Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Swear words - between linguistics and literature
Ljudski jezik možemo definirati kao složenu mrežu koja nam omogućava da izražavamo
misli, osjećaje i ideje. Uz svoju sposobnost komunikacije, jezik također odražava našu kulturu,
kao i društvene norme i vrijednosti. Među brojnim različitim aspektima jezika, psovke su posebno
intrigantan fenomen. One se mogu pronaći u gotovo svakom jeziku i kulturi, ali njihovu ulogu,
prihvaćanje i značenje često oblikuju jezikoslovni i književni konteksti.
Psovke su riječi ili izrazi koji su često namjerno uvredljivi, vulgarnoga karaktera. Uzrokuju
reakcije kao što su šok, nelagoda ili bijes kod onih koji ih čitaju ili čuju. Usprkos njihovoj
negativnoj konotaciji, psovke su dio svakodnevnoga jezika te se često koriste u različitim
kontekstima, uključujući i književnost
The shaping o f public discourse in the early 20th century based on the publications Ženski list and Hrvatica
Časopis je vrsta serijske publikacije koja izlazi u redovnim razmacima kraćim od godine, a dužim
od petnaest dana. Primarno je tiskani medij koji pogoduje dimenziji vremena i može se promatrati
s interdisciplinarnoga gledišta. Povijesno gledano, časopisi su čuvari tradicije, odraz društvenoga,
kulturnog, ekonomskog i političkog života jednoga razdoblja. Imaju pisani prijenos žanra i vlastitu
klasifikaciju. Komunikološki gledano, kroz cjeloviti diskurs, časopisi oblikuju kulturu javne riječi.
Čitateljska kultura ženskih časopisa postupno se razvila u zapadnome elitnom društvu tijekom 18.
i 19. stoljeća, a svoj utjecaj proširila je i na prostore Kraljevine Jugoslavije. Marija Jurić Zagorka
bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica koja je pisala za utjecajni
časopis Obzor. Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene Ženski list i Hrvaticu. Borila
se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Cilj ovog rada
jest dati pregled tema kojima su se bavili prvi hrvatski ženski magazini „Ženski list“ i „Hrvatica“
koje je uređivala Marija Jurić Zagorka. U radu će se obraditi sadržaj i forma tih dvaju časopisa, te
teme kojima su privlačili žensku publiku i ostavljali nemjerljivi utjecaj na žene u Hrvatskoj u
ranom 20. stoljeću. Također, u radu će se obraditi i lik i djelo Marije Jurić Zagorke kao prve
profesionalne hrvatske novinarke. Očekuje se kako će ovaj rad ukazati na važnost postojanja
takvog tipa tiskovnog medija koji je opisivao živote žena u ranom 20. Stoljeću i poticao ih na
obrazovanje i rodnu ravnopravnost
Mariage, famille andbusiness environnement
Brak i obitelj prisutni su od najranije ljudske prošlosti, poput rada i njegove podijele, žene obavljaju
kućanske poslove i brinu za djecu, dok muškarci obavljaju poslove o kojima ovisi prežitak obitelji.
Razvojem društva, u početnim fazama žena i dalje ostaje kod kuće, i obavlja ulogu domaćice i
majke, dok muškarac radi izvan kuće i brine o sigurnosti obitelji, no s industrijalizacijom stvari se
drastično mijenjaju. Žene postaju konkurent na tržištu rada, naglasak se stavlja na posao van kuće.
Dobivanjem većih prava u 20. st. žene se okreću svojoj karijeri, preuzimaju veću odgovornost na
poslu, nehotice tim postupkom mijenjaju model obitelji i njezinu strukturu. Promjene unutar
obitelji prate i sociolozi te daju vlastita tumačenja fenomena obitelji i promjena koja se događaju
unutar obitelji. Modeli obitelji se mijenjaju, više nije samo jedan hranitelj obitelji, već postoje
mogućnosti i za dva, uočljiva je pojava istospolnih brakova i obitelji, koji stvaraju vlastiti i
drugačiji tip obitelji. Poslovno okruženje pozitivno i negativno utječe na obitelj, pogotovo na djecu,
ali i na sam brak. Posao daje ekonomsku sigurnost i priliku za napredak, ali žene doživljavaju sukob
majčinske i poslovne uloge, dok muškarci gube svoju ulogu roditelja zbog prevelike zaokupljenosti
poslom. Svjesni tih problema, kompanije se odlučuju na uvođenje obiteljski usmjerenih radnih
politika, koje bi trebale pomoći zaposlenicima u boljem balansiranju svojih obaveza na poslu i van
njega, također radne politike imaju svoje pozitivne i negativne strane. Naposljetku pojedinci mogu
sami sebi pomoći, komunikacijom sa svojim partnerom i organizacijom radnog vremena. Stres u
obitelji ne pojavljuje se samo zbog balansiranja poslovnih i privatnih obaveza, već se pojavljuje i
zbog gubitka posla ili nesigurnosti zaposlenja, znan kao ekonomski stres, koji utječe prvo na
pojedinca, a zatim se prelijeva na sve članove obitelji
Cassirer's concept of modem political myth
U ovom radu tematizira se fenomen mita, točnije utjecaj mita na političku sferu djelovanja.
Rad je prikaz Cassirerovog koncepta modernoga političkoga mita. Machiavelli, Carlyle,
Gobineau i Hegel teoretičari su čije su se teorije instrumentalizirale, odnosno zlonamjerno
iskoristile, u svrhu razvoja moći mita u totalitarističkim režimima u 20. stoljeću.
Koja je zapravo moć mita na političkoj sceni, kada se ona javlja i koji su preduvjeti da nastupi
u punoj snazi
Conceptual Formations of the Identity of the Croatian Diaspora
U ovom radu predstavit će se očuvanost i bogatstvo hrvatskog identiteta u emigracijskim
zajednicama i čimbenike te koncepcije koje tvore identitet Hrvata u iseljeništvu. Identitet je
ključan čimbenik koji čini neku zajednicu drugačijom od ostalih stoga je potrebno očuvati
faktore koji separiraju jedan narod i čine ga posebnim. Rad će predstaviti povijesti pregled
stvaranja hrvatskih emigracijskih zajednica te će kroz recentne radove i najnovije statističke
pokazatelje prikazati trenutno stanje u iseljeništvu
Society of authenticity - example of quick fashion
Moda označava vrlo vidljive stilove odijevanja i druge vrste materijalne ili nematerijalne
kulture koje su visoko cijenjene u određenom trenutku. Odjeća može biti sredstvo za
socijalizaciju, društvenu kontrolu ili alternativno, za oslobađanje od kulturnih ograničenja.
Brza moda je opcija za potrošače koji žele najnovije modne trendove za povoljnu cijenu u
vrlo kratkom vremenu. Za razumijevanje brze mode bitna je Reckwitozva teorija kulturnog
kapitalizma i autentičnosti. Njegova teorija počiva na pomaku od industrijskog kapitalizma
društva u kulturni. Od 80-ih godina prošlog stoljeća zamijećen je pomak od funkcionalnih
dobara do onih koji imaju prvenstvenu kulturnu vrijednost i kulturološke kvalitete za
potrošače u središtu društva su singulariteti. Određeni komadi odjeće imaju određene
kulturne vrijednosti, te samim time brza moda je alat pomoću kojeg na brzi i jeftin način
dostižu te vrijednosti
Crisis of sociology-Crisis of individuality
Ovaj rad se bavi pitanjem krize društvenosti, odnosno krize individualnosti pri čemu
opisuje zdravo društvo danas i što sve utječe na društvo kao takvo. Kao što svaki čovjek ima
svoj osobni karakter, tako i društvo ima društveni karakter, odnosno zajedničke osobine većine
članova društva koje se formiraju uzajamnim djelovanjem pojedinaca, članova društva na
društvo i društva na svakog pojedinca. Uloga društvenog karaktera je da usmjeravanje energije
članova društva bez svjesne odluke čini upravo ono što društvo očekuje, uvjereni kako to čine
prema vlastitom izboru.
Rad također opisuje razvoj sektaštva i kako ono utječe na zdravo društvo, odnosno kako
skupina koja je zanesena svojim ideološkim smislom lako previđa životne vrijednosti drugih i
može se okomiti na neistomišljenike ne birajući sredstva. Ljudske, ideološke i vjerske slobode
su najveće čovjekovo dobro koje Bog daruje. One sadrže sustave vrijednosti na kojima se gradi
individualnost što je moralna sloboda na kojoj počiva ljudsko dostojanstvo. Na kraju rada je
kroz raspravu opisana poveznica između stavki prethodno razrađene tematike, te su na kraju
izneseni relevantni zaključci na temelju prethodno razrađene tematike
Conversation analysis in "League of Legends"
Sa rapidnim razvojem tehnologije, rapidno se razvijaju i načini na koje ljudi komuniciraju,
kao i industrija videoigara koja predstavlja jednu od najbrže rastućih i najprofitabilnijih
industrija u modernom društvu. Unutar virtualnog prostora masovno popularne online videoigre
League of Legends, temeljni je čimbenik komunikacija među igračima. U završnom radu, na
temelju relevantnih socioloških teorijskih polazišta, provodi se konverzacijska analiza unutar
online videoigre League of Legends. Funkcioniranje pojedinca u timu, unutar igre LoL-a,
gotovo pa je identično sa funkcioniranjem pojedinca u stvarnom svijetu, unutar društva. Svaka
akcija, prouzrokuje određenu reakciju. Igrači prisvajaju i igraju kompleksne uloge kako bi
održali sklad unutar tima, odnosno sklad unutar društva. Za kvalitetno održavanje tih uloga,
ključni je faktor efektivna komunikacija. Unutar LoL-a, igrači se snalaze i komuniciraju na
razne načine. U smislu interakcije, LoL zajednica prepuna je jedinstvenih trenutaka, što ju čini
jednim od zanimljivijih fenomena u modernom društvu