Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Logical and statistical approaches to communication analysis
No full textU seminaru je raspravljen niz teorija vezanih uz jezik i komunikaciju, počevši od Platonovih
dijaloga pa sve do modrnih koncepcija znanja i informacija. Poseban je fokus stavljen na teorije
koje su bazirane na statistici i logici, poput teorije informacija Claudea Shannona i semiotike
Charlesa Sandersa Peircea. Također je povučena paralela između tih teorija i Wittgensteinove
koncepije značenja kao uporabe u jezičnom kontekstu.The seminar discusses a series of theories related to language and communication, ranging from
Plato's dialogues to modern concepts of knowledge and information. Special emphasis was
placed on theories based on statistics and logic, such as Claude Shannon's information theory and
Charles Sanders Peirce's semiotics. A parallel was also drawn between these theories and
Wittgenstein's concept of meaning as use in a linguistic context
Fear of missing out (FoMO) and the use of digital media among students
No full textDruštvene mreže i pametni telefoni dio su naše svakodnevnice, uklapaju se u naše obveze, dogovore, odnose i postojanje. Pri tom na nas ostavljaju različite posljedice, jedna od njih je i strah od propuštanja. Strah od propuštanja definira se kao prožimajući strah da drugi imaju zadovoljavajuće iskustvo u kojem pojedinac ne sudjeluje (Przybylski, 2013). Konstrukt straha od propuštanja probudio je interes za istraživanje u kojem je sudjelovalo 314 (N=314) studenata iz Zagreba i Splita. Svrha istraživanja bila je utvrditi povezanost i privrženost prema pametnim telefonima te propitati komponente straha od propuštanja među studentima.
Istraživanjem je zaključeno kako sudionici najčešće koriste pametni telefon i društvene mreže kako bi osigurali povezanost s drugima i komunicirali putem instant poruka, za što im služi aplikacija Whatsapp koju svi sudionici koriste. Pokazalo se kako pametni telefoni kod sudionika ne izazivaju uznemirenost kada im nisu “pri ruci”, ali u situacijama poput učenja i slušanja predavanja, rado koriste svoj pametni telefon. Ljubomora, strah, ljutnja, tuga, tjeskoba i umor nisu se pokazali kao osjećaji koji se pojavljuju kod studenata za vrijeme korištenja pametnih telefona i društvenih mreža te nije pronađena statistički značajna razlika pri doživljavanju navedenih emocija za vrijeme korištenja pametnih telefona s obzirom na spol sudionika.
Opći cilj istraživanja bila je kreacija i validacija hrvatske inačice FoMO ljestvice koja se sastoji od tri dimenzije: uzroka straha od propuštanja te emocionalnih i bihevioralnih posljedica straha od propuštanja. Kreirana ljestvica pokazuje valjanost i pouzdanost za daljnju primjenu ispitivanja uzroka, emocionalnih i bihevioralnih posljedica straha od propuštanja.Fear of missing out (FoMO) and the use of digital media among students
Social networks and smartphones are part of our everyday life, they fit into our obligations, agreements, relationships and existence. At the same time, they leave different consequences on us, one of them is the fear of missing out. Fear of missing out is defined as a pervasive fear that others have a satisfying experience in which the individual does not participate (Przybylski, 2013). The construct of fear of missing out sets foundation for this research in which 314 (N=314) students from Zagreb and Split participated. The purpose of the research was to determine the attachment to smart phones and to examine the components of the fear of missing out among students.
The research concluded that the participants most often use a smartphone and social networks to stay connected with others and communicate via instant messages, for which the Whatsapp application is mainly used. It was shown that, when the smartphone is not "at hand", it does not disturb them, but still there is a high probability that they will be use it while studying or listening to a lecture at college. Jealousy, fear, anger, sadness, anxiety and fatigue were not shown to be feelings that appear to students during the use of smartphones and social networks, and no statistically significant difference was found in the experience of the mentioned emotions during the use of smartphones considering the gender of the participants.
The general goal of the research was the creation and validation of the Croatian version of the FoMO scale, which consists of three dimensions: the causes of the fear of missing out and the emotional and behavioral consequences of the fear of missing out. The created scale shows validity and reliability for further application in examining the causes, emotional and behavioral consequences of fear of missing out
Social media impact on mental health of young adults
No full textDruštvene mreže postale su svakodnevni mediji društvene komunikacije kojima se služe sve dobne skupine ljudi. Značajno utječu na stavove i ponašanje pojedinca te na navike i običaje umreženog društva i kulture. Zbog njihova utjecaja i raširenosti upotrebe, društvenim mrežama Facebooku i Instagramu, kao mreže koje se najviše koriste, posvećuje se sve više pozornosti. Višegodišnje korištenje društvenih mreža i raširenost njihove upotrebe uzrokuju nastajanje fenomena čije uzroke upravo povezujemo uz društvene mreže. Stoga je cilj ovoga rada istražiti u kojoj mjeri društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih? Kako je mentalno zdravlje mladih u krizi, a posebice u razdoblju pandemije, potrebno je smanjiti različite utjecaje koji bi mogli više naštetiti nego koristiti mentalnom zdravlju mladih. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem se pojedinac ostvaruje, podnosi redovite životne probleme, stvaralački djeluje i raznovrsno pridonosi svojoj društvenoj skupini. Utječu li i na koji način društvene mreže na mentalno zdravlje mladih, tema je anketnog istraživanja u kojoj se istražuju mogući utjecaji društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih kojima su mladi svakodnevno izloženi, a potencijalno, i podložni putem društvenih mreža što će pak potvrditi ili opovrgnuti naše hipoteze.Social networks have become everyday media of social communication used by all age groups of people. They significantly influence the attitudes and behavior of individuals and the habits and customs of networked society and culture. Due to their influence and widespread use, social networks Facebook and Instagram, as the most used networks, are receiving more and more attention. Long-term use of social networks and the widespread use of them cause the emergence of phenomena whose causes we associate with social networks. Therefore, the aim of this paper is to investigate to what extent social networks affect the mental health of young people? As the mental health of young people is in crisis, and especially in the period of a pandemic, it is necessary to reduce various influences that could do more harm than good to the mental health of young people. According to the World Health Organization, mental health is a state of well-being in which an individual realizes himself, endures regular life problems, works creatively and makes a diverse contribution to his social group. Whether and in what way social networks affect the mental health of young people is the topic of a survey research in which the possible effects of social networks on the mental health of young people are investigated, which young people are exposed to on a daily basis, and potentially subject to via social networks, which will confirm or refute our hypotheses
Relationship between social and emotional loneliness and the use of modern technologies
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos socijalne i emocionalne usamljenosti i upotrebe modernih tehnologija na uzorku mladih u ranoj odrasloj dobi. Nastojalo se opisati i navike korištenja interneta kod mladih te je ispitivana razlika u usamljenosti i privrženosti mobilnom telefonu s obzirom na spol i dob sudionika. U istraživanju je sudjelovalo 211 sudionika, koji su ispunjavali Skalu socijalne i emocionalne usamljenosti (SELSA; DiTomasso i Spinner, 1993), Skalu privrženosti mobilnom telefonu (MAS; Konok i sur., 2016) te su davali odgovore na čestice o navikama korištenja interneta. Podaci su prikupljeni online putem. Poveznica za rješavanje upitnika (Google Forms) podijeljena je na društvenim mrežama i poslana na privatne adrese poznanika u dobi od 18 do 25 godina, pri čemu se vlasnike adresa zamolilo da proslijede upitnik poznanicima iste dobi. Rezultati istraživanja su pokazali da postoje statistički značajne, pozitivne korelacije između ukupne razine usamljenosti i ukupnog vremena provedenog na internetu, kao i različitih internetskih aktivnosti, no te korelacije su relativno niske. Nalazi istraživanja upućuju na to da je povezanost između usamljenosti i privrženosti mobilnom telefonu iznimno niska i neznačajna. Također je utvrđeno da su djevojke značajno privrženije mobilnom telefonu od mladića te da ne postoji razlika u razini privrženosti mobilnom telefonu s obzirom na dob sudionika. Utvrđene su značajne razlike u razini usamljenosti s obzirom na spol sudionika, na način da su mladići značajno usamljeniji u ljubavi te da su socijalno usamljeniji od djevojaka. Također se pokazalo se da su sudionici u dobi od 23 do 25 godina značajno manje usamljeni u ljubavi od mlađih sudionika istraživanja, dok u preostalim tipovima usamljenosti nije pronađena razlika s obzirom na dob. S obzirom da istraživanja drugih autora ukazuju na to da je posljednjih nekoliko desetljeća došlo do povećanja razne usamljenosti kod mladih, rezultati ovog istraživanja mogu dati jasniju sliku o usamljenosti u toj dobnoj skupini i o njezinom odnosu s korištenjem novih tehnologija.This study aimed to examine the relationship between social and emotional loneliness and the use of modern technologies in a sample of young people in emerging adulthood. The second aim was to describe the Internet habits of young people, and the difference in loneliness and attachment to the mobile phone was investigated regarding the gender and age of the participants. There were 211 participants in this study, who completed the Social and Emotional Loneliness Scale (SELSA; DiTomasso and Spinner, 1993), The Mobile Phone Attachment Scale (MAS; Konok et al., 2016), and answered questions about their internet use. An online survey was used to collect data. The invitation to participate was distributed via social media platforms and personally with a request to forward it to other colleagues who belong to the same age group (age 18 to 25). Results show that there are statistically significant, positive correlations between the total level of loneliness and the total time spent on the Internet, as well as various Internet activities, but these correlations are relatively low. Research findings suggest that the association between loneliness and attachment to a mobile phone is extremely low and insignificant. It was also determined that young women are significantly more attached to mobile phones than young men and that there is no difference in the level of attachment to mobile phones regarding the age of the participants. Significant differences were found in the level of loneliness regarding the gender of the participants, in such a way that young men are significantly lonelier in love and socially lonelier than young women. It was also shown that participants aged 23–25 are significantly less lonely in love than younger research participants, while no age-related differences were found in the remaining types of loneliness. Given that research by other authors indicates that in the last few decades there has been an increase in various forms of loneliness among young people, the results of this research can give a clearer picture of loneliness in that age group and its relationship with the use of new technologies
Perception of the necessity of punishing hate speech and other unpopular speech in Croatia
No full textGovor mržnje je često korištena sintagma, ali njezino značenje nije jednostavno definirati. Cilj je ovoga rada u teorijskom dijelu prikazati i analizirati stavove različitih autora o slobodi govora i govora mržnje, a u istraživačkom dijelu ispitati stavove o slobodi govora, govora mržnje i nužnosti sankcioniranja društveno nekorektnog govora. Istraživanje je provedeno na uzorku 203 studenata Sveučilišta u Hrvatskoj, metodom online ankete. Društveno nekorektni govor je slobodni govor kojim pojedinac ili skupina slobodno izjašnjavaju nepopularne stavove o nečemu ili nekome u privatnom i javnom okruženju. Govor mržnje je verbalno izražavanje agresivnosti prema manjinskim društvenim skupinama ili pojedincima. Pravni sustavi diljem svijeta ali i u Hrvatskoj poznaju termin govora mržnje. Usprkos tome govor mržnje i njegovo kažnjavanje ostaju u sivoj zoni zakona zbog neodređenosti pojmova kao što su sloboda govora i govor mržnje s druge strane. Osim pravnog aspekta govora mržnje, prikazali smo razvoj jezika i govora kroz povijest onoga što smatramo zapadnom civilizacijom.Hate speech is a frequently used phrase, but its meaning is not easy to define. The aim of this paper is to present and analyze the views of different authors on freedom of speech and hate speech in the theoretical part, and to examine the views on freedom of speech, hate speech and the necessity of sanctioning socially incorrect speech in the research part. The research was conducted on a sample of 203 students of the University of Croatia, using an online survey method. Socially incorrect speech is free speech by which an individual or group freely expresses unpopular views about something or someone in a private or public environment. Hate speech is the verbal expression of aggression towards minority social groups or individuals. Legal systems around the world, but also in Croatia, know the term hate speech. Despite this, hate speech and its punishment remain in the gray zone of the law due to the vagueness of concepts such as freedom of speech and hate speech on the other hand. In addition to the legal aspect of hate speech, we presented the development of language and speech throughout the history of what we consider Western civilization
Croatian language planning as a model for preserving multilingualism in European science?
No full textU Hrvatskoj su napredovanja na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima definirana „Pravilnikom o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja“. On propisuje da znanstvenik u društvenim znanostima pri napredovanju „mora imati najmanje jedan znanstveni rad objavljen na hrvatskom standardnom jeziku“. U humanističkim znanostima to se iskazuje bodovima koji se dodjeljuju radovima pa se propisuje da najmanje 25% potrebnih bodova mora biti ostvareno na hrvatskom standardnom jeziku, a najmanje 20% bodova na „jednom od svjetskih jezika ili jezika relevantnih za određenu struku.“ Za prirodne znanosti, biomedicinu i zdravstvo, tehničke znanosti i biotehničke znanosti takvih jezičnih ograničenja u Pravilniku nema. U listopadu 2022. godine donesen je „Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“ koji najavljuje donošenje novih „Nacionalnih kriterija za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu“. Očekujemo da će se s novim „Nacionalnim kriterijima“ za sva znanstvena područja uvesti obveza publiciranja na hrvatskom i na stranom jeziku, čime bi se pojačala višejezičnost i ujedno zaustavio trend gubljenja hrvatskoga jezika kao jezika znanosti. Važan poticaj u tom smjeru predstavlja i najnovija inicijativa Matice hrvatske, najstarije hrvatske kulturne institucije, koja predlaže da se u Hrvatskom saboru usvoji „Zakon o hrvatskom jeziku“. Matica hrvatska taj je nacrt zakona napisala radi zaštite hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi u Republici Hrvatskoj
Adaption of Croatian langauge teaching for students with intellectual disabilities
No full textRad se sastoji od sedamdeset i dvije stranice teksta, u njemu se nalazi jedanaest tablica i šezdeset bibliografskih referenci. Tema rada je prilagodba nastave hrvatskog jezika za učenike s intelektualnim teškoćama, kao i prednosti i mogućnosti napredovanja koje prilagođena nastava pruža djetetu s gore spomenutim poteškoćama. U prvom se dijelu rad posvećuje pobližem određenju samog subjekta; prikazuje se epidemiologija i etiologija intelektualnih teškoća, adaptivne vještine, emocionalno stanje djece. Autorica se zatim posvećuje problematici obrazovanja djece i učenika s intelektualnim teškoćama, naglašavajući važnost inkluzije kako za dijete, tako i za zajednicu koja ga okružuje. Opisujući rad stručnog tima, škole i obitelji radi što kvalitetnijeg obrazovanja učenika s IT i njihovih kolega, raspravlja se o prilagodbi programa školovanja, oblicima prilagodbe, obradi nastavnog sata. U zaključku se ističe važnost književnosti i igara u radu učitelja i nastavnika u nastavi hrvatskog jezika za učenike s intelektualnim teškoćama.This paper consists of seventy-two pages of text; it contains eleven tables and sixty bibliographic references. The topic of the paper is the adaptation of Croatian language teaching techniques and strategies for students with intellectual disabilities, as well as the advantages and opportunities for growth that adapted teaching provides to a child with the above-mentioned difficulties. In the first part, the work is devoted to a closer definition of the subject itself; the epidemiology and aetiology of intellectual disabilities, adaptive skills, and emotional state of children are presented. The author then devotes herself to the issue of the education of students with intellectual disabilities, emphasizing the importance of inclusion both for the child and for the community that surrounds him/her. Describing the work of the professional team, school and family for the best possible education of students with IT and their colleagues, the adaptation of the education program, the forms of adaptation, and the processing of the lesson are discussed. In the conclusion, the importance of literature and games in the work of Croatian language teachers for students with intellectual disabilities is highlighted
Use of dating apps during the COVID-19 pandemic among young users in Croatia
No full textPojava koronavirusa donijela je mnoge promjene u društvu, kako u ekonomskom i
političkom, tako i u društvenom životu ljudi. U prvom dijelu rada postavljen je kontekstualni
okvir koji opisuje učinke pandemije i njezinih ograničenja. Također, naglasak je stavljen na
promjene u društvenom životu i kako su one utjecale na mentalno zdravlje ljudi. U drugom
dijelu rada opisan je značaj društvenih mreža i aplikacija za upoznavanje u pandemiji, a
opisano je i šest različitih aplikacija za upoznavanje. Treći dio rada iznosi teorijski okvir
istraživanja, dok četvrti dio predstavlja istraživanje o korištenju aplikacija za upoznavanje u
vrijeme pandemije. Sudionici istraživanja odgovarali su na pitanja o učestalosti korištenja
aplikacija za upoznavanje u prvoj karanteni koronavirusa kod mladih ljudi u Hrvatskoj, a
istraženi su također i razlozi i motivi tog korištenja.The emergence of the coronavirus has brought many changes in our society, both in the
economic and political, as well as in the social life of people. In the first part of the paper, a
contextual framework is set that describes the effects of the pandemic and its limitations.
Also, emphasis is placed on changes in social life and how this changes affected people's
mental health. In the second part of the paper, the importance of social networks and dating
apps in the pandemic is described, and six different dating apps are pictured. The third part of
the paper presents a theoretical framework of research, and the fourth part presents research
on the use of dating applications in the pandemic. Examinees answered questions about the
frequency of using dating apps in the first quarantine of the coronavirus in Croatia, and the
reasons and motives for this use were also investigated
The impact of the visual identity on communication with consumers
No full textU središtu je ovog diplomskog rada vizualna komunikacija brendova koja se ostvaruje pomoću različitih komunikacijskih alata. Vizualna komunikacija od ključne je važnosti za izgradnju i održavanje vizualnog identiteta brenda. Pomoću vizualne komunikacije prenose se vrijednosti i karakteristike brenda koje ga razlikuju od ostalih, sličnih brendova. Ako je vizualna komunikacija konzistentna, a vrijednosti koje prenosi utemeljene, omogućit će brendu prepoznatljivost i dobar ugled.
Vizualna komunikacija zastupljena je i u tradicionalnim i u novim medijima. Korištenjem raznih komunikacijskih kanala brend je predstavljen publici i zauzima svoje mjesto na tržištu. Vizualnu komunikaciju čini skup elemenata koji zajedno čine vizualni identitet brenda. Logo, boja, tipografija, ambalaža, ikona, ilustracija, fotografija i slika samo su neki od vizualnih elemenata koji također obnašaju funkciju prepoznatljivosti brenda te karakteristike i vrijednosti koje zastupa.
Istraživački dio diplomskog rada sastoji se od kvantitativnog istraživanja za čije je potrebe kreiran anonimni anketni upitnik. Anketom su ispitana mišljenja sudionika o važnosti vizualne komunikacije čime se htjela utvrditi moć vizualnog identiteta brenda i njen utjecaj na kupčevu percepciju o brendu prilikom kupovine. Također su ispitane potrošačke navike i percepcija koju imaju prema proizvodima primjeru brenda vode. Ustanovljeno je da vizualni identitet ima veliku ulogu u percepciji javnosti o samom brendu. Vizualni elementi poput boje, logotipa i tipografije omogućuju proizvodu da se istakne u mnoštvu sličnih proizvoda i utječe na odluke o kupnji