Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Tehnostres: uvod u pojam i grupne razlike na uzorku hrvatskih zaposlenika
Cilj istraživanja bio je predstaviti fenomen tehnostresa kod hrvatskih zaposlenika, pri čemu se tehnostres odnosi na “negativno psihološko stanje povezano s trenutnim korištenjem ili prijetnjom korištenja informacijsko komunikacijskih tehnologija u budućnosti“. On-line upitnik, sastavljen od Ljestvice tehnostresa (Ragu-Nathan i sur., 2008) i upitnika općih podataka, ispunilo je 259 hrvatskih zaposlenika regrutiranih metodom snježne grude. Rezultati su pokazali da statistički značajno više razine tehnostresa prijavljuju žene, stariji i niže obrazovani sudionici, u odnosu na muškarce, mlađe i više obrazovane. Niže razine tehnostresa prijavljuju sudionici koji pohađaju digitalne edukacije unutar radnog vremena te ne rade više od 40 sati tjedno, niti rade u sektoru informatičkih tehnologija. Nalazi ovog pionirskog istraživanja mogli bi potaknuti raspravu o tehnostresu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici te osvijestiti organizacije o mogućim zaštitnim i rizičnim faktorima u prevenciji tehnostresa
Burnout and work-related well-being differences regarding morningness–eveningness preference of Croatian workers
A person’s morning or evening preference is a biologically conditioned individual difference in circadian rhythms. Such a difference might be a problem in professional life due to the nature of the dynamics of most jobs with fixed working hours starting early in the morning. The aim of this study was to verify what role does the morningness or eveningness play in the burnout and work-related well-being of Croatian workers. This online study involved 824 participants, heterogeneous regarding socio-demographic and professional characteristics. Participants were re-cruited through social networks. Participation was voluntary and anonymous. The measures included a morning-ness-eveningness scale, a burnout questionnaire, a scale of job-related affective well-being, and questions about the socio-demographic and professional characteristics, including information about work schedule. According to the median of the morningness-eveningness scale, the sample was divided into two subsamples: morning and evening types. ANCOVA showed that there was a significant difference in burnout and job affective well-being between morning and evening types, whilst controlling for the covariate of the level of personal control over working schedule. In conclusion, the findings suggest that employee’s eveningness is a significant factor in their tendency to burnout. Given the biological nature of the morningness- eveningness preference, practical interven-tions should be directed to allowing evening types to adjust their working schedule and to be given the necessary support, with the aim of reducing their exhaustion at work
Paul Kolarić - The giant with a reputation for holiness
Knjiga u nekoliko cjelina nastoji rasvijetliti lik mladića Pavla Kolarića (1838-1862.) koji je umro na glasu svetosti u zavodu Germinicum u Rimu. Svaka od cjelina iz drugog rakursa daje uvid u njegovu osobnost, svetost života i svetačku smrt. Knjiga najprije pred čitatelja stavlja životopis Pavlova prefekta Pietra Ragazzinija iz 1863. Ono što je ovdje važno istaknuti jest da je taj životopis s talijanskoga jezika preveo sluga Božji Petar Barbarić (1874. – 1897.). Upravo taj njegov prijevod, koji je dugo čekao u rukopisu, stavljamo pred čitatelja uz minimalne korekcije. Druga cjelina ove knjige predstavlja kritičko izdanje izvještaja o Pavlovu životu i smrti (Relatio de vita et morte Pauli Kolarić, alumni Collegii Germanico-Ungarici), koji se čuva u rukopisu u Arhivu zavoda Germanicuma u Rimu, a radi se o autografu oca Franza Xavera Hubera, Pavlovog duhovnika u Germanicumu. Taj smo tekst odlučili objaviti u dvojezičnom latinsko-hrvatskom izdanju, budući da je riječ o editio princeps. Treća cjelina jest Pogovor koji donosi studiju o različitim etapama Pavlova životnoga puta od Velikoga Trojstva, preko Zagreba do Rima, stavljajući ga u širi društveno-povijesni okvir koji je utemeljen na arhivskoj građi Državnoga arhiva u Bjelovaru i Nadbiskupijskoga arhiva u Zagrebu. Knjigu zaokružuje popis korištene literature, popis ilustracija i preslika te bilješka o autorima
Ideas of the Vienna Circle between philosophical concepts and historical context
Filozofi se mogu pozivati na povijesno- kontekstualna pitanja kada tumače zašto je netko mislio na određeni način. Iz toga bi, dakle, trebalo proizaći da je razlika između filozofije i intelektualne povijesti samo u stupnju, a ne i u vrsti. Ova će se tvrdnja ispitati na temelju nekih od najpoznatijih ideja i argumenata u povijesti filozofije, s posebnim naglaskom na ideje Bečkoga krug
Burnout and work-related well-being differences regarding morningness–eveningness preference of Croatian workers
A person’s morning or evening preference is a biologically conditioned individual difference in circadian rhythms. Such a difference might be a problem in professional life due to the nature of the dynamics of most jobs with fixed working hours starting early in the morning. The aim of this study was to verify what role does the morningness or eveningness play in the burnout and work-related well-being of Croatian workers. This online study involved 824 participants, heterogeneous regarding socio-demographic and professional characteristics. Participants were re-cruited through social networks. Participation was voluntary and anonymous. The measures included a morning-ness-eveningness scale, a burnout questionnaire, a scale of job-related affective well-being, and questions about the socio-demographic and professional characteristics, including information about work schedule. According to the median of the morningness-eveningness scale, the sample was divided into two subsamples: morning and evening types. ANCOVA showed that there was a significant difference in burnout and job affective well-being between morning and evening types, whilst controlling for the covariate of the level of personal control over working schedule. In conclusion, the findings suggest that employee’s eveningness is a significant factor in their tendency to burnout. Given the biological nature of the morningness- eveningness preference, practical interven-tions should be directed to allowing evening types to adjust their working schedule and to be given the necessary support, with the aim of reducing their exhaustion at work
Virtual brand communities. How do brands usesocial media to increase their impact on consumers?
Tema ovog rada su virtualne brend zajednice i njihov utjecaj na potrošače. Naglasak je na marketinškom značenju društvenih mreža te metodama koje brendovi koriste kako bi privukli potrošače. Posebno su istaknuti Facebook, Instagram, Twitter, YouTube, LinkedIn i TikTok kao mreže koje uvelike doprinose brendovima. Virtualne brend zajednice razvile su se u jedan od najinovativnijih kanala pomoću kojih brendovi dopiru do velikog broja ljudi. Riječ je o upotrebi društvenih mreža za osnaživanje utjecaja brenda te posljedično povećanje prodaje proizvoda i usluga. Veliku popularnost imaju jer broj korisnika na društvenim mrežama kontinuirano raste na globalnoj razini. Brendovi putem virtualnih brend zajednica doprinose buđenju interesa potrošača za brend, stvaranju emocionalne povezanosti te u konačnici boljem razvoju brenda.The topic of this paper is virtual brand communities and their impact on consumers. The emphasis is on the marketing importance of social networks and the methods that brands use to attract consumers. Facebook, Instagram, Twitter, YouTube, LinkedIn and TikTok are especially highlighted as networks that contribute greatly to brands. Virtual brand communities have evolved into one of the most innovative channels through which brands reach large numbers of people. It is about the use of social networks to strengthen the influence of the brand and consequently increase sales of products and services. They are very popular because the number of users on social networks is constantly growing globally. Brands through virtual brand communities contribute to awakening consumer interest in the brand, creating emotional connection and ultimately better brand development
Croatian military nomenclature in historical perspective
Razvoj hrvatskoga vojnoga nazivlja svoj službeni početak doživljava u drugoj polovici 19. stoljeća kada se hrvatski jezik kao službeni uvodi u sve postrojbe hrvatske vojske u sklopu Kraljevskoga hrvatsko-ugarskoga domobranstva. Za razvoj hrvatskoga vojnoga nazivlja najzaslužniji su prijevodi mađarskih vojnih priručnika koje je preveo Bogoslav Šulek. Početak bilježenja vojne riječi seže dublje u prošlost, u 16. stoljeće. U ovom radu daje se pregled rječničke građe od 16. do 20. stoljeća, kada hrvatsko vojno nazivlje 1918. i 1945. godine izlazi iz službene uporabe. Nakon osamostaljivanja moderne Republike Hrvatske devedesetih godina prošloga stoljeća hrvatsko vojno nazivlje ponovno se oživljava u sklopu uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga u Hrvatskoj vojsci
Children - victims of the Homeland War
Hrvatski Domovinski rat (1990.-1998.) odnio je živote brojnih civila, a među njima i djece. Tijekom rata, prema do sada obrađenim podacima, ubijeno je oko 400 djece, a više od 1200 ih je ranjeno. Velik broj ranjene djece ostali su doživotni invalidi. Osim toga, u prve dvije godine rata velik broj djece je izbjegao ili je prognan. Mnogima od njih spaljene su kuće, škole, vrtići, igrališta i sve što ih okružuje. Uz to, mnogi od njih gledali su nasilje nad svojim prijateljima, rodbini ili roditeljima, a nemali broj njih ostao je bez roditeljske skrbi. Iz njihovih svjedočanstava i crteža zaključujemo da su djeca, kao najranjivija i najnezaštićenija skupina civila, bila nemoćna i uplašena te je njihovo djetinjstvo nepovratno uništeno. Iako je prošlo više od 30 godina od početka Domovinskog rata, ova je tema još uvijek nedovoljno istražena i nije uobičajena u javnom diskursu. Niska razina kolektivnog sjećanja na djecu – žrtve Domovinskoga rata svjedoči i činjenica da postoje samo dva spomenika poginuloj i ranjenoj djeci i to samo u Slavonskom Brodu. Tek zadnjih nekoliko godina počinju se održavati znanstveni simpoziji, objavljivati knjige koje opisuju sudbine stradale djece i snimati dokumentarni filmovi. Međutim, to je samo početak, jer sustavna istraživanja koja se provode tek trebaju biti sumirana i javno objavljena
The role of social media in shaping social consciousness
Svaki tehnološki napredak kroz povijest doveo je do razvoja u raznim segmentima života.
Tehnološke napretke možemo direktno povezati i sa nastajanjem dominantnih medija koji
su se razvijali usporedno s društvom tog vremena. Promjene u tehnologiji dovele su do
promjena u načinu komuniciranja zbog stvaranja novih vrsta medija. Stoga ih je važno
proučavati kao dio društvene strukture kako bi u potpunosti razumjeli nastale promjene.
Složenost današnjeg modernog digitalnog svijeta omogućava veću povezanost nego što
je ona ikada prije bila moguća. Suvremeno društvo u prvom redu karakterizira utjecaj i
korištenje masovnih medija, stoga je nemoguće ignorirati ulogu i utjecaj kojeg u našim
životima imaju internet i društvene mreže. Zbog njih smo u mogućnosti komunicirati na
potpuno drugačiji način nego ikada prije. One su toliko integrirane u naše svakodnevne
živote da se granica između virtualne i fizičke realnosti zamagljuje. Navedeno dovodi u
pitanje utjecaj kojeg društvene mreže pritom imaju na mentalno zdravlje pojedinaca.
Njihovo prekomjerno korištenje može dovesti do raznih psiholoških poremećaja što se
pritom najviše očituje kod djece i mladih.
Putem društvenih mreža lakše je utjecati i širiti ideje, stavove i uvjerenja velikom broju
ljudi. Zbog takvih globalnih utjecaja, ovakva promjena u komunikaciji omogućava
stvaranje novih društvenih obrazaca te samim time mijenja našu percepciju društva i
svijeta oko nas.
Upravo je to temeljno polazište ovog rada kojim će se prvenstveno nastojati pružiti
teoretski prikaz utjecaja interneta kao i društvenih mreža kao najdominantnijih medija
današnjice. Isto tako provedeno istraživanje detaljnije će nam pokazati pregled utjecaja
kojeg one danas imaju
The contribution of Canadian Croats to the creation, international recognation and defense of the Republic of Croatia
U ovome se diplomskom radu, na temelju hrvatskog iseljeničkog tiska, arhivskih izvora i literature, rekonstruira dio doprinosa kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske. Rad se fokusira na razdoblje od druge polovice osamdesetih godina dvadesetog stoljeća do međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 1992. godine. U prvome dijelu rada prikazuje se suodnos hrvatske političke emigracije i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, s posebnim naglaskom na Hrvate u Kanadi, što uključuje različite antijugoslavenske istupe politički aktivnih kanadskih Hrvata, usmjerene stvaranju neovisne hrvatske države: političko organiziranje, demonstracije, kulturne, prosvjetne i slične akcije i događanja. Također, rad se bavi dolaskom dr. Franje Tuđmana među kanadske Hrvate 1987. i 1988. godine te se želi objasniti u kolikoj je mjeri njihova međusobna suradnja imala utjecaj na stvaranje Hrvatske demokratske zajednice kao nacionalnog državotvornog pokreta te njegovu pobjedu na prvim višestranačkim izborima 1990. godine. U drugome dijelu rada fokus se stavlja na odgovor hrvatske zajednice u Kanadi na velikosrpsku agresiju na Republiku Hrvatsku (1991. - 1995.) u vidu prikupljanja humanitarne pomoći za Hrvatsku, nabave oružja i vojne opreme, priključivanja hrvatskoj vojsci, organiziranja prosvjeda i drugih događanja, lobiranja kod kanadskih političara te istupa u medijima s ciljem obavještavanja kanadske javnosti o stanju u Hrvatskoj. U radu se nastoji dokazati kako su kanadski Hrvati, ali i hrvatsko iseljeništvo općenito, bili jedan od ključnih faktora u procesima stvaranja samostalne i demokratske hrvatske države, njezinoga međunarodnog priznanja i obrane u Domovinskom ratu