Repository of the Sestre milosrdnice University Hospital Center
Not a member yet
502 research outputs found
Sort by
Cognitive decline and cerebral vasoreactivity in patients with severe asymptomatic carotid stenosis
The aim of this study was to correlate cerebral vasoreactivity and cognitive decline in severe asyptomatic carotid stenosis patients and to evaluate the role of collateral flow during cognitive testing according to the stenosis side
Kirurško liječenje karotidne bolesti: da li može bolje?
Karotidna endarterektomija (CEA) predstavlja «zlatni standard» u liječenju karotidne bolest. Uvidom u studije npr. ASCT 1 za asimptomatske bolesnike zaključuje se da CEA značajno reducira rizik od MU u komparaciji sa skupinom bolesnika u kojih je primijenjen konzervativni način liječenja ili («best medical treatment»- BMT), a to se odnosilo u bolesnika do 75 godina starosti u periodu od 10 godina
Netraumatske disekcije kraniocervikalnih arterija
Iako rijetke, disekcije kraniocervikalnih arterija su česti uzrok moždanog udara u mlađih odraslih osoba. Cilj je bio ispitati učestalost pojave ishemijske simptomatologije, te čimbenike rizika u 19 osoba tijekom godinu dana koje su se prezentirane disekcijom kraniocervikalne arterije
Genetske mutacije prokoagulacijskih faktora u bolesnika mlađe i srednje životne dobi s kriptogenim ishemijskim moždanim udarom
Nekonvencionalni rizični faktori, kao što su genetske mutacije prokoagulacijskih faktora mogu imati važnu ulogu u etiopatogenezi kriptogenog ishemijskog moždanog udara u osoba mlađe životne dobi
Conventional risk factors for kryptogenic and noncrpytogenic stroke in young adults
The well established risk factors of ischemic stroke in general population include hypertension, diabetes mellitus, heart disease, previous stroke, smoking, alcohol intake, hyperlipidemia and obesity. The aim of this study was to determine etiology and traditional vascular risk factors for ischemic stroke in young adults
Moždani udar u osoba mlađe i starije životne dobi
Moždani udar je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj i u svijetu, a u posljednje vrijeme dobna granica se pomiče prema nižoj dobnoj skupini
Moždani udar: najvažniji faktor novo-dijagnosticirane epilepsije bolesnika starije dobi
Sa sve većom starošću stanovništva raste i broj novodijagnosticiranih epilepsija osoba starije dobi, a moždani udar je načešći etiološki faktor. Incidencija ranih epileptičkih napadaja (unutar 14 dana nakon moždanog udara) je 2.4-5.4%, dok je incidencija kasnih epileptičkih napadaja 3-4.5%
Mogućnosti proširenja terapijskog prozora u bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom
Moždani udar je treći uzrok smrti i vodeći uzrok invaliditeta u odrasloj životnoj dobi. U ishemijskom moždanom udaru izgubi se 2 miliona neurona svake minute ako reperfuzija nije ostvarena. Intravenozna primjena aktivatora tkivnog plazminogena ( tPA) je trenutno jedino odobreno specifično liječenje kod akutnog ishemijskog moždanog udara, ali je ograničeno vremenskim prozorom u kojem se može primijeniti. Najveći broj studija ograničio se na terapijski prozor od 3 h, nakon završene studije ECASS III na 4, 5 sata, a najnovija studija IST-3 pokazuje rezultate primjene do 6 sati od prvih simptoma moždanog udara
Sekundarna prevencija moždanog udara
oai:repozitorij.kbcsm.hr:kbcsm_537U zadnjim godinama svjedoci smo velikog napretka u terapiji moždanog udara. Međutim, usprkos tom značajnom napretku, prevencija je i nadalje najbolji način pristupa moždanom udaru. Prevenciju se može podijeliti na premarnu (koja nastoji spriječiti nastanak bolesti, u ovom slučaju moždanog udara) i sekundarnu koja najstoji spriječiti ponovno pojavljivanje moždanog udara nakon prvog moždanog udara ili tranzitorne ishemijske atake. Cilj sekundarne prevencije moždanog udara je spriječiti nastanak novog moždanog udara djelovanjem na čimbenike rizika