Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Analysis of communication of the President of the Republic of Croatia Zoran Milanović and the Prime Minister Andrej Plenković during the two eartquakes in 2020
No full textPotresi u Zagrebu i na Banovini, jačine 5,5 i 6,2 po Richterovoj ljestvici, uzrokovali su velike materijalne štete, ali i ljudske žrtve. Kod prirodnih katastrofa, u kojima razaranja i žrtve mogu biti ogromni, krizno komuniciranje postaje iznimno važno. Osim toga, situacije su to u kojima se javlja potreba za čvrstim i snažnim vođom, a prvi ljudi organizacije, u ovom slučaju države, u krizama, osim što trebaju savladati elemente kriznog komuniciranja, izloženi su izazovu javnih i medijskih nastupa. Cilj ovog diplomskog rada je analizirati kako su predsjednik republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković, kao prvi ljudi i najistaknutiji političari u Hrvatskoj, komunicirali tijekom potresa u Zagrebu, a kako tijekom potresa na Banovini. U teorijskom dijelu rada postavljene su osnove kriznog komuniciranja, političke komunikacije i političke retorike potkrijepljene retoričkim obilježjima Milanovića i Plenkovića, dok istraživački dio rada na temelju analize sadržaja donosi zaključke o njihovoj komunikaciji tijekom dvaju potresa. Dok je komunikaciju predsjednika države Milanovića karakterizirala empatija, ali i kritike, predsjednik Vlade Plenković je u razdoblju potresa zadržao samouvjereni stil komunikacije
Public relations role in the promotion of a tourist destination on the example of Malinska - Dubašnica
No full textMalinska - Dubašnica kupališna je destinacija smještena u Primorsko-goranskoj županiji. Posjeduje povoljne geoklimatske uvjete kao što su zavjetrina, geološki položaj i plodno tlo, što je posljedično urbanizacijom i prekomjernom izgradnjom uzrokovalo prenapučenost. Od lipnja 2020. godine, otkako je Krčki most postao besplatan, Malinska postaje vikend destinacija. Iznimnu važnost u približavanju sadržaja turistima i kreiranju pozitivnih stavova ciljnih skupina, odnosno kreiranju odluke o kupnji određene usluge, ima promocija turističke destinacije za koju su zadužene turističke zajednice. Ured turističke zajednice Malinska - Dubašnica broji troje zaposlenih1 te samostalno obavlja promociju destinacije, a kako bi učinkovitije provodio aktivnosti, Ured surađuje s Turističkom zajednicom otoka Krka te Turističkom zajednicom Kvarnera.
Ovaj rad bavi se promocijom turističke destinacije i ulogom odnosa s javnošću u promociji na konkretnom primjeru Općine Malinska - Dubašnica. Nakon polazišnih točaka brendinga turističke destinacije i odnosa s javnošću u turizmu prikazana je i Malinska kao turistička destinacija te su istaknuti atributi Općine Malinska - Dubašnica koji je čine prepoznatljivom. U okviru istraživanja provedeni su dubinski intervjui koji dodatno približavaju tehnike i alate u promociji spomenute destinacije i njihovu učinkovitost, dok se na kraju rada nalaze prijedlozi za unapređenje promotivnih aktivnosti destinacije
Social reintegration of former protégés of the Cenacolo Community
No full textOpći cilj ovoga rada bio je
kvalitativnom metodom polu strukturiranog intervjua
istražiti iskustvo i značenje društvene reintegracije bivših štićenika Zajednice Cenacolo.
Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 6 sudionika stratificiranom po spolu.
Proces društvene reintegr acije promatran je kroz različita polja od važnosti za društvenu
reintegraciju poput obrazovanja, zapošljavanja, pronalaska mjesta stanovanja, izazova u
svakodnevnom životu, uključenosti u međuljudske odnose i stigmatizacije. Također, propitan o
je iskustvo i značenje života prije Zajednice kako bi se utvrdili glavni čimbenici primarne i
sekundarne socijalizacije, koji pogoduju razvoju razloga za korištenje sredstava ovisnosti.
Odnosi u obitelji su se odrazili habitus sudionika preko različitih pogleda i osj ećaja inata,
bunta, nepoštovanja, laži, osuda i antagonizma. Ovo u kombinaciji s utjecajem vršnjačkih
skupina, koje općenito imaju veliki utjecaj tijekom adolescencije, potiče stvaranje razloga za
korištenje sredstava ovisnosti . Iako su imali različite put ove, sudionici su završili u istom
svijetu obilježenom lažnim ili nepostojećim obiteljskim odnosima, prijateljstvima iz interesa,
kriminalom, dugovima, konzumiranjem sve većih količina supstanci. U centru ovisničkog
svijeta je ljubavni ples između ega ovis nika i sredstva ovisnosti. Sve intenzivniji i dugotrajniji
boravak u ovisničkom svijetu doveo ih je do gotovo potpunog gubitka smisla. Tijekom
boravka u Zajednici Cenacolo došlo je do korjenite resocijalizacije habitusa štićenika na
temelju međudjelovanj a molitve, rada i grupnih razgovora iz kojih izvire sustav međusobno
povezanih vrijednosti za svakodnevni život. Štićenici su se uz potporu Zajednice, obitelji i
prijatelja uspješno integrirali u tokove svakodnevnog života. Usvojili su novi sustav
vrijednost i i način života, koji podržava apstinenciju i izbjegavanje kriminalnih aktivnosti, ali
upravo je to ono po čemu se razlikuju od šire društvene okoline
Stop Mass Exodus: Guidelines by the Reform Part of the Croatian State-Party Leadership for the Policy Regarding Labour Migrants from the Socialist Republic of Croatia in Western Europe
No full textThe paper presents the fundamental guidelines issued by the reform part of the Croatian state- party leadership in the early 1970s regarding the issue of the increasing number of labour migrants from the Socialist Republic of Croatia in Western Europe. In this context, an analysis of the aforementioned trend within the Communist Party of Croatia was made, which was oriented towards spreading the autonomy of the Socialist Republic of Croatia within Yugoslavia. It limited the introduction of market mechanisms in the Yugoslav economy, and abolished the patterns of operation and behaviour of state-party officials, the roots of which lied in the Yugoslav unitarism or the idea of Greater Serbia. Since the reform movement had been ended in Croatia by force, it was not even attempted to implement a part of the planned policies. Although several policies continued to be advocated, there was no genuine wish or possibility for the implementation. For the purposes of comparison, the paper illustrates – using selected documents from the second half of the 1970s and the 1980s – the relationship of the Yugoslav communist regime to labour migrants, in particular the ones from the Socialist Republic of Croatia, and the main characteristics of the return-emigrant trends in the labour migrant population on the relation Yugoslavia – Western Europe. Nevertheless, in this period, further mass exodus was halted, and even a part of labour migrants returned. This was what the reform part of the Croatian state-party leadership strived to achieve, yet the principal reason lied in the suppressing factors in Western Europe. On the other hand, however, those labour migrants, who managed to keep/get employment in Western Europe in the midst of crisis, were joined by their family members. This radically reduced their chance of return. The Yugoslav authorities claimed in public, and their officials in many closed meetings, how very dedicated they were to the return of labour migrants, although the regime suffered from major difficulties in the context of employment, even of the persons who were forced to return. During the 1960s and in the early 1970s, the Yugoslav diplomatic, consular and other officials abroad continued to maltreat, humiliate and deprive labour migrants of the Croatian nationality of the recognition of their national identity
The influence of Edgar Allan Poe on Croatian novrlistics of the 19th century
No full textRad ne sadrži sažetak
Sex-specific age-related changes of various solving dynamics indicators of selective attention test among 8-17 year olds
No full textPrimarni cilj istraživanja bio je proučiti dobne promjene tri neprosječna pokazatelja dinamike rješavanja vidno-motoričkog testa selektivne pažnje (najbolja, najlošija i neoptimizirana izvedba), uvažavajući njihovu moguću spolnu specifičnost u razvojnom razdoblju od 8 do 17 godina. Sekundarni cilj, koji je kronološki prvi obrađen, bio je provjeriti vidove konstruktne valjanosti tri neprosječna dinamička pokazatelja funkcije selektivne pažnje (SP): konvergentnu i diskriminantnu. Istraživanje je uključivalo individualna mjerenja vremena reakcije 473 desnoruke djece i adolescenata na dva testa računalno zasnovane baterije kognitivnih testova MID KOGTESTER-1 (Test izborne reakcije na boju, Stroopov test) iz kojih su izvedene kompozitne mjere selektivne pažnje. Dodatno je primjenjen upitnik psihofizičke spremnosti za testiranje. Analizom matrice korelacija tri dinamička pokazatelja sustava SP potvrđena je dobra konvergentna i diskriminantna valjanost pokazatelja. Isti su bili nisko do srednje visoko međusobno povezani što upućuje na povezane, ali zasebne konstrukte te opravdava njihovo korištenje u svrhu potpunijeg opisa sustava SP kao složenog dinamičkog sustava. Analizom varijance utvrđeno je kako sva tri dinamička pokazatelja značajno opadaju s porastom razvojnih faza (definiranih teorijom Demetrioua i suradnika), neovisno o spolu. Gledano po dobnim skupinama taj pad je nelinearan (intenzivan je do 10., ili 12. godine – ovisno o spolu - a potom usporava) i, u određenom stupnju, ovisi o pokazatelju. Dobivene dobne promjene statistički se nisu razlikovale za djevojčice i dječake, premda su tendencije spolno-specifičnim trajektorijama prisutne. Spolne razlike u dinamičkim pokazateljima, neovisne o razvojnim fazama, nisu se pokazale statistički značajnima
TYPES AND METHODS OF CENSORSHIP OF PUBLIC APPEARANCES OF ALOJZIJE STEPINAC IN SECULAR AND CATHOLIC PRESS OF THE INDEPENDENT STATE OF CROATIA
No full textU radu polazimo od pretpostavke da masovni mediji nužno poprimaju obilježja društva u kojem
djeluju. Takva se dinamika, možda i najvidljivije, zrcali u totalitarnim režimima te se stoga u
prvom dijelu disertacije analiziraju obrisi sovjetsko-komunističke teorije tiska u medijskopromidžbenom sustavu Nezavisne Države Hrvatske. U njemu se rasvjetljavaju društvenopolitičke prilike u kojima su mediji djelovali, donose se ključna obilježja cenzorskog i
propagandnog aparata vladajućeg režima, te se s aspekta deontologije novinarstva razjašnjava
položaj urednika i novinara u redakcijama svjetovnih i vjerskih tiskovina tadašnjeg doba.
Osnovni cilj istraživačkog dijela disertacije bio je promotriti kako se i koje točno postavke
sovjetsko-komunističke teorije, odnosno oblici i načini cenzure očituju pri izvještavanju o
događajima na kojima je javno istupao zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Da bi se to
moglo, ponajprije se pristupilo kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi sadržaja javnih istupa
nadbiskupa Stepinca od 1941. do 1945. pri čemu je od ukupno devedeset osam (98) dostupnih
istupa izdvojeno njih šezdeset tri (63) iz kojih se iščitava odnos prema tadašnjim društvenim
okolnostima, besmislenosti rata i njegovim pogubnim posljedicama, uzaludnosti pokušaja
uspostave novih društvenih poredaka koji ne poštuju Božje zakone te rasističkoj ideologiji.
Došlo se do zaključka kako je nadbiskup Stepinac u svojim javnim istupima za vrijeme
Nezavisne Države Hrvatske često, vrlo jasno i nedvosmisleno adresirao problem ili određenu
društvenu pojavu pa samim time i eksplicitno prokazivao neprihvatljive politike tadašnjeg
režima. Konačno, temeljem izdvojenih javnih istupa nadbiskupa Stepinca, kvantitativno i
kvalitativno je analiziran sadržaj šest (6) relevantnih svjetovnih i vjerskih tiskovina toga doba.
Rezultati su pokazali kako je odnos svjetovnog i vjerskog tiska prema Stepinčevim javnim
istupima uvelike ovisio o njihovoj dominantnoj temi. Pritom je cenzorsko postupanje ponajviše
primijećeno u izvještavanju o istupima koji su tematizirali uspostavu novih društvenih poredaka
koji ne poštuju Božje zakone te rasističku ideologiju. Tom je dinamikom poglavito obilježen
analizirani svjetovni tisak, dok se kod vjerskog tiska, točnije Katoličkog lista, ne mogu utvrditi
jednaki obrasci uređivačke politike, barem kada je riječ o javnim istupima nadbiskupa Stepinca.In this thesis we are led by the assumption that the mass media inevitably adopt the
characteristics of the society in which they operate. Such dynamics is probably most visible in
the totalitarian regimes and hence the first part of the dissertation analyses the outlines of the
soviet communist theory of the press in the media and propaganda system of the Independent
State of Croatia. It illuminates the sociopolitical context in which the media operated, it presents
the key features of the censorial and propagandistic machine of the governance regime, and in
the aspect of deontology it explains the position of editors and journalists in the editorial offices
of the secular and religious press of the era. The main objective of the investigative part of the
dissertation was to identify which tenets of the soviet communist theory, that is, which forms
and methods of censorship were manifested when informing about public appearances of
Alojzije Stepinac, the archbishop of Zagreb. Therefore the quantitative and qualitative analysis
of the content of public appearances of archbishop Stepinac from 1941 to 1945 had to be done
firstly. Out of ninety-eight (98) available statements, sixty-three (63) have been sorted out, and
from these you can read the relation towards the social circumstances of the time, absurdity of
the war and its pernicious consequences, futility of the attempts of setting up new social orders
which do not obey God's laws and the relation towards the racist ideology. It has been concluded
that in his public appearances during the rule of the Independent State Of Croatia archbishop
Stepinac often very clearly and unambiguously addressed the issue or a certain social
phenomenon and thus explicitly reported unacceptable policies of the regime. Finally, on the
basis of archbishop Stepinac's singled out public appearances, the content of six (6) relevant
secular and religious newspapers of the time has been analysed quantitatively and qualitatively.
The results have shown that the relation of the secular and religious press towards Stepinac's
public appearances depended considerably upon their dominant subject. Censorship actions
have mostly been noticed when informing on appearances that thematized the establishment of
new social orders which do not obey God's laws and that of racist ideology. This dynamics is
present mainly in the analysed secular press. These patterns of the editorial policy cannot be
found in the religious press, more precisely at Katolički list, at least when it comes to archbishop
Stepinac's public appearances
Intellectual origins of Mirko Danijel Bogdanić (1760 – 1802)
No full textHrvatski astronom, matematičar, geodet, povjesničar i preporoditelj Mirko Danijel Bogdanić (Virovitica, 5. studenoga 1760. – Budim, 31. siječnja 1802.) ostavio je veliki trag u hrvatskoj ranomodernoj povijesti i povijesti egzaktnih znanosti u Hrvata. Jedan je od najpoznatijih prirodoslovnih matematičara Habsburške Monarhije, kojega je znameniti Ivan Paskvić proglasio prvim matematičarem Monarhije. Iako je ostao upamćen kao voditelj astronomsko-kartografske ekspedicije za izradu geografske karte Ugarske i susjednih zemalja Jánosa Lipszkog te pokretač prvih pretpreporodnih novina na hrvatskome jeziku, o Bogdaniću u hrvatskoj historiografiji do danas ne postoje integralna i interdisciplinarna znanstvena istraživanja. U ovom će se izlaganju temeljem raščlambe Bogdanićeva karijernog životopisa istražiti njegov odgojno-obrazovni razvoj od pučkoškolca i učenika zagrebačkoga kolegija do jednoga od najpoznatijih profesora Peštanskoga sveučilišta krajem XVIII. stoljeća. Posebna pažnja u izlaganju pridat će se interpretaciji i raščlambi razvoja pučkoga školstva u ranomodernomu dobu u hrvatskim zemljama u okrilju franjevačkoga i isusovačkoga kulturnog kruga te kruga znamenitih hrvatskih učenjaka na peštanskome sveučilištu u drugoj polovici XVIII. stoljeća. Time će se na jedinstvenom slučaju prikazati intelektualnoga ishodišta jednoga kontinentalnoga hrvatskoga učenjaka u kontekstu političke, društvene, kulturne i intelektualne povijesti hrvatskih zemalja u Stoljeću razuma
Sexual Harassment of Young Athletes by Their Coaches and Depression, Anxiety, and Stress in Later Life
No full textCilj istraživanja bio je ispitati učestalost seksualnog uznemiravanja od strane trenera u sportskim aktivnostima u kojima sudjeluju djeca i adolescenti te povezanost tog iskustva s depresivnosti, anksioznosti i stresom u kasnijoj životnoj dobi. U istraživanju su sudjelovali mladići i djevojke (n = 501 ; Mdob = 20, 86, SD = 1, 81) koji su se prije 18. godine bavili sportom. Prema dobivenim rezultatima, 25 % sudionika je u vrijeme dok su bili maloljetni doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja od strane trenera. Sudionici koji posjeduju takvo iskustvo postigli su više rezultate na ljestvicama depresivnosti, anksioznosti i stresa. Rezultati upućuju na potrebu za poduzimanjem mjera prevencije i suzbijanja seksualnog uznemiravanja u sportu mladih