Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Building a Personal Brand in Classical Music in the Digitalised World
No full textThe digital revolution, driven by the development of media and social media, has brought about fundamental changes in numerous professions, including that of classical musicians. Therefore, this thesis examines the relationship between classical music and the individuals behind it. By exploring the concept of personal branding within the classical music industry, the research investigates what that entails, as well as what this means for the democratisation, popularisation and audience development of classical music in today's digital age. Building upon the history of (social) media, classical music (promotion), and their intersection, the paper provides an interdisciplinary overview of these fields. To gain deeper insights, semi-structured interviews with artists, managers, and media professionals were conducted. The research showed that personal branding became an integral part of musicians' careers, but that it can also aid the democratisation and audience development of classical music, especially via social media.Digitalna revolucija, predvođena razvojem medija i društvenih mreža, fundamentalno je promijenila brojne profesije, uključujući onu klasičnih glazbenika. Stoga, ovaj rad bavi se odnosom između klasične glazbe i pojedinaca koji stoje iza nje. Istražujući koncept osobnog brendiranja u industriji klasične glazbe, ovo istraživanje ispituje što to točno podrazumijeva, kao i kakvu ulogu to može imati u demokratizaciji, popularizaciji i razvoju publike klasične glazbe u današnjem digitalnom dobu. Kao temelj odnosa između razvoja medija, (promocije) klasične glazbe i njihovog sjecišta, rad pruža interdisciplinarni pregled ovih područja. Kako bi se dobio temeljitiji uvid, provedeni su polustrukturirani intervjui s umjetnicima, menadžerima i medijskim profesionalcima. Istraživanje je pokazalo da je osobno brendiranje postalo sastavni dio karijere glazbenika, ali i da ono može doprinijeti demokratizaciji i razvoju publike klasične glazbe, pogotovo putem društvenih mreža
Zagreb Cartoon Circle from 1951 to 1961
No full textPočetak animacije u Hrvatskoj seže u dvadesete godine prošlog stoljeća. Sve do 1950-ih produkcija crtanih reklama i kratkih animiranih filmova snimljenih u komercijalne i obrazovne svrhe bila je ograničena, uglavnom lišena umjetničkih ambicija i rijetko čuvana za buduće naraštaje. Bilo je i pojedinačnih, eksperimentalnih pokušaja snimanja animiranih filmova, najčešće financiranih vlastitim sredstvima, a jedina donekle sustavna i dijelom sačuvana produkcija bila je ona Škole narodnog zdravlja. Ovo razdoblje karakteriziraju korištenje primitivne i neadekvatne opreme te pojedinačni i međusobno nepovezani pokušaji rada na crtanom filmu. Međutim, tijekom pedesetih godina osnivaju se poduzeća za proizvodnju i distribuciju filmova koja se, između ostalog, bave i snimanjem crtanih filmova, uključujući i specijalizirane studije za crtani film. Važnost specijaliziranih studija bila je u profesionalnoj organizaciji, kontinuiranoj proizvodnji i, po prvi puta, udruživanju većeg broja stručno osposobljenih stvaraoca u realizaciju crtanog filma. Reklamni, namjenski crtani film 1950-ih godina, bilo da nastaje u specijaliziranim studijima ili u okvirima privatnih, poluprofesionalnih inicijativa, ima golemu važnost za nastanak i razvoj poetike reducirane animacije, doskora globalno proslavljene umjetničkim filmovima mahom istih autora u okviru Zagreb filma. Stoga mu se u ovome radu posvećuje veća pozornost nego li je to uobičajeno u povijesnim pregledima hrvatskog animiranog filma. Osnivanjem Studija za crtani film (SCF) Zagreb filma 1956. godine započelo je novo i najplodonosnije razdoblje u razvoju crtanog filma u Hrvatskoj. Na četvrtom Festivalu jugoslavenskog filma u Puli 1957. g. mladi autori Dušan Vukotić, Vatroslav Mimica i Nikola Kostelac dobili su priznanja za svoj rad. Sljedeće, 1958. g. na Drugim međunarodnim danima animacije (JICA) u Cannesu (na marginama slavnog igranofilmskog festivala) njihovi filmovi izazivali su oduševljenje opće i stručne publike. Tada je, zahvaljujući francuskim kritičarima Georgesu Sadoulu i Andréu Martinu, nastao općeprihvaćeni pojam Zagrebačka škola crtanog filma koji je obuhvaćao mnogo autora koji su stvorili svoje stilove temeljene na stiliziranom crtežu, geometrijskoj apstrakciji i drugim tendencijama modernističke likovnosti, dvodimenzionalnosti (plošnosti), reduciranoj animaciji, korištenju glazbe umjesto govora te odabiru ozbiljnih tema s jakim potencijalom hladnoratovskih i općenito društveno kritičkih alegorija. Zahvaljujući prvoj generaciji autora, stasale su nove generacije koje su svojim umjetničkim stvaralaštvom održali međunarodni uspjeh Zagrebačke škole crtanog filma.The beginning of animation in Croatia dates back to the 1920s. Until the 1950s, the production of cartoon advertisements and short animated films made for commercial and educational purposes was limited, mostly devoid of artistic ambitions and rarely preserved for future generations. There were also individual, experimental attempts to make animated films, most often financed with personal funds, and the only somewhat systematic and partially preserved production was that of the School of Public Health. This period was characterized by the use of rudimentary and inadequate equipment and individual and unrelated attempts to work on cartoons. However, during the 1950s, film production and distribution companies were founded, including specialized cartoon studios, that also dealt with making cartoons. The importance of specialized studios was in professional organization, continuous production and, for the first time, the association of a large number of professionally trained creators in the realization of cartoons. Advertising, dedicated cartoons of the 1950s, whether created in specialized studios or within the framework of private, semi-professional initiatives, had enormous importance for the creation and development of the poetics of reduced animation, celebrated globally by art films mostly by the same authors as part of Zagreb Film. Therefore, in this work, it is given more attention than usual in historical overviews of Croatian animated films. Founding of the Zagreb Film Cartoon Studio (SCF) in 1956 marked the beginning of a new and most fruitful period in the development of cartoons in Croatia. At the fourth Yugoslav Film Festival in Pula in 1957, young authors Dušan Vukotić, Vatroslav Mimica and Nikola Kostelac received awards for their work. The following year, in 1958, at the Second International Animation Days (JICA) in Cannes (on the sidelines of the famous feature film festival), their films delighted both the general and professional audience. It was then, thanks to French critics Georges Sadoul and André Martin, that the generally accepted term Zagreb School of Animated Film emerged, encompassing many authors who created their own styles based on stylized drawing, geometric abstraction and other tendencies of modernist art, two-dimensionality (flatness), reduced animation, the use of music instead of speech, and the selection of serious themes with a strong potential for Cold War and generally socially critical allegories. Thanks to the first generation of authors, new generations have grown up who, with their artistic creativity, have maintained the international success of the Zagreb School of Animated Film
Events in the municipality of Glina during the breakup of socialist Yugoslavia and the establishment of a multi-party system in Croatia until the end of June 1991
No full textCilj diplomskog rada jest na temelju vrela, onodobnih tiskovina i dostupne literature istražiti društveno-političke promjene u općini Glina u razdoblju oživljavanja višestranačkog sustava do kraja lipnja 1991. godine. Osnivanje lokalnih organizacija stranaka s nacionalnim predznakom započelo je u ožujku 1990. godine. Na izborima za odbornike u Skupštini općine Glina one formalno nisu osvojile većinu, no postupno je, do konstituirajuće sjednice, značajan broj odbornika pobjedničke koalicije lijevog bloka, okupljene oko Saveza komunista Hrvatske, prešao u redove Srpske demokratske stranke koja je, nakon političke krize, na prijevremenim izborima osvojila vlast. Potom je uslijedilo ubrzano približavanje strukturama vlasti pobunjenih Srba u Hrvatskoj (započeto još krajem srpnja 1990.) koje je kulminiralo napadom na Policijsku stanicu Glina.The aim of the thesis is to explore, based on sources, contemporary press and available literature, the socio-political changes in the Glina Municipality during the period of the revival of the multi-party system until the end of June 1991. The establishment of local organizations of parties with a national character began in March 1990. In the elections for councilors in the Glina Municipal Assembly, they did not formally win a majority, but gradually, by the time of the constituent session, a significant number of councilors of the victorious left-wing coalition, gathered around the League of Communists of Croatia, joined the ranks of the Serbian Democratic Party, which, after a political crisis, won power in early elections. This was followed by a rapid rapprochement of the rebel Serbs in Croatia with the structures of power (which started at the end of July 1990), which culminated in an attack on the Glina Police Station
The role of blockchain technology in social change
No full textOvaj rad pruža interdisciplinarnu analizu blockchain tehnologije s fokusom na njene društvene implikacije i potencijal za transformaciju odnosa moći, metodološki integrirajući tehnološke, ekonomske, sociološke, filozofske i političke perspektive. Blockchain u suštini omogućava decentralizirane sustave koji pomoću mehanizama konsenzusa osiguravaju distribuiranim čvorovima slaganje kod provjere istine unatoč prisutnosti zlonamjernih aktera. U kontekstu prve kriptovalute Bitcoin, to znači da nijedan akter ne može samovoljno kontrolirati sustav plaćanja te izdavanje tokena. U svrhu analize, preispituje se višedimenzionalna priroda novca i njegova povezanost s političkim strukturama, te opisuje razvoj blockchain ekosustava s pametnim ugovorima, decentraliziranim aplikacijama i novim oblicima digitalnog novca poput CBDC-a i digitalnih novčića (stablecoins). Primjenom Sztompkine teorije socijalnog nastajanja i sistemskim pregledom, blockchain se razumijeva u kontekstu širih društvenih procesa. Primjenom Weberovih i Castellsovih spoznaja iz područja sociologije moći, rad pokazuje kako blockchain može djelovati kao kontra-moć dominantnim mrežama, posebno u financijskom sustavu gdje postoje značajne asimetrije moći. Analize razotkrivaju dijalektički odnos između inovacije i postojećih struktura, gdje etablirane institucije nastoje, zasada uspješno, kooptirati transformacijski potencijal blockchaina, unatoč tehnološkoj mogućnosti otpora centraliziranim strukturama moći. To znači da nije inherentno i jednoznačno oslobađajuć ni opresivan. Kao takav, blockchain može služiti i kao alat otpora centraliziranim strukturama moći i kao mehanizam za njihovo jačanje, ovisno o specifičnim implementacijama, regulatornim okvirima i sociopolitičkom kontekstu. Konačni ishod ovisit će o kompleksnoj interakciji između strukturnih uvjeta te kapaciteta i volje aktera za agencijom u smjeru društvene promjene, predstavljajući novi teren za kontinuiranu dijalektiku između institucionalnog poretka i opirajuće agencije.This paper provides an interdisciplinary analysis of blockchain technology, focusing on its social implications and potential for power relation transformation, methodologically integrating technological, economic, sociological, philosophical, and political perspectives. Blockchain essentially enables decentralized systems that use consensus mechanisms to ensure distributed nodes agree on truth verification despite the presence of malicious actors. In the context of Bitcoin, the first cryptocurrency, this means no single actor can arbitrarily control the payment system or token issuance. The analysis examines money's multidimensional nature and its connection to political structures, describing the blockchain ecosystem's evolution with smart contracts, decentralized applications, and new digital currency forms like CBDCs and stablecoins. Applying Sztompka's theory of social becoming and systematic review, blockchain is understood within broader social processes. Through Weber's and Castells' insights from sociology of power, the paper demonstrates how blockchain can function as counter-power to dominant networks, particularly in the financial system with significant power asymmetries. The analyses reveal a dialectical relationship between innovation and existing structures, where established institutions successfully co-opt blockchain's transformational potential despite its technological capacity to resist centralized power structures. This indicates blockchain is neither inherently liberating nor oppressive, potentially serving both as resistance to centralized power structures and as a mechanism for their reinforcement, depending on specific implementations, regulatory frameworks, and sociopolitical context. The ultimate outcome will depend on the complex interaction between structural conditions and actors' capacity and will for agency toward social change
Ljudska prava iz demografske perspektive
No full textOvaj rad razmatra ljudska prava iz demografske perspektive. Ljudska prava su temeljna, univerzalno prepoznata prava koja predstavljaju minimum jamstva za svakoga čovjeka i za ostvarenje mirnoga suživota. Demografska perspektiva izrazito je korisna jer demografija ima potencijal u velikoj mjeri pomoći praćenju i razvoju ljudskih prava s obzirom na to da proučava stanovništvo s vrlo širokog i šarolikog spektra te može tumačiti podatke i njihove rezultate u odnosu na gotovo svaku varijablu proučavanja društva. Ljudska prava protive se diskriminaciji. Diskriminacija razara same temelje ljudskih prava koja polaze od toga da ona pripadaju svakoj osobito neovisno o njezinim vanjskim i unutarnjim osobinama i/ili karakteristikama. Temeljne demografske varijable preko kojih se ljudska prava mogu izučavati su dob, spol, etničnost te socioekonomski status. Promatrajući kršenja ljudskih prava u demografskom kontekstu, ljudi se najviše suočavaju s ekonomskom nejednakosti i nemogućnosti pristupu osnovnim pravima, diskriminacijom nad etničkim manjinama, rodno uvjetovanom nasilju koje najviše proživljavaju žene, neadekvatnom zaštitom djece te diskriminacijom osoba s invaliditetom. Kako bi se ljudska prava mogla zaštititi, potrebno je suočiti se i s demografskim izazovima poput starenja stanovništva te osigurati veću brigu i pravnu zaštitu nad starijim osobama, izboriti se protiv rodne neravnopravnosti, očuvati kulturu, ne zanemarivati autohtone narode i različitost u svijetu te pokušati u što većoj mjeri reducirati siromaštvo. Kako bi se osnažila ljudska prava te osigurao što dostojanstveniji život ljudima u svijetu, potrebno je postaviti adekvatnije i zadovoljavajuće zakonodavne i političke mjere od strane nacionalnih vlada i vladajućih u svijetu. Poticanje obrazovanja za ljudska prava, kampanje za podizanje svijesti, ali i međunarodne suradnje također su ključni elementi za osnaživanje ljudskih prava
Psychosocial indicators of health-related quality of life of Croatian war veterans
No full textZbog povećane izloženosti kroničnim zdravstvenim problemima, ključno je proučavanje čimbenika koji utječu na zdravstvenu kvalitetu života hrvatskih branitelja. Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost te utvrditi doprinos psihološke otpornosti, usamljenosti, kvalitete obiteljskog funkcioniranja i depresivnosti u objašnjenju zdravstvene kvalitete života. Istraživanje je provedeno na uzorku od 126 branitelja, od kojih su 83,3% muškarci, dok 28,6% ima dijagnozu PTSP-a, a čak 82,5% ne traži psihološku ili psihijatrijsku pomoć. Za mjerenje varijabli korišteni su standardizirani instrumenti: SF-36 za procjenu zdravstvene kvalitete života, Kratka skala otpornosti, UCLA skala usamljenosti, DASS skala za depresiju, anksioznost i stres te Skala kvalitete obiteljskog funkcioniranja. Podaci su prikupljeni metodom papir-olovka putem braniteljskih udruga, uz tehniku snježne grude. Rezultati ukazuju na negativnu povezanost usamljenosti i depresije sa zdravstvenom kvalitetom života, dok je otpornost značajno pozitivno povezana. Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja ima nižu povezanost, a ističe se skladnost koja je povezana s boljim mentalnim zdravljem. U svrhu ispitivanja doprinosa psihosocijalnih odrednica, provedena je hijerarhijska regresija na svih
osam subskala zdravstvene kvalitete života. Depresija se ističe kao najsnažniji prediktor, posebno u domenama mentalnog zdravlja i vitalnosti, dok otpornost pridonosi objašnjenju osjećaja boli i mentalnog zdravlja. Kvaliteta obiteljskog funkcioniranja ima slabiji, ali pozitivan utjecaj, posebice kroz Skladnost i Konflikt. Zaključno, istraživanje ističe važnost psihosocijalne podrške i preventivnih programa za jačanje otpornosti i smanjenje depresije među braniteljima kako bi se unaprijedila njihova zdravstvena kvaliteta života.Due to increased exposure to chronic health problems, studying the factors influencing the health-related quality of life of Croatian war veterans is crucial. The aim of the research was to examine the correlations and determine the contribution of psychological resilience, loneliness, family functioning quality, and depression in explaining health-related quality of
life. The study included a sample of 126 veterans, of whom 83.3% were men, 28.6% had a PTSD diagnosis, and 82.5% reported not seeking psychological or psychiatric help. Standardized instruments were used: the SF-36 for assessing health-related quality of life, the Brief Resilience Scale, the UCLA Loneliness Scale, the DASS for depression, anxiety, and stress, and the Family Functioning Quality Scale. Data were collected via a paper-pencil method through veterans' associations using a snowball sampling technique. The results indicate a negative association of loneliness and depression with health-related quality of life, while resilience plays a potentially protective role. Family functioning quality showed a lower correlation, with harmony being particularly associated with better mental health. To explore the contributions of psychosocial determinants, hierarchical regression was performed on all eight subscales of health-related quality of life. Depression emerged as the strongest predictor, especially in the domains of mental health and vitality, while resilience contributed to explaining pain and mental health. Family functioning quality had a weaker but positive influence, particularly through Harmony and Conflict. In conclusion, the study highlights the importance of psychosocial support and preventive programs aimed at strengthening resilience and reducing depression among veterans to improve their health-related quality of life
Linguistic (in)decency: Vulgarism in normative manuals of the Croatian language
No full textJezična (ne)pristojnost višeslojno je područje u kojem se prepliću norme, društvene vrijednosti, tabu-teme i stvarna jezična praksa. U središtu analize je položaj vulgarizama unutar hrvatskih normativnih priručnika, ponajprije rječnika, u kojima se ispituje njihova prisutnost, leksikografska obrada i normativno označavanje. Poseban naglasak stavljen je na lekseme koji se odnose na spolne organe, seksualne radnje te tjelesne izlučevine. Ti pojmovi, iako su česti u govornoj praksi, redovito su izostavljeni iz službenih jezičnih izvora ili obilježeni oznakom vulg. Proučava se način na koji različiti tipovi rječnika, kao što su opći, školski i stručni (medicinski) pristupaju tim leksemima. Rječnici imaju različite pristupe. Školski rječnici većinom izbjegavaju te izraze, opći ih uključuju, ali uz stilističku regulaciju, a medicinski rječnik primjenjuje neutralnu, znanstveno utemeljenu terminologiju. Semantička analiza pokazuje kako su ti izrazi dio bogate i aktivne jezične stvarnosti, što ukazuje na raskorak između institucionaliziranoga jezičnoga standarda i živoga jezika. Rad integrira teorijske uvide iz sociolingvistike, pragmatike, leksikografije i antropologije jezika, s ciljem razumijevanja jezičnih normi ne samo kao lingvističkih, nego i kao kulturnih i ideoloških konstrukata. Problem vulgarizma otvara pitanja granica jezika pristojnosti, mehanizama isključivanja, uloge eufemizacije i potreba za deskriptivnijim i demokratičnijim pristupom u normativnim praksama.Linguistic (in)decency is a mulit-layered area in which norms, social values, taboo topics and actual linguistic practice are interwined. The focus of the analysis is on the position of vulgarisms within Croatian normative language resources, primarly dictionaries, in which their presence, lexicographic processing and normative marking are analyzed. Particular attention is paid to lexems referring to sexual organs, sexual acts and bodily secretions. These terms, although common in everyday speech, are regularly omitted from official language sources or marked with the mark vulg. Different types of dicitionaries, general, school and specialized (medical), demonstrate varyng approaches. School dictionaries mostly avoid these expressions, general dictionaries include them, but with stylistic regulation, while medical dictionary uses neutral, scientific terminology. A semantic field analysis reveals that these terms are part of an active expressive linguistic repertoire, highlighting a tension between prescriptive norms and lived language use. The analysis incorporates perspective from sociolinguistics, pragmatics, lexicography and linguistic antropology to explore language norm not only as linguistic construct but as cultural and ideological practices. The issue of vulgarisms raises broader question about linguistic exclusion, boundaries of propriety, euphemization strategies and the need for a more descriptive and inclusive approach in language planning
Testing the usefulness of artificial intelligence tools in the construction of questionnaires in the dispositional domain
No full textCilj ovog istraživanja je utvrditi koliko je umjetna inteligencija, točnije ChatGPT korisna u konstrukciji upitnika u dispozicijskoj domeni kroz psihometrijsku validaciju IPIP-50 AI – AI verzija markera Velepetorog modela ličnosti. U istraživanju je sudjelovalo 250 studenata različitih studijskih smjerova i godina fakulteta u Zagrebu, među kojima je bilo 71,2 % ženskih i 28,8 % muških sudionika. Prosječna dob sudionika bila je 21,28 godine (SD=2,41). Istraživanje je provedeno online putem poveznice na Google obrazac koji su studenti dobili putem e-maila studentske udruge ili putem Facebook grupe. Korišteni su upitnici IPIP-20S, originalni IPIP-50 i IPIP-50 AI. Rezultati su pokazali zadovoljavajuće pouzdanosti na subskalama ekstraverzije (α = 0,876), savjesnosti (α = 0,838), emocionalne stabilnosti (α = 0.893), intelekta (α = 0,800) te ugodnosti (α = 0,756). Faktorskom analizom potvrđeno je postojanje pet faktora kojima je objašnjeno 42,507 % ukupne varijance. Usporedbom faktorskih struktura i međusobnih korelacija utvrđena je visoka konvergentna valjanost za većinu faktora, osobito ekstraverziju i emocionalnu stabilnost, dok je divergentna valjanost ocijenjena zadovoljavajućom, s obzirom na relativnu neovisnost između različitih faktora, kako unutar tako i između upitnika. Rezultati upućuju na to da AI-generirani upitnik pokazuje zadovoljavajuće metrijske karakteristike, iako su uočena određena odstupanja u saturacijama čestica i obrascima međufaktorskih povezanosti, što ukazuje na ograničenja potpunog oslanjanja na automatiziranu selekciju čestica bez stručne evaluacije. Zaključno, AI može poslužiti kao podrška u konstrukciji psihometrijskih instrumenata, no uloga stručnjaka i dalje ostaje ključna u osiguravanju kvalitete konačne mjere.The aim of this study was to determine the extent to which artificial intelligence, specifically ChatGPT, can be useful in the construction of questionnaires within the dispositional domain through the psychometric validation of the IPIP-50 AI – the AI-generated version of the Big Five personality model markers. The study involved 250 students from various study programs and academic years at the University of Zagreb, with 71.2% female and 28.8% male participants. The average age of participants was 21.28 years (SD = 2.41). The research was conducted online via a Google Forms link, distributed to students through student association emails or a Facebook group. The questionnaires used were the IPIP-20S, the original IPIP-50, and the IPIP-50 AI. The results showed high reliability for the subscales of extraversion (α = 0.876), conscientiousness (α = 0.838), emotional stability (α = 0.893), and intellect (α = 0.800), and good reliability for the agreeableness subscale (α = 0.756). Factor analysis confirmed the presence of five factors, explaining 42.507% of the total variance. Comparison of factor structures and intercorrelations revealed high convergent validity for most factors, especially extraversion and emotional stability, while divergent validity was assessed as satisfactory, given the relative independence between different factors both within and between questionnaires. The results suggest that the AI-generated questionnaire demonstrates satisfactory psychometric properties, although some discrepancies in item loadings and inter-factor correlation patterns indicate limitations of fully relying on automated item selection without expert evaluation. In conclusion, AI can serve as a valuable aid in the
construction of psychometric instruments, but the role of human experts remains essential in ensuring the quality of the final measure
Cuban-Soviet Relations: Alliance and Tensions
No full textOvaj diplomski rad analizira kompleksan i višeslojan odnos Kube i Sovjetskog Saveza u razdoblju od 1961. godine pa sve do 1991. godine, s posebnim naglaskom na ideološke, političke i strateške čimbenike koji su oblikovali njihovo savezništvo tijekom Hladnog rata. Nakon Kubanske revolucije i američke izolacije, Kuba se okrenula Sovjetskom Savezu, što je dovelo do dubokih političkih, ekonomskih i vojnih veza koje su kulminirale Kubanskom krizom projektila 1962. godine. Tijekom 1960-ih i 70-ih, odnosi su se dodatno učvrstili kroz sovjetsku ekonomsku pomoć i vojnu suradnju, unatoč povremenim ideološkim nesuglasicama i težnji Havane za većom neovisnošću. Kasnije su uslijedile i tenzije uzrokovane različitim nacionalnim interesima, kubanskim vojnim intervencijama u inozemstvu i promjenama u sovjetskoj vanjskoj politici. Raspad Sovjetskog Saveza označio je kraj savezništva i doveo do nove faze kubanske međunarodne izolacije. Kroz analizu kubansko-sovjetskog odnosa, rad istražuje dinamiku asimetričnog savezništva te postavlja pitanje koliko je podrška Sovjetskog Saveza zapravo bila korisna Kubi.This master thesis analyzes the complex and multilayered relationship between Cuba and the Soviet Union from 1961 to 1991, with particular emphasis on the ideological, political, and strategic factors that shaped their alliance during the Cold War. Following the Cuban Revolution and U.S. isolation, Cuba turned to the Soviet Union, resulting in deep political, economic, and military ties that culminated in the Cuban Missile Crisis in 1962. During the 1960s and 1970s, the relationship was further solidified through Soviet economic assistance and military cooperation, despite occasional ideological disagreements and Havana’s aspiration for greater independence. Later, tensions emerged due to diverging national interests, Cuban military interventions abroad, and changes in Soviet foreign policy. The dissolution of the Soviet Union marked the end of the alliance and led to a new phase of Cuba’s international isolation. Through an analysis of Cuban-Soviet relations, this thesis explores the dynamics of an asymmetric alliance and raises the question of how beneficial Soviet support truly was for Cuba
The Beginning of agriculture and its development through theory and myth in the Levant region
No full textZačetak poljoprivrede je jedan fenomen koji još uvijek muči znanstvenike – kada i zašto je došlo do tranzicije ljudske djelatnosti lova i sakupljanja na poljoprivredu. Do pojave znanosti, ljudi su objašnjavali začetak poljoprivrede kroz davne mitske priče o poljoprivredi kao božanskom daru koji je uzdigao ljudsku civilizaciju. S druge strane, suvremena znanost donosi nam znanje o uzgoju i pripitomljavanju biljaka kroz razne varijabilne klimatske epohe ljudske povijesti. Jedan od prvih lokaliteta na kojem se odvila tranzicija na poljoprivredu poznat nam je pod nazivom Tell Abu Hureyra.The origin of agriculture is a phenomenon that still puzzles scientists - when and why did the transition from hunting and gathering to farming occur. Before the advent of science, people explained the beginnings of agriculture through ancient mythical stories of farming as a divine gift that elevated human civilization. On the other hand, modern science provides us with knowledge about the cultivation and domestication of plants through various variable climatic epochs of human history. One of the earliest sites where the transition to agriculture took place is known as Tell Abu Hureyra