Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
    3354 research outputs found

    The Impact of Social Networks on Social Reality

    No full text
    Rad ne sadrži sažetak

    Appearance and development of theater criticism from the radio and television to modern "new" media

    No full text
    U ovome će se radu pod naslovom „Pojavnost i razvoj kazališne kritike od radijske i televizijske epohe do suvremenih „novih“ medija“ predstaviti definicija kazališne kritike te njezina uloga i važnost. Ukratko će se prikazati i struktura koju bi svaka kvalitetno napisana kazališna kritika trebala sadržavati te elementi, odnosno kriteriji po kojima se određena kazališna predstava najčešće vrednuje. Nadalje, rad obuhvaća i povijesni razvoj kazališne kritike od samih začetaka do danas s naglaskom na pregled razvoja u Hrvatskoj. Posebna je pažnja stavljena na pregled razvoja i prilagodbi koje su se dogodile uslijed tehnološkog razvoja i digitalizacije te pojave društvenih mreža pogodnih za dvosmjernu komunikaciju između stvaratelja i primatelja sadržaja. Također, rad obuhvaća i nekoliko primjera s domaće scene gdje se daje uvid na učinke koje je kritika kazališnog umijeća i stvaralaštva imala na kritizirane.In this paper entitled „Emergence and development of theater criticism from the radio and television era to contemporary „new“ media“, the definition of theater criticism and its role and importance will be presented. The structure that every well-written theater critique should contain and the elements, that is, the criteria by which a certain theater performance is most often evaluated will also be briefly presented. Furthermore, the paper will cover the historical development of theater criticism from its very beginnings to the present day, with greater emphasis on the overview of development in Croatia. Speacial attention will be paid to the overview of developments and adaptations that have occurred as a result of technological development and digitization and the emergence of social networks suitable for two-way communication betwwen creators and recipients of content. Several examples from the domestic scene will also be cited, where an insight into the effects that criticism of theatrical art and creativity had on those criticized will be given

    Social aspects of gambling games

    No full text
    Ovaj rad istražuje društvene aspekte igara na sreću kroz povijesne, tradicionalne i suvremene teorijske okvire te analizira njihov utjecaj na pojedinca i društvo. Kroz prizmu različitih socioloških teorija koji objašnjavaju kockanje kao društveni fenomen - suprotno popularnom mišljenju da je sva odgovornost na pojedincu – ovaj rad uključuje marksističku i funkcionalističku perspektivu te teorije Ervinga Goffmana i Roberta Mertona kako bi se ilustriralo da je kockanje društveni fenomen koji reflektira šire društvene, ekonomske i kulturne okvire. Rad također ispituje kako različiti demografski čimbenici poput spola, rase i socijalnog statusa utječu na obrasce kockanja i njegovu percepciju unutar zajednice. Posebna pažnja posvećena je analizi legalizacije kockanja, pri čemu se istražuju pozitivni i negativni učinci ove prakse na društvo, uključujući ekonomske koristi države, kao i izazove povezane s patološkim kockanjem. Kroz integraciju povijesnih podataka, socioloških teorija i suvremenih istraživanja, rad pruža obuhvatan uvid u složene odnose između kockanja, kulture i društva, naglašavajući važnost razumijevanja ovog fenomena te poziva na širu društvenu analizu.This paper thoroughly examines the social aspects of gambling through historical, traditional, and contemporary theoretical frameworks, analyzing their impact on individuals and society. Through the lens of various sociological theories that explain gambling as a social phenomenon—contrary to popular belief that all responsibility lies with the individual—it includes Marxist and functionalist perspectives, as well as the theories of Erving Goffman and Robert Merton, to illustrate that gambling is a social phenomenon reflecting broader social, economic, and cultural dynamics. The paper also explores how different demographic factors, such as gender, race, and social status, influence gambling patterns and perceptions within the community. Special attention is given to the analysis of the legalization of gambling, examining the positive and negative effects of this practice on society, including the economic benefits for the state, as well as the challenges associated with pathological gambling. By integrating historical data, sociological theories, and contemporary research, the paper provides a comprehensive insight into the complex relationships between gambling, culture, and society, emphasizing the importance of understanding this phenomenon and calling for broader social analysis

    Sociological approaches to emotions

    No full text
    Ovaj rad bavi se kompleksnom temom emocija, koja je izazovna za istraživanje zbog teškoće definiranja i mjerenja. Tradicionalno, emocije su se promatrale kao unutrašnje i osobne reakcije pa nije čudno što su se većinom istraživale kroz prizmu psihologije. Međutim nakon Hochschildove kulturalne analize emocija iz 1983., došlo je do razvoja novih teorijskih pristupa istraživanja emocija iz sociološke perspektive. Glavno pitanje koje je mučilo sociologe koji su proučavali emocije bilo je: jesu li emocije društveno konstruirane ili su rezultat biološke evolucije? U raspravi su se izdvojila dva suprotstavljena gledišta: biologističko, koje naglašava biološke osnove emocija, i konstruktivističko, koje ističe društvenu konstrukciju emocija. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati dosadašnje sociološke pristupe emocijama i istaknuti njihovu važnost u društvenom kontekstu. Rad se fokusira na pokušaj definiranja emocija. Klaus Schererov model komponentnog procesnog modela emocija koristi se kao osnovna referenca. Također istražuju se različiti afektivni fenomeni poput osjećaja, raspoloženja i stavova, te kako se oni razlikuju od emocija. Posebna pažnja posvećena je razlikovanju primarnih emocija, koje su univerzalne za sva ljudska bića, od sekundarnih emocija koje su u većoj mjeri društveno konstruirane.This paper addresses the complex topic of emotions, which has been a challenging research field due to the difficulty of defining and measuring them. Traditionally, emotions have been viewed as internal and personal reactions, so it is not surprising that they have predominantly been studied through the lens of psychology. However, following Hochschild's cultural analysis of emotions in 1983, new theoretical approaches to the study of emotions from a sociological perspective began to develop. The main question that has troubled sociologists studying emotions has been: Are emotions socially constructed or the result of a biological evolution? The debate has highlighted two opposing views: the biological perspective, which emphasizes the biological foundations of emotions, and the constructivist perspective, which underscores the social construction of emotions. The aim of this research paper was to analyze existing sociological approaches to emotions and to emphasize their importance in the social context. The paper focuses on the attempt to define emotions. Klaus Scherer's component process model of emotions is used as the primary reference. Additionally, various affective phenomena such as feelings, moods, and attitudes are explored, as well as how they differ from emotions. Special attention is given to distinguishing between primary emotions, which are universal to all human beings, and secondary emotions, which are more socially constructed

    The Development of "Vjesnik" from a Controlled Party Newsletter to a Modern informative Daily

    No full text
    U radu smo prikazali prikazali povijesni razvoj Vjesnika, njegov složen medijski život i njegove uspone te padove od njegova osnutka 1940. do ukidanja 2012. godine. U prvome dijelu rada opisali smo početnu etapu razvoja Vjesnika kao glasila Komunističke partije Hrvatske u neoposrednom razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. Bilo je to vrijeme kada su partijski cenzori ne samo nadzirali, nego i izravno uređivali Vjesnik. U nastavku rada govorili smo o počecima liberalizacije i profesionalizacije Vjesnika tijekom kasnih pedesetih i šesdesetih godina 20. stoljeća. Bilo je to vrijeme kada je Vjesnik postao jedan od najutjecajnih i najuglednijih dnevnika u bivšoj Jugoslaviji s vrlo profesionalno ustrojenom redakcijom novinara i dopisnika iz cijelog svijeta. U radu smo također podrobnije opisali zbivanja u Vjesniku neposredno prije i tijekom sloma Hrvatskog proljeća kada je Vjesnik bio jedan od vodećih stjegonoša hrvatske nacionalne emancipacije u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji. U završnom dijelu rada fokusirali smo se na život Vjesnika nakon uvođenja višestranačja u Hrvatskoj 1990. godine i stvaranja suvremene hrvatske države. Bilo je to možda najteže razdoblje tijekom Vjesnikova izlaženja koje, nažalost, nije uspio nadvladati.In the paper, we presented the historical development of Vjesnik, its complex media life and its ups and downs from its founding in 1940 until its closure in 2012. In the first part of the paper, we described the initial stage of the development of Vjesnik as a newspaper of the Communist Party of Croatia in the immediate period after the Second World War. It was a time when party censors did not only supervise, but also directly edited Vjesnik. In the continuation of the work, we talked about the beginnings of liberalization and professionalization of Vjesnik during the late fifties and sixties of the 20th century. It was the time when Vjesnik became one of the most influential and respected dailies in the former Yugoslavia with a very professionally organized editorial staff of journalists and correspondents from all over the world. In the paper, we also described in more detail the events in Vjesnik immediately before and during the collapse of the Croatian Spring when Vjesnik was one of the leading flag bearers of Croatian national emancipation in the former Yugoslav federation. And in the final part of the paper, we focused on the life of Vjesnik after the introduction of multi-party system in Croatia in 1990 and the creation of the modern Croatian state. It was perhaps the most difficult stage during publishing period of Vjesnik, which, unfortunately, it was unable to overcome

    Social Risk Factors for the Mental Health of Students

    No full text
    Cilj je ovog završnog rada predstaviti društvene rizike za mentalno zdravlje studenata. Na mentalno zdravlje pozitivno utječu fizička aktivnost, psihološka pomoć i druženje s kolegama i prijateljima. Stresori koji negativno utječu na mentalno zdravlje su: perfekcionizam, strah od neuspjeha, nezadovoljstvo fakultetom, rad uz fakultet i briga o pronalasku posla nakon studiranja. Za akademski uspjeh bitne su emocionalna, socijalna ili akademska prilagodba. Studentice pokazuju više znakova anksioznosti i depresije od muških kolega, kao i svi studenti na preddiplomskoj razini u usporedbi s diplomskom razinom studija. Studenti na diplomskoj razini nisu zadovoljni s težinom pronalaska posla nakon fakulteta i s time kako ih je fakultet pripremio za tržište rada

    Military-political Analysis of the First Balkan War

    No full text
    Prvi balkanski rat je prvi veći sukob u kojem su se potlačene zemlje Balkana odlučile osloboditi Osmanske kontrole. Rat je započeo crnogorskom objavom rata Osmanskome Carstvu 8. listopada 1912. godine nakon čega su i druge članice Balkanskoga saveza isto učinile. Sukob je obuhvaćao dvije faze ratovanja koje su prekinute londonskim konferencijama od prosinca 1912. do veljače 1913. godine. Ovaj sukob je pokazao koliko su Balkanske zemlje bile spremne na rat i učinkovite na bojištu. Rat je završen potpisivanjem primirja u Londonu, 30. svibnja 1913. godine, a Prvi balkanski rat je posljedica imperijalističkih politika, Berlinskoga kongresa i osmanske hegemonije

    The Relationship between Humans and Animals from a Bioethical Perspective

    No full text
    Rad bioetički pristupa problemu moralnog statusa životinja, s posebnim naglaskom na antropocentričke i specističke prakse. Specizam je pojam koji se odnosi na diskriminaciju na temelju pripadnosti vrsti, pri čemu se ljudska bića smatraju moralno superiornima nad životinjama. U radu se razmatraju specističke prakse, uključujući uzgoj životinja za hranu, njihovu uporabu u znanstvenim istraživanjima te kao sredstva zabave. Istražuju se alternative koje smanjuju patnju životinja, ali one koje pružaju stvarnu slobodu. Ispituje se mogućnost bioetičkog argumentiranja prava životinja te mogućnost uključivanja životinja u moralnu zajednicu.This paper takes a bioethical approach to the moral status of animals, with an emphasis on anthropocentric and speciesist practices. Speciesism is a term that efers to discrimination based on species memberhip, whereby human beings are considered morally superior to animals. The paper examines speciesist practices, including farming of animals for food, their use in scientific research and as sources of entertainment. It explores alternatives that reduce animal suffering, but also those that provide real freedom. The possibility of bioethical argumentation of animal rights and the possibility of including animals in a moral community are examined

    The Conflict between Ethics and Robotics

    No full text
    Tema ovog rada je tehnološki napredak robota i kiborga gdje dolazi do sve većih ideja spajanja istih u socijalizaciju. Objasniti će se pojmovi robota i kiborga te njihove podjele kroz primjere. Spomenuti će se pokret transhumanizam kao i zastupnici istog pokreta koji podržavaju razvoj tehnologije s ciljem utjecaja i napretka na društvo te kritike istog pokreta. Pojavom robotizacije i kiborgizacije će se sociološki promotriti utjecaj robota i kiborga kroz antropomorfizam gdje će se ukazati moguće posljedice stapanja robota i kiborga u socijalizaciju što po nekim znanstvenicima može negativno utjecati na društvo, a posebice na djecu i na ljude starije dobi. Čitatelja će se približiti sa etičkim problemima i izazovima koji predstavljaju opasnost za društvo i njihovu daljnju budućnost te sa društvenom odgovornošću koja bi trebala biti prisutna uslijed drastičnih promjena kroz budućnost. Cilj ovog završnog rada je sociološki promotriti utjecaj robota i kiborga na ljude te na etičke probleme prilikom istoga. Metoda koja će se koristiti u završnom radu je pregled literature kojom će se detaljnije ukazati uzroci i posljedice sve naprednijih robota u suživotu s ljudima koji imaju svoje potrebe.The topic of this paper is the technological progress of robots and cyborgs, where there are increasing ideas of merging them into socialization. The concepts of robot and cyborg and their division will be explained through examples. The transhumanism movement will be mentioned, as well as representatives of the movement that support the development of technology with the aim of influencing society, as well as criticism of the same movement. With the emergence of robotization and cyborgization, the impact of robots and cyborgs will be sociologically observed through anthropomorphism, where the possible consequences of the merging of robots and cyborgs into socialization will be indicated, which according to some scientists can negatively affect society, especially children and the elderly. The reader will be introduced to ethical problems and challenges that pose a danger to society and their further future, and to social responsibility that should be present due to drastic changes in the future. The goal is to sociologically observe the influence of robots and cyborgs on people and the ethical problems associated with the same. The method that will be used in the final paper is a review of the literature, which will show in more detail the causes and consequences of increasingly advanced robots in coexistence with people who have their own needs

    Ethical breaches in journalism while reporting about women

    No full text
    Medijski sadržaji često prenose općeprihvaćene kulturne obrasce u vezi s rodnim identitetima, što uključuje i stereotipe o ženama. Takvi stereotipi mogu poticati seksizam i objektivizaciju žena, stvarajući štetne norme i standarde koji utječu na svakodnevni život i vrijednosti pojedinaca. Osim što stvaraju stereotipe, digitalni mediji nerijetko pristrano izvještavaju o nasilju i femicidima počinjenima nad ženama i zato je važno zauzeti kritički stav prema takvim sadržajima i zauzeti se za raznolike prikaze u medijima kako bi se stvorila pozitivna kultura poštovanja svih rodova. Ako nasilje u digitalnom svijetu promatramo samo kao ekstenziju stvarnoga života, važno je promicati novinarsku etiku prilikom izvještavanja o osjetljivim društvenim skupinama, primjerice ženama žrtvama obiteljskog nasilja. Stoga je cilj ovog rada osvijestiti važnost medijske reprezentacije žena i problema rodno uvjetovanog nasilja. U radu se analiziraju teoretski doprinosi o ulozi medija u oblikovanju javnog mišljenja i društvenih normi te naglašava odgovornost medija u predstavljanju raznolikih perspektiva na pravedan i inkluzivan način. Kroz primjere neetičnog izvještavanja o rodno utemeljenom nasilju, ističe se potreba za profesionalnim standardima u novinarstvu koji promiču točnost, empatiju i poštovanje ljudskih prava. Kroz analizu uloge medija u izvještavanju o temama poput femicida, naglašava se moć medija u podizanju svijesti i poticanju društvenih promjena. Radom se želi potaknuti aktivno sudjelovanje u promicanju pozitivnih promjena u medijskom prikazu žena i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja kroz podršku etičnom novinarstvu, osvješćivanje javnosti i aktivno zagovaranje pravednijeg društva.Media content often conveys commonly accepted cultural patterns related to gender identities including stereotypes about women. Such stereotypes can fuel sexism and objectification of women, creating harmful norms and standards that affect daily life and individual values. In addition to creating stereotypes, the media often inaccurately report on violence and femicides committed against women. It is important to critically examine such representations and promote inclusive and diverse portrayals in the media in order to create a positive culture of respect for all genders. The purpose of writing this is to raise awareness of the importance of media representation of women and gender-based violence issues. The paper encourages reflection on the role of the media in shaping public opinion and social norms, and highlights the media's responsibility in presenting diverse perspectives in a fair and inclusive manner. Through examples of unethical reporting on gender-based violence, the need for professional standards in journalism that promote accuracy, empathy, and respect for human rights is emphasized. Through the analysis of the media's role in reporting on topics such as femicides, the power of the media in raising awareness and promoting social change is highlighted. The paper aims to encourage active participation in promoting positive changes in the media representation of women and in fighting against gender-based violence through support for ethical journalism, raising public awareness, and actively advocating for a more just society

    784

    full texts

    3,354

    metadata records
    Updated in last 30 days.
    Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
    Access Repository Dashboard
    Do you manage Open Research Online? Become a CORE Member to access insider analytics, issue reports and manage access to outputs from your repository in the CORE Repository Dashboard! 👇