Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Islamic conquests in the time of Rashidun Caliphate
No full textUvijek zanimljivo područje istraživanja su islamska osvajanja. Islamska civilizacija je
uvelike utjecala na razvoj svjetske povijesti s obzirom da je imala doticaja s europskom,
indijskom, pred-islamskom turskom, ali i afričkim civilizacijama. No, kako se ta civilizacija
širila i koji prostor je izvorno obuhvatila, to će biti tema ovog rada. Nastojat ću dati kratak
prikaz osvajanja koja su počeli muslimani poslije smrti njihovog Poslanika – Muhameda.
Naime, taj period je označen vladavinom četiri vođe (kalifa): Abu Bakra, Omara, Osmana i
Alija. Pokušat ću također dati odgovor na pitanje: zašto je širenje bilo tako uspješno? Temu su
obrađivali mnogi povjesničari i profesori, ali pretežito oni strani, primjerice sa Cambridgea,
Princetona, Srednjoeuropskog sveučilišta itd. Dakako, temeljni problem ovakve teme je manjak
znanstvene literature na hrvatskom jeziku, a i vrlo često nepoznavanje srednjovjekovnog
arapskog jezika koji je ključan za proučavanje izvora tog vremena. Tako da će nekome tko ne
pozna niti arapski, ni engleski biti teško baviti se općenito temama Bliskog istoka. Također je
jedan problem koji se pojavljuje u muslimanskim srednjovjekovnim spisima često neslaganje
u datiranju određenih bitaka i općenito u određivanju redoslijeda kojim su osvajanja tekla.
Trudit ću se što preciznije prikazati islamska osvajanja počevši od samog Muhameda kako bi
se stvorio neki kontekst
Single parenthood
No full textObitelj predstavlja primarnu zajednicu društva. Jedan od naziva za obitelj je nuklearna
obitelj. Ona se sastoji od oca, majke i djece. Upravo ta nuklearna obitelj bi na papiru bila neka
savršena obitelj. Kako se društvo razvija, taj neki savršeni oblik obitelji nestaje. Sve je više
samohranih obitelji kojima su uzroci različiti. Razvod, smrt supružnika, odsustvo jednog od
roditelja, služenje zatvorske kazne, posao i slično. Uz samohrano roditeljstvo dolaze i razne
poteškoće. Jedna od glavnih je financijska. Kako roditelj mora sam uzdržavati dijete ima samo
jedan prihod, a to najčešće nije dovoljno. Još jedan od učestalih problema je pojava
depresivnosti. Najčešće se javlja kod samohranih majki, iako istraživanja tvrde kako su upravo
samohrane majke prihvaćenije u društvu u odnosu na samohrane očeve. Za samohrane majke
se smatra kako one imaju usađen instinkt majčinstva i kako njima sve to dolazi ,,prirodno“, dok
se kod očeva javljaju razno razni stereotipi. U samohranim obiteljima djeca također pate i
doživljavaju krizu. Sami uzorci samohranog roditeljstva dovode do dječje krize. Ovisnosti ,
nasilje i razvod su jedni od najčešćih, no svi ostavljaju trag na djetetu. Samohranim roditeljima
se može pomoći na razne načine kroz financijsku, moralnu, praktičnu i emocionalnu podršku.
Kako je danas sve dostupno na internetu tako postoji i stranica koja pomaže samohranim
roditeljima oko pitanja o odgoju djece, i samim roditeljima kako se što lakše nositi s takvom
situacijom
The future of journalism: the benefits and risks of artificial intelligence
No full textOvaj rad istražuje budućnost novinarstva s fokusom na prednosti i rizike umjetne
inteligencije. Kroz analizu primjene umjetne inteligencije u novinskoj industriji, razmotrit ćemo
kako automatizirani procesi stvaranja sadržaja, analize podataka i generiranja vijesti mijenjaju
krajolik novinarstva. Paralelno s tim, istražit će potencijalne rizike kao što su pristranost, gubitak
etičkog vrednovanja i utjecaj na vjerodostojnost vijesti. Cilj ovog rada je pružiti sveobuhvatan
uvid u utjecaj umjetne inteligencije na novinarstvo, oslanjajući se na primjere iz stvarnog svijeta i
istražujući etičke implikacije te tehnologije. Ujedno, predstavit će trendove i perspektive
budućnosti uz preporuke kako novinarstvo može odgovorno i učinkovito iskoristiti potencijal
umjetne inteligencije.
Nastavak rada će se baviti temama kao što su pozitivni aspekti primjene umjetne inteligencije u
novinarstvu, stvarne primjere koji ilustriraju te prednosti, kao i neporecive rizike i izazove koji
proizlaze iz sve veće uporabe umjetne inteligencije. Nadalje, razmotrit će etička pitanja povezana
s primjenom umjetne inteligencije u novinarstvu te spekulirati o budućim implikacijama i
trendovima
The role of media literacy in the context of cyberbullying prevention among secondaiy and primary school students
No full textRad obrađuje teorijski prikaz sve prisutnijeg cyberbullyinga u populaciji srednjoškolaca i
osnovnoškolaca. Nameće se pitanje medijske pismenosti, odnosno je li razina niske medijske
pismenosti u toj populaciji uzročnik sve većeg i raširenijeg cyberbullyinga. Koji se sve oblici
tog elektroničkog nasilja pojavljuju unutar navedenih populacija? Kako prevenirati i doskočiti
elektroničkom nasilju (cyberbullyingu)? Pitanja su na kojima se temelji ovaj rad
Sengoku and samurai: beginning of the end
No full textOninski rat obilježio je početak stogodišnjeg razdoblja (1467.-1603.) koje se u japanskoj
historiografiji naziva Sengoku Jidai- stoljećem ratova. Do rata je došlo kada se rasplamsao
rodbinski sukob unutar klana Ashikaga. Naime, šogun Ashikaga Yoshimasa sa prijestolja je
istupio 1464. godine te su se njegov brat i sin međusobno sukobili za šogunsku poziciju. Zbog
podjela unutar same obitelji Ashikaga, do podjele na frakcije je došlo i među redovima
šogunovih zamjenika, shuga. Jedna frakcija shuga opredjelila se za Yoshimasina brata, druga
za sina te je sukob eskalirao i prelio se na centralni grad Kyoto koji je u tome razdoblju pretrpio
strašna razaranja. Na koncu je pobjedu odnio Yoshimasin sin Yoshihisa i time je Oninski rat
završen 1477. godine
Terrorism through the prism of the sequential model of deviance
No full textU ovom radu predstavit će se temeljne koncepcije terorizma kroz prizmu sekvencijalnog
modela devijantnosti, ali i kroz interakcionističke i fundamentalističke perspektive ovog
fenomena. Terorizam je prvenstveno sociopolitički fenomen kojeg je potrebno promatrati
sociološki jer se radi o analitičkom okviru koji se koristi za razumijevanje procesa radikalizacije
i angažmana u terorističkim aktivnostima kroz društvene procese koji su odgovorni za nastanak
i razvoj terorizma. Stoga će u ovom radu naglasak prvenstveno biti na socijalnim čimbenicima
koji su uzrokovali pojavu i razvoj ovog fenomena. Prikazat će se i raznolikost perspektiva koje
terorizam kao takav obuhvaća, kao i teorijske perspektive autora koji su se bavili
konceptualizacijom terorizma i njegovih uzroka i posljedica. Glavni zaključci rada jesu
objašnjenje terorizma kao interakcijskog elementa društva i shvaćanje devijantnosti u okviru
terorizma kao proces u kojem su jednako bitni svi socijalni akteri: oni koji čine terorističke akte
i oni koji ih kao takve označavaju
Reflection of Petrarchism in Croatian literature from the Renaissance to Romanticism
No full textFrancesco Petrarca bio je talijanski književnik koji je svojim djelom Kanconijerom postavio
temelje ljubavne lirike. Oponašanje Petrarkina pjesništva postalo je temelj svjetskih
književnosti, uključujući i pjesme prvih hrvatskih pjesnika.
Cilj ovog rada jest predstaviti Petrarcu i njegovu zbirku Kanconijer te istaknuti glavne
karakteristike književnog pravca petrarkizma. Zatim će se prikazati odraz petrarkizma u
hrvatskoj književnosti kroz renesansu, barok i romantizam s fokusom na stvaralaštva pjesnika
Ranjinina zbornika, Stanka Vraza i Ivana Bunića Vučića
Otto Skorzeny - biography
No full textOtto Skorzeny rođen je u Beču 12. lipnja 1908. godine u obitelji srednjeg građanskog sloja.
Završio je studij strojarstva na Tehničkom fakultetu u Beču čime se obrazovao za građevinskog
inženjera. Tijekom studentskih dana sudjelovao je u mačevalačkom društvu u kojem je zaradio
veliki ožiljak na licu prema kojem će kasnije biti prepoznatljiv. Početkom 1930-ih učlanio se u
austrijski ogranak NSDAP-a te je tako započeo svoju vojnu karijeru. Tijekom Drugog svjetskog
rata priključio se Waffen SS-u te je sudjelovao u borbama na Istočnom bojištu. Od 1943. godine
počeo je voditi specijalne operacije komandosa od kojih se najviše proslavio prilikom
riskantnog i avanturističkog izbavljenja Mussolinija iz zatvora, odnosno operacije Eiche.
Operacija Weitsprung kojoj je objektiv bio atentat na Staljina, Churchilla i Roosevelta u
Teheranu, trebala je biti vođena pod Skorzenyjevim zapovjedništvom, ali je naposljetku
otkazana. Godine 1944. sudjelovao je u operaciji Rösselsprung kojom se zbog slabe
komunikacije i velikog rivaliteta među njemačkim časnicima neuspješno pokušalo oteti Tita u
Drvaru. Iste je godine sudjelovao u operaciji Panzerfaust u kojoj je odigrao ključnu ulogu u
otmici sina Miklósa Horthyja i osiguravanju daljnjeg mađarskog savezništva s Trećim
Reichom. Krajem 1944. godine Skorzenyjevi su se komandosi u sklopu operacije Greif tijekom
ofenzive u Ardenima infiltrirali u američke redove, noseći američke odore, te sabotažom i
širenjem dezinformacija uzrokovali veliku pomutnju i metež u savezničkim redovima.
Skorzeny je osim specijalnih misija zaslužan i za osiguravanje reda tijekom kaosa koji je izbio
nakon neuspjelog atentata na Hitlera 20. srpnja 1944. godine. Nakon završetka rata Skorzeny
se sam predao savezničkim snagama, ali je 1948. godine u dosluhu s američkim obavještajnim
službama pobjegao iz zatvora u Darmstadtu. Emigrirao je u Španjolsku te je u Madridu
pokrenuo legitiman posao nabave građevinskog materijala. Istovremeno se povezivao s
mnogim kontroverznim ličnostima zbog čega se sumnja da je sudjelovao u pokretu Die Spinne
koji je bivšim časnicima Trećeg Reicha pomagao izbjeći osudu i emigrirati u sigurnu državu.
Pretpostavlja se da je trenirao Nasserove specijalne jedinice u Egiptu te je radio i za Mossad. U
67. godini života, preminuo je 5. srpnja 1975. godine u Madridu od raka pluća
Internalism in the Philosophy of Sport
No full textSjedinjenje dviju disicplina kao što su filozofija i sport u jednu znanstveno-filozofsku granu
naizgled se čini nemoguće pa čak i nepromišljeno ili kontradiktorno odnosno takav se podvig
može činiti kao da se međusobno mješaju „kruške i jabuke“, međutim upravo to zbilo se u SADu 1972. uspostavom discipline koju danas znamo pod imenom „filozofija sporta“ nakon čega
se i sport kao takav počinje promatrati iz znanstvene perspektive jer je svojom specifičnošću
potaknuo otvaranje mnogobrojnih znanstvenih rasprava koje su u konačnici za direktnu
posljedicu imali uspostavljanje tzv. normativnih filozofskih teorija o sportu koje za svrhu imaju
postizanje zajedničkog konačnog cilja, a on je pridonjeti budućem napretku sportske prakse
kroz donošenje adekvatnog normativnog vodstva čije bezuvjetno i bezrezervno uvažavanje će
sportu pridodati i pročistiti mjesta u kojima je sport talac neprave i nemorala, jedna od teorija
koja je u mnogočemu uklonila kojekakve nejasnoće i koja je među prvima naglasila kako se u
sportu moralnost može postići prvenstveno striktnim i smislenim provođenjem prethodno
uređenim pravilima, uz napomenu kako je jedan od preduvjeta da ona moraju biti jednaka za
svakoga tko je na bilo koji način uključen u sportsku djelatnost je teorija internalizma koja je
načinila izraziti iskorak u odnosu na teoretske koncepcije koje su joj prethodile prodrjevši u
ono unutrašnje u sportu za što se ne može formirati egzaktna i golim okom vidljiva predodžba,
a osim teorije internalizma u ovom radu ćemo razmotriti preostale normativne filozofske teorije
sporta, a to su teorije formalizma i konvencionalizma, Internalizmom kojeg je u filozofiji sporta
kao znanstvenoj disciplini najcjelovitije razradio William John Morgan koji se često oslovljava
kao“otac internalizma“ baviti ćemo se i predstavti predmet četiriju podvarijanti internalizma i
internalističkih koncepcija što se svrstava među najdragocjenije prinose razvoju filozofije
sporta što se najznakovitije očituje u intenziviranju javne debate o normativnim teorijama
sporta. A uvod u predstavke norativnih i internalističkih koncepcija sporta biti će izlaganje
nekih od definicija igre pri čemu je nužno istaknuti kako je u dosada prikupljenoj literaturi
naglasak na definiciji čiji je tvorac američki filozof Bernard Suits
Narratological analysis of Kovačić's novel U registraturi
No full textSvaki književni tekst ujedno je i pripovjedni jer sadržava pripovjedne tehnike karakteristične
za pripovijedanje. Osim analize sadržaja i forme samih tekstova, važna je analiza sadržaja i
forme pripovijedanja, odnosno pripovjedni tekstovi utemeljeni su i na tekstualnoj analizi, u
ovom slučaju, naratološkoj. Za lakše razumijevanje i analizu teksta, te za rasprave o pročitanom
potrebni su naratološki termini. Naratološki termini pri analizi književnih pripovjednih tekstova
stalno su u upotrebi i iako se naratologija kao znanost o književnosti obično ne svrstava u uže
područje znanosti zajedno sa stilistikom i versifikacijom, itekako igra veliku ulogu u shvaćanju
od čega je sastavljen i kako funkcionira pojedini tekst. U ovom radu navest će se elementi i
temeljni naratološki termini klasične naratologije koju je započeo francuski teoretičar
književnosti Gerard Genette te će se na primjeru djela Ante Kovačića U registraturi provesti
naratološka strukturalistička analiza književnog djela