Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Patrick J. Deneen, Why Liberalism Failed, translated by Mijo Pavić, Verbum, Zagreb, 2020, 231 p.
No full textJoš 1992. godine čuveni američki filozof japanskoga porijekla Francis Fukuyama u djelu Kraj povijesti i posljednji čovjek anticipirao je pobjedu liberalne demokracije kao svojevrsni vrhunac društvenoga razvoja, poglavito imajući na umu pad Željezne zavjese i uspostave demokracije u nedemokratskim političkim sustavima. Međutim, od godine nastanka toga djela prošlo je točno dvadeset i devet godina, a tijekom te epohe koncept liberalizma je u brojnim sferama života i znanstvene zajednice podlegao kritičkim promišljanima. Jedno od takvih djela koje je izazvalo snažne javne, stručne i znanstvene reakcije Amerikanaca jest knjiga Zašto liberalizam nije uspio (eng. Why liberalism failed) objavljena 2018. godine u nakladi Yale University Pressa. Autor knjige je politički filozof i konzervativac Patrick J. Deneen, profesor političkih znanosti s katoličkoga sveučilišta Notre Dame iz Indiane. Po objavi knjiga je vrlo brzo prevedena na više europskih jezika (češki, francuski, litavski, mađarski, njemački, portugalski, španjolski), a Mijo Pavić je knjigu preveo na hrvatski jezik, a ista je objelodanjena tijekom rujna 2020. godine u nakladi Verbuma. (...
Petar Bašić, Bartol Kašić prevoditelj
No full textPrikaz knjige Petra Bašića "Bartol Kašić prevoditelj"
Determinants of faking on personality questionnaires in selection situations - A qualitative analysis of the responses of young highly educated candidates
No full textPersonality questionnaires are often used in selection, even though research clearly shows that candidates are capable of faking their responses. Since faking cannot be easily detected, a new line of research has started to investigate its determinants, by using correlational and quasi-experimental designs. However, there is a lack of qualitative designs, which could provide deeper insight into how candidates approach responding to personality questionnaires. The aim of this study was to examine the potential determinants of motivation to fake on personality questionnaires, by analyzing candidates’ implicit theories. We conducted in-depth interviews with eight highly educated young people with various experience in selection. The results revealed that candidates considered faking as a behavior useful in selection situations. They noted several important individual and contextual determinants, such as perceived discrepancy between their own and the ideal profile, need for the job, ability to fake, length of the questionnaire and warning that faking can be detected and followed by negative consequences. Based on the empirical results, an implicit model of faking personality tests in personnel selection is suggested. These findings have both theoretical implications, i.e. revealing some new potential determinants of faking behavior, and practical implications for reducing faking behavior in selection practice
Are influencers opinion leaders? Student perception of influencers as information resources from the position of Lazarsfeld’s two-step flow communication theory
No full textTeorija Paula Lazarsfelda o dvostupanjskom tijeku komunikacije govori kako informacije od medija širokoj publici prenose predvodnici mišljenja (engl. opinion leaders). Predvodnici mišljenja konzumiraju više medijskih sadržaja od ostalih te su „lideri mišljenja“ u određenim temama za koje iskazuju veći interes i o kojima imaju više znanja od ostalih članova zajednice. Danas na društvenim mrežama postoji posebna kategorija korisnika – influenceri. Influencere i njihove objave često prati velik broj ljudi, a njihov je utjecaj prepoznala i marketinška industrija. Ovim se radom pokušalo utvrditi jesu li influenceri predvodnici mišljenja na način na koji ih je koncipirao Lazarsfeld. Rezultati istraživanja provedeni na primjerenom studentskom uzorku upućuju na to da su influenceri, bez obzira na pojedine elemente sličnosti s predvodnicima mišljenja, deficitarni u pogledu važnoga čimbenika vođenja mišljenja (engl. opinion leadership), a to je sposobnost mobilizacije, tj. utjecaj na ponašanje. Naime, objave influencera ne potiču na daljnju potragu za informacijama, povjerenje u influencere kao informacijske izvore nije visoko, a sami influenceri se u potencijalnim situacijama odlučivanja, u odnosu na druge testirane izvore informacija, ne percipiraju kao važan informacijski resurs
Perception of the impact of Tik Tok and Instagram on the identity of primary school students
No full textNove su tehnologije neizostavan aspekt svakodnevice suvremenog ĉovjeka. Ranim razvojem
interneta te nastankom otvorenog i decentraliziranog weba, mreţni se prostor poĉinje
percipirati kao izvor društvenosti, odnosno prostor komunikacije, informiranja i zabave.
Drugim rijeĉima, internet se pretvorio u interaktivnu zajednicu. Nastanak interaktivnog
diskursa omogućen razvojem Weba 2.0 postaje osnovica za stvaranje društvenih mreţa. S
obzirom na ĉinjenicu da se tehnologija integrirala u društvo, nove se medije sada promatra
kao agense socijalizacije. Digitalna socijalizacija postaje znaĉajan fenomen u procesu razvoja
djece i mladih, posebice današnjih generacija koje se još nazivaju „digitalnim uroĊenicima“ ili
izvornim govornicima digitalnog jezika raĉunala i interneta (Prensky, 2001: 1). Stoga, mreţna
socijalizacija moţe imati veliku ulogu u razvoju identiteta pojedinca, a internet je prostor u
kojem djeca i mladi meĊusobno komuniciraju, uĉe jedni o drugima te istodobno istraţuju o
sebi. U radu se nastoji istraţiti percepcija o tome kako društvene mreţe, konkretno TikTok i
Instagram, utjeĉu na identitet osnovnoškolaca, odnosno na njihovo poimanje svijeta oko sebe,
stvaranje odnosa i razvijanje sustava vrijednosti. Iz istih razloga, u kontekstu ovog
diplomskog rada, provedeno je i anketno ispitivanje djece osnovnoškolske dobi ĉiji je opći cilj
bio uoĉiti i analizirati utjecaj društvenih mreţa Instagram i TikTok na djecu. Rezultati ankete
na ispitanom su uzorku pokazali kako ĉak 80% djece osnovnoškolske dobi svakodnevno
koristi te provodi vrijeme na stranicama društvenih mreţa. Iako osnovnoškolci svoje profile
najĉešće koriste za komunikaciju s prijateljima, praćenje društvenih trendova i u svrhu
zabave, oni su ujedno izloţeni i neprimjerenim sadrţajima i informacijama, koji mogu
negativno utjecati na njihovo razumijevanje van-digitalnog prostora te stvoriti pogrešnu viziju
realnosti „van trendova” društvenih mreţa. Ipak, rezultati ankete pokazali su kako djeca
osnovnoškolske dobi, unatoĉ nefiltriranosti dostupnih informacija na društvenim mreţama,
predloţene sadrţaje promišljaju, ne uzimajući ih zdravo za gotovo. Stoga je analiza ispitivanja
pokazala da ispitana djeca osnovnoškolskog uzrasta posjeduju dozu kritiĉnosti i
zdravorazumskog promišljanja
The economic influence of trade routes on the example of the Silk Road and the King's Road
No full textTrgovački putevi kroz čitavu povijest su način razmjene mnogobrojnih materijalnih dobara, ali i kulture, religije i znanja. Kroz razne kopnene i morske puteve ta dobra su se razmjenjivala između područja koja se međusobno nalaze na velikim udaljenostima. Put svile najpoznatiji je trgovački put na području Euroazije, a samom razvoju puta često su doprinosile vladajuće dinastije. Njime se spajala Kina sa središnjom Azijom te Sredozemljem, a trgovalo se raznim dobrima; od zlata, dragog kamenja, do papira, svile, raznih začina itd. Poznata imena koja se vežu uz Put svile su Ferdinand von Richthofen; njemački geograf koji je osmislio ime te Marko Polo; najpoznatiji istraživač čije se ime veže uz put. Osim trgovinske razmjene staze Puta svile koristile su se i u svrhe vojnih pohoda Huna, Avara te Mongola. Kraljev put je ruta koja povezuje Siriju sa Akapskim zaljevom te je jedan od najstarijih korištenih ruta na svijetu. Spominje ga i Biblija pri opisu puta Izraelaca prema Obećanoj zemlji. Kraljev put povezuje gradove poput Petre, Madabe, Al-Karaka, Al-Talilaha, Al-Shawbaka itd, te su se duž puta nekada obavljale trgovačke razmjene. Danas, staze i gradovi duž Puta svile i Kraljevog puta su popularne turističke atrakcije te su na putu obnove, razvoja i ponovnog povezivanja na gospodarskom, ekonomskom, kulturnom i političkom polju
Marriage, its toxic patterns and how they affect the relationship between parents and their children
No full textRad ne sadrži sažetak
The relationship between the dark triad, disgust and behaviour on Tinder
No full textUnatoč pretpostavci da većina korisnika koristi aplikaciju Tinder za ostvarivanje prilike
za seksualni odnos, utvrđeno je da su najizraženiji razlozi za korištenje Tindera zabava i dosada
(James, 2015; Kallis, 2020). Isto tako utvrđeno je da su korisnici Tindera imali izraženije
osobine mračne trijade od ne korisnika (Sevi, 2019). Traženje kratkoročnih veza, impulzivno i
promiskuitetno ponašanje karakteristični su za mračnu trijadu (Jonason i sur., 2009), a pojedinci
koji imaju izraženije osobine mračne trijade na Tinderu prvenstveno traže seksualni odnos uz
sklonost većem broju seksualnih partnera (Timmermans i De Caluwé, 2017). Korisnici Tindera
pokazuju rizičnija seksualna ponašanja i nižu osjetljivost na seksualno gađenje od ne korisnika
(Hahn i sur., 2018; Sevi, 2018), a sklonost rizičnim zdravstvenim/seksualnim ponašanjima i
osjetljivost na seksualno gađenje predviđaju motivaciju za korištenje Tindera za povremeni
seks (Sevi i sur., 2018). Cilj ovog istraživanja bio je opisati povezanost dimenzija ličnosti
mračne trijade i triju domena gađenja s ponašanjem korisnika Tindera na hrvatskom uzorku,
kao i opisati ove konstrukte kod ne korisnika. U istraživanju je sudjelovalo 297 osoba oba spola
u dobi od 18 do 35 godina. Istraživanje je provedeno online. Sudionici su ispunili Skalu gađenja
u trima domenama (Ćubela Adorić i sur., 2014; Tybur i sur., 2009), Kratku skalu mračne trijade
(Wertag i sur., 2011; Jones i Paulhus, 2014) i Skalu razloga korištenja Tindera (Timmermans i
De Caluwé, 2017), ako su bili korisnici aplikacije. Proveden je t-test kako bi se ispitala razlika
u konstruktima kod korisnika i ne korisnika. Značajne razlike utvrđene su na varijablama
seksualno gađenje, ljubavni status i spol. Seksualno gađenje je bilo značajno povišeno kod ne
korisnika, a u uzorku korisnika je bio veći broj sudionika koji nisu u partnerskom odnosu.
Najizraženiji razlog za korištenje Tindera je bila znatiželja. Provedeno je trinaest linearnih
regresijskih analiza od kojih su dvije bile statistički značajne. Prediktori u analizama bile su tri
domene gađenja i mračna trijada, a kriteriji u statistički značajnim analizama bili su seksualno
iskustvo i vršnjački pritisak