneumoftizeologa Jugoslavije. I sada
je predstojnik zemlje u Internacionalnoj uniji protv tuberkuloze, kao član njena
Savjeta.
Zapažen je i rad medicinskih sestara, koje aktivno sudjeluju u radu Pneu-
moftizeološke sekcije Društva medicinskih sestara i tehničara Hrvatske. Glavna
sestra Zavoda, VMS Đurđa Gec, bila je i predsjednica navedene organizacije.
Planovi za budućnost su vezani s mogućnošću suvremenijeg opremanja Zavo-
da. U prvom redu, to je kompletiranje opreme za funkcionaInu dijagnostiku, za-
155
tim potpuna kompjutorizacija administracije. Izražene su želje za daljnjom afir-
macijom suvremenog medicinskog rada, brze i potpune obrade plućnih bolesni-
ka, širenjem stručnoznanstvenog rada, širenjem nastavne djelatnosti te prošire-
njem kapaciteta (vraćanjem neophodnog prizemlja Zavodu), uz poboljšanje kom-
fora i životnih uvjeta bolesnika, kao i radnih uvjeta liječnika i ostalih radnika
Zavoda.
156


Not a member yet