Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Mental Health in Young Adult LGB Population
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati eventualne razlike u mentalnom zdravlju između heteroseksualnih i LGB osoba, povezanost mentalnog zdravlja s proksimalnim stresorima manjinskog identiteta, socijalnom podrškom i općim psihološkim procesima te otkriti postoji li medijacijski utjecaj općih psiholoških procesa na vezu između proksimalnih stresora i mentalnog zdravlja.
U istraživanju su sudjelovale 324 cisrodne osobe između 18 i 30 godina, od čega je 143 sudionika bilo heteroseksualne orijentacije, 86 homoseksualne, a 95 biseksualne. Istraživanje je provedeno online putem, a uzorak je regrutiran metodom snježne grude te preko LGBT udruga i facebook grupa različitih fakultetskih smjerova. Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Skala prikrivanja seksualne orijentacije, Skala internalizirane homofobije okrenute prema sebi, Skala očekivane diskriminacije, Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške, Upitnik kognitivne regulacije emocija, Skala optimizma-pesimizma, Rosenbergova skala samopoštovanja i Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa.
Biseksualne osobe imale su statistički značajno lošije mentalno zdravlje od heteroseksualnih i homoseksualnih osoba. Homoseksualne osobe nisu se razlikovale od heteroseksualnih niti na jednoj od mjerenih varijabli. Kao značajni prediktori mentalnog zdravlja u LGB populaciji pokazali su se: očekivanje diskriminacije, socijalna podrška, kognitivna emocionalna regulacija, pesimizam i samopoštovanje. Biseksualne osobe imale su niže samopoštovanje od heteroseksualnih te su bile sklonije pesimizmu. Pronađen je djelomični medijacijski učinak općih psiholoških procesa na odnos očekivanja diskriminacije i mentalnog zdravlja. Istraživanje je doprinijelo razumijevanju nastanka poteškoća s mentalnim zdravljem u LGB populaciji te ukazalo na potrebu dodatnih istraživanja nad biseksualnih osoba
Early Computer Networks: ARPANET, OGAS and CARNet (Historical overview)
No full textRad prikazuje povijest ranih računalnih mreža na tri odabrana primjera: američkom ARPANET-u, sovjetskom OGAS-u i hrvatskom CARNet-u. Namjera rada je prikazati razvoj tih mreža od početnih ideja i kasnijih zapreka njihovog ostvarenja odnosno neostvarenja. Iako je ovaj rad tematike povijest znanosti, nije se moglo zadržati samo na tehničkim postignućima, tako da će kroz rad biti opisane različite povijesne i političke prilike koje određene događaje postavljaju u kontekst i daju im značenje koje su poprimili. Kroz rad se može primijetiti zajednička poveznica odnosno nastanak tih mreža pod uvjetima nesigurnosti tadašnje vanjske i unutarnje politike. Te mreže bile su žestoko politizirane s namjerama da se prenamijene osobnim interesima. Ipak birokracija je začudo pogodovala razvoju ARPANET-a i CARNet-a, ali ne i OGASA, za kojeg je ona bila kobna. Zbog nedostupnosti relevantnih izvora u domaćoj bibliografiji, u velikoj mjeri korišteni su strani izvori, dok se domaći izvori (pretežno enciklopedijski) koriste što je više moguće za potkrijepiti određene tvrdnje.
Ključne riječi: ARPANET, ARPA, OGAS, Glushkov, CARNet, povijest znanosti, povijest računalnih mreža
Relationship between humor styles, psychological well-being am perceived stress
No full textCilj ovog rada bio je istražiti povezanost stilova humora, psihološke dobrobiti i percipiranog stresa, ispitati doprinos percipiranog stresa i stilova humora psihološkoj dobrobiti te ispitati moderatorsku ulogu četiri stila humora (afilijativnog, samopoboljšavajućeg, agresivnog i samoporažavajućeg) u odnosu percipiranog stresa i psihološke dobrobiti. Provedeno je online istraživanje na uzorku od 461 osobe (83 muškog i 378 ženskog spola), prosječne dobi 24 godine (M=24,31; SD=4,78). Korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik stilova humora, Skala psihološke dobrobiti i Ljestvica percipiranog stresa. Rezultati su pokazali da su afilijativni i samopoboljšavajući stil humora pozitivno povezani sa psihološkom dobrobiti, a negativno s percipiranim stresom. Samoporažavajući stil humora negativno je povezan sa psihološkom dobrobiti, a pozitivno s percipiranim stresom, dok agresivni stil humora nije povezan s navedenim varijablama. Značajnim prediktorima psihološke dobrobiti pokazali su se percipirani stres, afilijativni, samopoboljšavajući i samoporažavajući stilovi humora, pri čemu su više razine afilijativnog i samopoboljšavajućeg stila humora doprinijele višim razinama psihološke dobrobiti, dok su više razine percipiranog stresa i samoporažavajućeg stila humora doprinijele nižim razinama psihološke dobrobiti. Nije utvrđen moderatorski utjecaj niti jednog od stilova humora na odnos psihološke dobrobiti i percipiranog stresa
Students attitudes about media education and the usage of the media for informational and educational purposes
No full textDanašnji mediji su temeljni izvori informacija i znanja te najčešći oblici kanala za distribuciju sadržaja. Suvremeno doba omogućilo je predavačima i studentima održavanje predavanja putem interneta i drugih masovnih medija. U ovome radu tematizira se pojam pozitivne prakse korištenja medija u nastavi te utjecaj interneta na kognitivne procese kod studenata. Vrijeme prije i tijekom pandemije omogućilo je nastavnicima da budu komunikatori koji stvaraju sadržaje putem medija prema brojnoj publici koju predstavljaju studenti. Središnja tema ovog diplomskog rada je ispitivanje stavova studenata o medijskom obrazovanju te korištenju medija u edukativne i informativne svrhe. Teorijskim dijelom rada su prikazani glavni aspekti medijskih tehnologija, a posebna je pozornost usmjerena na važnost medija u obrazovanju i korištenju novih oblika učenja. Teorija nam je pružila podlogu za analizu stavova studenata o medijskom obrazovanju i osvrtu na njihovo korištenje medija u edukativne svrhe. Istraživanje je, zajedno s teorijom, pokazalo da postaje nužno provoditi medijsko obrazovanje kroz koncept cjeloživotnog učenja, a sve to kako bi se medijska pismenost kontinuirano razvijala kod pojedinca i u konačnici imala svoj doprinos u zajednici. Skupinu ispitanika u provedenom istraživanju činila je studentska populacija sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Odabran je prigodni uzorak koji čini 108 ispitanika. Istraživanje je provedeno metodom ankete
Employer branding - A comparative study of domestic and international organizations
No full textPrivlačenje i zadržavanje zaposlenika u 'ratu talentima' postalo je sve izazovnije u IT industriji. Da se organizacije ne bi borile za talente, počele su se baviti upravljanjem ljudskim potencijalima, odnosno markom poslodavca kako bi svoju organizaciju prikazali kao odlično mjesto za rad. Zato je cilj ovog istraživanja bio usporediti marku poslodavca međunarodnih i domaćih IT organizacija, uspješnijih i manje uspješnih međunarodnih IT organizacija, kao i uspješnijih i manje uspješnih domaćih IT organizacija. U istraživanju je obrađeno 200 organizacija, odnosno 100 međunarodnih IT organizacija koje je Forbes 2019. proglasio najuspješnijima ocjenjujući veličinu organizacije, prodaju, profit, rast i učinak dionica te 100 domaćih IT organizacije koje je najuspješnijima proglasio ICT Business ocjenjujući broj zaposlenih i plaću. Istraživanje je provedeno analizom sadržaja, uključujući i kvalitativnu i kvantitativnu metodologiju, a promatrale su se mnoge potkategorije unutar dvije glavne kategorije – stila i sadržaja mrežne stranice. Sve kategorije su se promatrale na mrežnoj stranici, a kodirale su se binarno i brojčano. Dobiveni rezultati potvrdili su da međunarodne IT organizacije imaju izraženiju marku poslodavca od domaćih. Osim toga, potvrđeno je da uspješnije međunarodne IT organizacije imaju izraženiju marku poslodavca od manje uspješnih međunarodnih IT organizacija. Ipak, posljednja postavljena hipoteza je odbačena, odnosno nije dobivena razlika između domaćih IT organizacija. Drugim riječima, uspješnije domaće IT organizacije nemaju značajno izraženiju marku poslodavca od manje uspješnih domaćih IT organizacija
Scientifical and historical analysis of novels and dramas about Cleopatra VII
No full textOvaj rad bavit će se životom Kleopatre VII. Jedna od najslavnijih vladarica u antičko doba, Kleopatra VII. u svom relativno kratkom životu proživjela je značajne događaje. Usko povezana sa moćnim rimskim političarima svojega razdoblja, svojim je djelima promijenila dugotrajnu tradiciju drevnog Egipta, ali i tada moćne Rimske Republike. Njezin život, ali i smrt inspiracija su za mnogobrojna književna djela, umjetnička djela te uratke filmske umjetnosti. Glavna značajka ovog rada je analiza izabranih književnih djela o Kleopatrinom životu prema izvorima te njihova komparativna analiza kroz nekoliko odabranih kriterija
Mediterranean, a cultural landscape by Predrag Matvejevic and its paratextual analysis
No full textU radu smo istražili fenomen knjige Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića u oslonu na teoriju parateksta Gérarda Genettea. Istražili smo i interpretirali peritekstualni i epitekstualni dio parateksta, posebice s obzirom na europsku i svjetsku recepciju knjige, kao i s obzirom na status knjige u okviru hrvatske književnosti. Kada govorimo o recepciji Mediteranskog brevijara (ali i drugih knjiga) jedan od načina da se ne pogubimo u proizvoljnim tumačenjima jest pogled prema brojkama koje u komercijalnom smislu podosta govore. Riječ je, naravno, o broju izdanja i prijevoda neke knjige. U radu smo u Tablici 1 donijeli popis izdanja i prijevoda Mediteranskog brevijara s detaljnim opisima te se nadamo da smo se tom tablicom uspjeli približiti konačnom broju do sada izdanih Mediteranskih brevijara jer, kako je u radu i razjašnjeno, vrlo je teško doći do konačnih i ažurnih podataka o tomu. Ugradbom mnogih primjera pokušali smo čitatelju dočarati važnost ovog djela, kako za hrvatsku, tako i za svjetsku književnost. Uz detaljnu obradu najrelevantnijih peritekstualnih i epitekstualnih elemenata, u rad smo dodali i poglavlja koja nisu eksplicitno navedena u Genetteovoj teoriji parateksta na kojoj se temelji ovaj rad te smo protumačili što se time, u kontekstu ovoga rada, dobiva
Kažotić's treatise De bonis et usu Christi: context of creation and literary-linguistic analysis
No full textU radu se prikazuje i analizira kontekst nastanka te se vrši književno-jezična analiza duhovno-teološkog traktata Augustina Kažotića De bonis et usu Christi discipulorum seu apostolorum. Čitanjem i istraživanjem djela te ostale literature izdvajaju se podaci i citati relevantni za temu rada te vlastita zapažanja. Kažotićevo djelo nastalo je na temelju izlaganja koje je održao u Avignonu oko 1321. godine te je isto njegov odgovor na polemike koje su se vodile u njegovo vrijeme oko toga je li ispravno tvrditi da su Krist i apostoli nešto posjedovali ili ne. Kažotić se ovom raspravom ujedno suprotstavlja franjevačkim spiritualcima koji smatraju kako su Krist i apostoli prakticirali krajnje siromaštvo te nisu posjedovali ništa te mu je namjera dokazati kako oni jesu posjedovali određene stvari kako bi ujedno obranio posjede i dobra Crkve. Opisom i analizom djela pokušat će se utvrditi tematika, sadržaj i pozadina djela, kako autor argumentira svoje tvrdnje, koje su poruke njegove rasprave te kakav su jezik i stil te kako i koliko isti pomažu u prenošenju i shvaćanju tematike i poruke same rasprave.
U radu se prikazuje i analizira kontekst nastanka te se vrši književno-jezična analiza duhovno-teološkog traktata Augustina Kažotića De bonis et usu Christi discipulorum seu apostolorum. Čitanjem i istraživanjem djela te ostale literature izdvajaju se podaci i citati relevantni za temu rada te vlastita zapažanja. Kažotićevo djelo nastalo je na temelju izlaganja koje je održao u Avignonu oko 1321. godine te je isto njegov odgovor na polemike koje su se vodile u njegovo vrijeme oko toga je li ispravno tvrditi da su Krist i apostoli nešto posjedovali ili ne. Kažotić se ovom raspravom ujedno suprotstavlja franjevačkim spiritualcima koji smatraju kako su Krist i apostoli prakticirali krajnje siromaštvo te nisu posjedovali ništa te mu je namjera dokazati kako oni jesu posjedovali određene stvari kako bi ujedno obranio posjede i dobra Crkve. Opisom i analizom djela pokušat će se utvrditi tematika, sadržaj i pozadina djela, kako autor argumentira svoje tvrdnje, koje su poruke njegove rasprave te kakav su jezik i stil te kako i koliko isti pomažu u prenošenju i shvaćanju tematike i poruke same rasprave.
Ključne riječi: Augustin Kažotić, siromaštvo, Krist, apostoli, zajedništvo, spiritualc
The role of personal branding as a contribution to the creation of positive changes in society: the examples of Grof Darkula and Pamela Perkić
No full textMarketinška komunikacija obuhvaća medijske kanale i poruke koje marketinški stručnjaci koriste u komunikaciji sa ciljanim javnostima, odnosno tržištem, a uključuje tradicionalno oglašavanje, izravni marketing, marketing putem društvenih mreža, prezentacije i sponzorstva. Za razliku od ovog oblika marketinške komunikacije, integrirana marketinška komunikacija obuhvaća skup svih marketinških alata i metoda kojima se koriste stručnjaci za prezentiranje koherentne poruke kupcima putem raznih i brojnih kanala. Nadalje, marketinška komunikacija je funkcija strategije brendiranja, odnosno prvo se razvija brend i strategija brendiranja na temelju koje se zatim izrađuje marketinška strategija. U ovom radu naglasak je na osobnom brendiranju koje se odnosi na stvaranje medijske prezentacije, dojma i ugleda određene osobe. Cilj osobnog brendiranja je svjesno i namjerno stvaranje utjecaja na percepciju pojedinca u javnosti predstavljajući se kao osoba od važnosti u području vlastitog djelovanja, a to potiče podizanje kredibiliteta i povećanje raspona utjecaja. Naime, osobnim brendiranjem koriste se i akteri društvenog marketinga – oblik marketinga u kojem je strateški pristup razvoj aktivnosti koje su usmjerene na promjenu i održavanje ponašanja ljudi za dobrobit pojednica i društva u cjelini. Naposljetku, ovim radom provedeno je istraživanje metodama dubinskog intervjua i studije slučaja, a na temelju kojeg se želi utvrditi koje su strategije osobnog brendiranja aktera društvenog marketinga prilikom predstavljanja na društvenim mrežama i komuniciranja aktualnih društvenih tema
