Repository of Faculty of Humanities and Social sciences, University of Split
Not a member yet
3473 research outputs found
Sort by
PEDAGOGICAL PREVENTION OF AGGRESSIVE BEHAVIOR OF ADOLESCENTS
Agresivnost se odnosi na nanošenje štete ili povrede stvarima ili drugim pojedincima uz namjeru da se nanese šteta, odnosno povrijedi druga osoba. Razni čimbenici utječu na rizik od razvoja agresivnog ponašanja kod adolescenata, pa ga tako rizični povećavaju, a zaštitni umanjuju. Pritom se ti čimbenici ne javljaju samo u obitelji i u školi, već obuhvaćaju sve razine u kojima se adolescent nalazi i njegove osobine ličnosti. Kada je riječ o školskom okruženju rizični, odnosno zaštitni čimbenici povezani su sa školskom klimom, utjecajem učitelja koji predaju u školi, odnosom prema vršnjacima, kvalitetom škole, akademskim uspjehom itd. Škola kao odgojno-obrazovna ustanova ima odgovornost reagirati preventivno kako bi spriječila agresivno ponašanje i ostale probleme u ponašanju. U preventivnim aktivnostima sudjeluju stručni suradnici zaposleni u školama, a među njima i pedagozi. Oni se u tu svrhu koriste različitim strategijama, uključujući procjenu vjerojatnosti problema u ponašanju kod adolescenata i poduzimanje koraka za sprječavanje problema u ponašanju tijekom individualnih i grupnih aktivnosti, kao i radionica. Isto tako, pedagozi su usredotočeni na poticanje emocionalne inteligencije kod učenika kroz stjecanje socijalnih vještina, suradnju s roditeljima, savjetovanje s učiteljima i drugim stručnjacima te njegovanje pozitivnog školskog okruženja kako bi se spriječili probleme u ponašanju kod mladih.Aggression refers to causing damage or injury to things or other individuals with the intention of causing damage, or injuring another person. Various factors affect the risk of developing aggressive behavior in adolescents, so risky ones increase it, and protective ones decrease it. At the same time, these factors do not occur only in the family and at school, but include all the levels in which the adolescent is and his personality traits. When it comes to the school environment, the risk and protective factors are related to the school climate, the influence of the teachers who teach at the school, the attitude towards peers, the quality of the school, academic success, etc. The school as an educational institution has the responsibility to react preventively in order to prevent aggressive behavior and other behavioral problems. Professional associates employed in schools, including pedagogues, participate in preventive activities. They use a variety of strategies for this purpose, including assessing the likelihood of behavioral problems in adolescents and taking steps to prevent behavioral problems during individual and group activities, as well as during workshops. Likewise, pedagogues are focused on fostering emotional intelligence in students through acquiring social skills, collaborating with parents, consulting with teachers and other professionals, and fostering a positive school environment to prevent behavioral problems among youth
SUVREMENI ZAPISI TRADICIJSKE BAŠTINE U ROŠKOM POLJU
U ovome je radu prikazana tradicijska baština na području Roškog Polja uz pomoć stručne literature te iskaza ljudi koji su nekoć živjeli na spomenutom lokalitetu. Poveći dio posvećen je shvaćanju crkveno-pučke baštine koja je uvelike prisutna kroz obrede, slavlja i iščekivanja katoličkih blagdana kao što je vrijeme adventa, Božića te blagdana usko vezanih uz to razdoblje kao što su Sveti Stjepan, Materice, Očići, Silvestrovo i Sveta tri kralja. Nadalje, vrhunac katoličkog slavlja ipak je Uskrs, a značajna je i korizma te Veliki tjedan koji mu prethode. Posebno mjesto u tradiciji Roškog Polja čini usmena književnost, odnosno povijesne predaje koje se i danas ponosno pripovijedaju te mitološke i demonološke predaje u koje se nekad vjerovalo. Konačno, nije izostavljen ni prikaz tradicije koju vezujemo uz folklorno kazalište kao što su vukarski ophodi te mnogi svadbeni običaji. Suvremeni zapisi pomažu pri očuvanju tradicijske baštine pojedinog mjesta.This paper portrays the traditional heritage of the Roško Polje area using the cited works and testimonies of people who once lived in this locality. A significant part is devoted to understanding the church-folk heritage, which is deeply embedded in the rituals, celebrations, and anticipation of Catholic holidays such as the time of Advent and Christmas, but also closely related holidays such as St. Stephen's Day, Materice, Očići, New Year's Eve, and Epiphany. Furthermore, the pinnacle of Catholic celebration is Easter, while Lent and Holy Week, which are preceding it, are also of great importance. Oral literature, including historical tales still proudly recounted today, as well as mythological and demonological tales once believed in, occupies a special place in the tradition of Roško Polje. Finally, the paper also addresses traditions linked to folk theater, such as wolf processions and various wedding customs. Contemporary records play a crucial role in preserving the traditional heritage of a particular place
Romanička sakralna arhitektura i skulptura u Zadru
Glavni razlozi pojave romanike u Hrvatskoj su uvođenje feudalne vlasti i dolazak benediktinaca na Jadran. U ranoj romanici masa postaje puno kompaktnija u odnosu na ranije građevine, čija je unutrašnjost puna autonomnih prostora. Krajem 6. st. u Dalmaciji prestaje uporaba kapitela, koji se opet pojavljuju u 11. st., što čini jednu od razlika između predromanike i romanike. U romanici opet oživljavaju trobrodne bazilike s kolonadama. Prve bazilike iz 11. st. vežu se uz redovničke samostane. Kao uvod u romaniku prvo se spominje crkva sv. Nediljice koja potječe iz kasne predromanike i nije sačuvana do danas. U Zadru je najpoznatiji primjer trobrodne bazilike iz 11. st. crkva sv. Marije Velike, koja je tijekom 16. st. porušena zbog proširenja gradskih zidina, ali sačuvala je izvorne kolonade s kapitelima. U 11. se stoljeću u Dalmaciji, osim trobrodnih bazilika, pojavljuju i skromnije građevine prekrivene svodovima, čime se nastavlja tradicija predromanike. Kolonade su u ovim objektima služile kao potpora svodovima ili kupolama. Takvi primjeri su u Zadru crkva sv. Lovre i netom spomenuta crkva sv. Nediljice. Iz romaničkog perioda potječu dalmatinske katedrale i brojni kulturni spomenici koji u velikoj mjeri formiraju identitet grada, što je slučaj i sa Zadrom. Zadarska romanika prednjačila je u odnosu na velika romanička postignuća širom Dalmacije. Zvonik i kapitularna dvorana sv. Marije prvi su hrvatski primjeri zrele romanike, što se očituje kroz skladan odnos plohe i volumena, fino klesane kapitele, pojasnice, friz palmeta i križno rebrasti svod. Crkva sv. Krševana također je važna predstavnica zadarske romanike, koja i danas predstavlja jedan od simbola grada. Sakralna skulptura također je povezana s navedenim arhitektonskim objektima. To su pluteji iz sv. Nediljice i iz sv. Lovre te portali iz sv. Lovre i iz katedrale, u kojoj se nalazi i ciborij prokonzula Grgura.The main reasons for the appearance of Romanesque in Croatia are the introduction of feudal rule and the arrival of the Benedictines on the Adriatic. In early Romanesque, the mass becomes much more compact compared to earlier buildings, whose interior is full of autonomous spaces. At the end of the 6th century in Dalmatia, the use of capitals ceases, and they appear again in the 11th century, which is one of the differences between pre-Romanesque and Romanesque. Three-nave basilicas with colonnades are revived in Romanesque. The first basilicas from the 11th century are connected to religious monasteries. As an introduction to Romanesque, the church of St. Nediljica, which originates from the late pre-Romanesque period and has not been preserved to this day. In Zadar, the most famous example of a three-nave basilica from the 11th century is the church of St. Mary the Great, which was demolished during the 16th century due to the expansion of the city walls, but preserved the original colonnades with capitals. In the 11th century, in addition to three-nave basilicas, more modest buildings covered with vaults appeared in Dalmatia, continuing the pre-Romanesque tradition. Colonnades in these buildings served as support for vaults or domes. Such examples are in Zadar the church of St. Lawrence and the just mentioned church of St. Sundays. From the Romanesque period, the Dalmatian cathedrals and numerous cultural monuments form the city's identity to a large extent, which is also the case with Zadar. Zadar's Romanesque took the lead in relation to the great Romanesque achievements throughout Dalmatia. Belfry and capitular hall of St. Maria are the first Croatian examples of mature Romanesque, which is evident through the harmonious relationship between surface and volume, finely carved capitals, belts, palmette frieze and cross-ribbed vault. Church of St. Krševan is also an important representative of Zadar's Romanesque architecture, which is still one of the symbols of the city. Sacral sculpture is also associated with the mentioned architectural objects. These are plutei from St. Nediljica and from St. Lawrence and portals from St. Lawrence and from the cathedral, which also houses the ciborium of Proconsul Gregory
CHARACTERISTICS OF GIFTED CHILDREN AND TECHNIQUES FOR WORKING WITH THEM IN PRESCHOOL INSTITUTIONS
Ovaj završni rad istražuje darovitost kod djece predškolske dobi, s posebnim naglaskom na ulogu odgajatelja i obitelji. Darovita djeca pokazuju izvanredne sposobnosti koje nadmašuju očekivanja za njihovu dob te zahtijevaju pažljivo proučavanje i prilagođene metode odgoja i obrazovanja. Ključne komponente darovitosti uključuju iznadprosječno razvijene sposobnosti, osobine ličnosti i kreativnost, a njihov razvoj ovisi o potpori iz okoline. Odgajatelji imaju ključnu ulogu u prepoznavanju i poticanju darovitosti kroz individualizirane pristupe i prilagođene programe. Obitelji također igra bitnu ulogu u stvaranju podržavajuće okoline koja prepoznaje i potiče potencijal djece. Pravna zaštita i prava darovite djece u Hrvatskoj također su razmotrena, uključujući dostupne resurse i programe za njihov optimalan razvoj. Deskriptivna metoda korištena je za opisivanje ključnih aspekata darovitosti, uključujući načine prepoznavanja i podržavanja darovite djece u vrtiću i obitelji. Cilj ovog rada je pružiti sveobuhvatan pregled darovitosti kod djece predškolske dobi te istaknuti važnost prilagođenih pristupa u odgoju i obrazovanju. Rad naglašava potrebu za koordiniranim naporima odgajatelja, roditelja i šire zajednice kako bi se osigurao uspješan razvoj i ostvarenje potencijala darovite djece.This thesis explores giftedness in preschool children, with a special emphasis on the roles of educators and families. Gifted children exhibit exceptional abilities that exceed age expectations and thus require careful study and tailored educational methods. The key components of giftedness include above-average abilities, personal traits, and creativity, and their development depends on the support from their environment. Educators play a crucial role in recognizing and fostering giftedness through individualized approaches and tailored programs. Families also play a vital role in creating a supportive environment that recognizes and nurtures children's potential. The legal protection and rights of gifted children in Croatia are also examined, including available resources and programs for their optimal development. The descriptive method was used to describe the key aspects of giftedness, including ways to identify and support gifted children in preschools and families. The aim of this thesis is to provide a comprehensive overview of giftedness in preschool children and to highlight the importance of tailored approaches in education and upbringing. The thesis emphasizes the need for coordinated efforts by educators, parents, and the broader community to ensure the successful development and realization of the potential of gifted children
PRIJELAZI U ŽIVOTU DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
Prijelazi u životu, od upoznavanja nove zajednice do aktivnog sudjelovanja u njoj, dovode do promjena u svakodnevnim rutinama, identitetu i odnosima. Podrška zajednice i pravovremene informacije mogu smanjiti stres i nesigurnost. Početak djetinjstva donosi brojne promjene i izazove, pri čemu je prelazak iz obitelji u vrtić prvi veliki korak. Odnosi s obitelji i zajednicom prije ove promjene ključni su za prilagodbu na novu sredinu. Uloga obitelji i vrtića je važna za olakšavanje tranzicije i jačanje djetetove otpornosti. Prijelaz iz vrtića u školu označava početak formalnog obrazovanja i značajnu promjenu identiteta djeteta. Iako obrazovni sustav često stavlja naglasak na akademska postignuća, važno je uskladiti pristup između vrtića i škole kako bi se zadovoljile individualne potrebe djeteta i fokus stavio na proces, a ne samo na krajnji ishod. Kontinuirano praćenje i dokumentiranje djetetovih potreba uz aktivnu suradnju roditelja i odgajatelja poboljšava prilagodbu i napredak djeteta.Transitions in life, from encountering a new community to actively participating in it, lead to changes in daily routines, identity, and relationships. Community support and timely information can reduce stress and uncertainty. The beginning of childhood brings numerous changes and challenges, with the transition from family to preschool being the first major step. Relationships with family and the community prior to this change are crucial for adjusting to a new environment. The roles of family and preschool are important for easing the transition and strengthening the child's resilience. The transition from preschool to school marks the start of formal education and a significant change in the child's identity. Although the educational system often emphasizes academic achievements, it is important to align approaches between preschool and school to meet the child's individual needs, focusing on the process rather than just the final outcome. Continuous monitoring and documenting of the child's needs, along with active collaboration between parents and educators, enhance the child's adjustment and progress
INFLUENCE OF DIFFERENT MUSIC GENRES ON LEARNING PROCESSES
This study investigated how background music impacts our cognitive abilities, specifically examining how different music genres affect test scores among students. With a sample size of 164 participants, the research used a randomized control trial where students were exposed to one of four music conditions (instrumental classical, vocal classical, instrumental metal, vocal metal) or silence while studying a text on the topic of “Illusion of Frequency”. Participants were allocated to these conditions using convenience sampling. Kruskal Wallis along with descriptive statistics was used in the R studio software to analyze the differences between the groups. Results showed significant differences in test scores across several musical conditions. Participants in the silent condition scored highest, while participants exposed to vocal metal music scored significantly lower, suggesting that complex and vocal music may hinder cognitive performance. Every other musical condition was shown to significantly disrupt learning processes compared to the silent condition. Furthermore, there was a weak but significant positive correlation between music enjoyment and test scores, indicating that while music enjoyment influences cognitive performance, it is not the primary factor. The study's results highlight the potential cognitive benefits of silence or instrumental music during study sessions, while also acknowledging limitations such as the female-majority sample and the short duration of music exposure. The findings contribute to the ongoing debate on whether music impacts learning and suggests open areas for future research to explore and find the interplay between music, enjoyment, and cognitive performance.Ovo istraživanje istraživalo je kako glazba u pozadini utječe na naše kognitivne naše sposobnosti, specifićno ispitujući kako različiti glazbeni žanrovi utječu na rezultate testova među studentima. S veličinom uzorka od 164 sudionika, istraživanje je koristila randomizirano kontrolirano istraživanje gdje su studenti bili izloženi jednom od četiri glazbena uvjeta (instrumentalna klasika, vokalna klasika, instrumentalni metal vokalni metal) ili tišini dok su proučavali tekst na temu “Iluzija frekvencije”. Studenti su raspoređeni u ove uvjete korištenjem pogodnog uzorka. Kruskal-Wallis skupa sa deskriptivnom statistikom je korištena u Rstudio softveru na analizu razlika između skupina. Rezultati su pokazali značajne razlike u rezultatima testova u nekoliko glazbenih uvjeta. Sudionici u tihom okruženju su postigli najviše bodova, dok su sudionici koji su bili izloženi vokalnoj metal glazbi postigli značajno niže rezultate, što sugerira da složena i vokalna glazba može ometati kognitivne sposobnosti. Pokazalo se da svaki drugi glazbeni žanr ometa proces učenja u usporedbi s tihim stanjem. Postojala je i slaba, ali značajna pozitivna korelacija između užitka u glazbi i rezultata na testu, što ukazuje da uživanje u glazbi, iako utječe na kognitivne sposobnosti, nije primarni faktor. Rezultati eksperimenta naglašavaju potencijalne kognitivne prednosti tišine ili instrumentalne glazbe tijekom vremena učenja, dok također priznaju ograničenja kao što su nenasumični uzorak i kratko trajanje izlaganja glazbe. Rezultati pridonose raspravi koja je u tijeku o tome utječe li glazba na učenje i predlažu otvorena područja za buduća istraživanja i pronalaženje međuigre između užitka i kognitivnih sposobnosti
CONCEPTS OF MENTAL HEALTH THROUGH HISTORY OF PSYCHOLOGY
This thesis investigates changing conceptions of mental health concerning significant shifts and influences since psychology was established as a discipline. It considers some early conceptualizations of mental illness including somatogenic, supernatural; and psychogenic origins while tracking how far practices concerning mental health have gone ranging from primitive remedies to modern approaches in treatment. In addition, this study covers prominent people such as Sigmund Freud, Carl Jung, Abraham Maslow, Carl Rogers, and Aaron Beck, who have made noteworthy contributions to conceptualizing mental health and mental illnesses. This text also covers criticism from postmodern theorists like Michel Foucault, Thomas Szasz, and Erving Goffman who all took issue with orthodox psychiatry and the medicalization of mental health problems. An examination of the historical classification of mental disorders is also discussed in this thesis, including how the DSM has developed from its first edition to DSM-V, while homosexuality, transgenderism, and ADHD were pathologized and redefined as an effect. The role of societal norms, economic factors, and wider socio-cultural context on mental health perception is examined. For example, psychiatry was used for political repression in Nazi Germany and the Soviet Union. Furthermore, the influence of capitalism, family structure changes, and pharmaceutical companies are confounding influences further complicating issues in understanding mental health. Finally, the study looks at the intricacies surrounding 21st-century mental health such as the rise of social media, urbanization, and failing economy, but also a growing awareness of psychological matters advocating for a cultural cross-continental view on this subject that recognizes different social dynamics like family, religious and economic status. It calls for revisiting contemporary discourses about mental well-being and questioning if existing definitions contribute to the attainment of an individual’s well-being.Ovaj rad istražuje promjene u shvaćanju mentalnog zdravlja od uspostave psihologije kao znanstvene discipline. Rad također opisuje promjene u konceptualizaciji mentalnih bolesti uključujući somatogene, nadnaravne i psihogene konceptualizacije. Nadalje, rad spominje istaknute osobe poput Sigmunda Freuda, Carla Junga, Abrahama Maslowa, Carl Rogersa i Aaron Becka koje su dale su značajan doprinos konceptualizaciji mentalnog zdravlja i mentalnih bolesti. Ovaj tekst također pokriva kritike postmodernih teoretičara poput Michela Foucaulta, Thomasa Szasza i Ervinga Goffmana koji su se protivili ortodoksnom psihijatrijom i medikalizacijom problema mentalnog zdravlja. Štoviše, u ovom se radu ispituju povijesne klasifikacije mentalnih poremećaja, uključujući kako se DSM razvio od prvog izdanja do DSM-V. Stoga uzimamo homoseksualnost, transrodnost i ADHD-a kao primjere promjene dijagnostike i kriterija u DSM-u. Također preispituju se uloge koju društvene norme, ekonomski čimbenici i socio-kulturološki kontekst imaju na percepciju mentalnog zdravlja. Primjerice, korištenje psihijatrije za političku represiju u nacističkoj Njemačkoj i Sovjetskom Savezu. Nadalje, utjecaj kapitalizma, promjene obiteljske strukture i utjecaj farmaceutske industrije dovode dodatne komplikacije u razumijevanju mentalnog zdravlja. Naposljetku, rad se bavi kompleksnosti koje okružuju mentalno zdravlje u 21. stoljeću (urbanizacija, pogoršanje ekonomije). Uspon društvenih medija i rastuće svijesti o psihološkim pitanjima donsoe nove inkluzivne i multikulturološki perspektive na ovu temu koja prepoznaje različite društvene obiteljske, vjerske i ekonomske strukture. Ovaj rad poziva na preispitivanje suvremenih diskursa o mentalnoj zdravlju i propituje; doprinose li postojeće definicije i koncenzusi o mentalnom zdravlju u postizanju sreće
GLAZBENE PRIČE PEĆA I VUK I INSTRUMENT ČAROBNJAK KAO SADRŽAJ GLAZBENE AKTIVNOSTI U VRTIĆU
U radu se proučava tematika NKRPOO-a, službenog dokumenta propisanog u Republici Hrvatskoj, a sadrži temeljne vrijednosti odgoja i obrazovanja djece u vrtiću. U radu su navedene glazbene aktivnosti kao što su brojalice, pjevanje, sviranje i slušanje glazbe. Za svaku aktivnost navedeno je uz opis svake aktivnosti i njezina uloga i važnost za dijete, te kako utječe na dijete. Istaknuta je važnost glazbe i njezin utjecaj na dijete, te koliko je glazba zapravo prisutna u svakodnevnom životu svih ljudi.
Kao glavni dio rada dolazimo do Glazbene priče kao sadržaj glazbene aktivnosti u vrtiću gdje je pobliže opisano samo značenje priče i glazbene priče. Ističe se važnost priče i utjecaj priče i njezino čitanje na dječji razvoj. Priča ima veliki doprinos u bogaćenju djece i njihovog razvoja, te u njihovom boljem razumijevanju svijeta kroz zabavu. Priča ujedno ima i pozitivan utjecaj na socio-emocionalni, kognitivni, govorno- komunikacijski i etički razvoj. Glazbena priča također, doprinosi velikoj važnosti za cjeloviti razvoj djeteta. Glazba kod djece izaziva emocije, potiče raspoloženje u raznim aktivnostima, stvara pozitivnu atmosferu koja je za djecu iznimno važna.The paper examines the topic of NKRPOO, an official document prescribed in the Republic of Croatia, which contains the fundamental values of the upbringing and education of children in kindergarten. Musical activities such as counting, singing, playing and listening to music are listed in the paper. For each activity, its role and importance for the child, and how it affects the child, are listed along with the description of each activity. The importance of music and its influence on the child, and how much music is actually present in the everyday life of all people, is highlighted.
As the main part of the work, we come to the Musical Story as the content of the musical activity in the kindergarten, where the meaning of the story and the musical story itself are described in more detail. The importance of the story and the influence of the story and its reading on children's development are emphasized. The story has a great contribution in enriching children and their development, and in their better understanding of the world through entertainment. The story also has a positive impact on socio-emotional, cognitive, speech-communication and ethical development. The musical story also contributes to the overall development of the child. Music evokes emotions in children, stimulates mood in various activities, creates a positive atmosphere that is extremely important for children
DIGITALIZACIJA ADMINISTRACIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI
Digitalizacija školske administracije postaje sve važnija u današnjem digitalnom
svijetu. To uključuje transformaciju načina na koji škole upravljaju svojim administrativnim
procesima kako bi postale učinkovitije i produktivnije. Digitalizacijom dolazi do promjena u
izvršavanju administrativnih poslova, komunikaciji unutar školske zajednice pa tako i
metodama podučavanja.
Projekt e-Škole igrao je ključnu ulogu u povećanju digitalne pismenosti učitelja i
učenika pružajući im priliku za stjecanje novih digitalnih vještina i upoznavanje s modernim
tehnološkim alatima. Nastavak unapređivanja digitalne pismenosti odražava se kroz Strategiju
digitalne Hrvatske, koja postavlja temelje za daljnji razvoj digitalnih kompetencija u
obrazovnom sustavu.
U ovom kontekstu, neophodan alat za digitalizaciju školstva i obrazovanja je
Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT). Kroz korištenje IKT-a, poboljšava se
kvaliteta nastave, pristup informacijama, administrativni procesi i razvoj digitalnih vještina
učenika. Integracija IKT-a u obrazovanje omogućuje učinkovitiju i interaktivniju nastavu,
olakšava pristup raznovrsnim obrazovnim resursima putem interneta, pojednostavljuje
administrativne procese u školama te potiče razvoj digitalnih kompetencija koje su ključne za
uspjeh u suvremenom digitalnom svijetu.
Strategija digitalne Hrvatske predstavlja dugoročni plan koji ima za cilj unaprijediti
digitalnu transformaciju različitih sektora društva, uključujući i obrazovanje. U razdoblju do
2032. godine, fokus strategije je osigurati da hrvatsko obrazovanje bude pripremljeno za
izazove i prilike koje donosi digitalno doba, što će doprinijeti boljoj pripremi učenika za
budućnost i jačanju konkurentnosti obrazovnog sustava.Digitalization of school administration is becoming increasingly important in today's
digital world. This transformation enhances the way schools manage their administrative
processes, making them more efficient and productive. Digitalization brings about changes in
the execution of administrative tasks, communication within the school community, and
teaching methods.
The e-School project played a key role in increasing the digital literacy of teachers and
students by providing them with the opportunity to acquire new digital skills and familiarize
themselves with modern technological tools. The continued advancement of digital literacy is
reflected in the Digital Croatia Strategy, which lays the foundations for the further development
of digital competences in the education system.
In this context, Information and Communication Technology (ICT) is a necessary tool
for the digitalization of schooling and education. The use of ICT improves the quality of
teaching, access to information, administrative processes, and the development of students'
digital skills. The integration of ICT in education enables more efficient and interactive
teaching, facilitates access to diverse educational resources via the Internet, simplifies
administrative processes in schools, and encourages the development of digital competencies
crucial for success in the modern digital world.
The Digital Croatia Strategy represents a long-term plan to advance the digital
transformation of various sectors of society, including education. Up to the year 2032, the focus
of the strategy is to ensure that Croatian education is prepared for the challenges and
opportunities presented by the digital age. Which will contribute to better preparing students
for the future and strengthening the competitiveness of the education system
SPLITSKI JEZIČNI KRAJOLIK
Proučavanje jezičnoga krajolika proučavanje je uporabe pisanoga jezika na
određenom javnom prostoru. Iz prostora kojim smo okruženi i natpisa koje taj prostor sadrži
možemo mnogo saznati. Tako je cilj ovoga rada bio istražiti javne natpise u centru grada
Splita, jezike na njima s posebnim naglaskom na otklone od gramatičkih, pravopisnih i
leksičkih norma. Istraživanje se provodilo od prosinca 2023. do svibnja 2024. godine.
Odabran je upravo centar grada jer je u vrijeme istraživanja on bio najzasićeniji javnim
natpisima. Na tom se prostoru kreću lokalni stanovnici i turisti, čime se osigurava raznolikost
natpisa i jezika. Rezultati istraživanja pokazuju da je najviše javnih natpisa ipak na
hrvatskome jeziku. Osim hrvatskoga, dominantan je i engleski jezik koji je prisutan zbog
utjecaja turizma, s obzirom na to da je Split turistički grad. Istraživanje je pokazalo i
nedovoljno poznavanje norma hrvatskoga standardnoga jezika te manjak upotrebe dijalekta
na javnim natpisima. Natpisi na dijalektu pridonose očuvanju jezika. Budući da se ovo
istraživanje provelo samo na jednom dijelu, buduća istraživanja trebala bi obuhvatiti i druge
dijelove grada kako bi se dobila cjelovita slika jezičnoga krajolika grada Splita.The study of linguistic landscape includes research into the usage of written language
on certain public grounds. We can learn a lot from an area surrounding us, as well as from the
sings written in those areas. Therefore, the aim of this work is to research the public signs
written in the center of Split, the language on those signs, with the highlight on the
grammatical, spelling, and lexical errors on them. The research was conducted from
December 2023 until May 2024. The center of the city was chosen because it is the part most
filled with written signs. This area is where both the local residents and tourists often reside,
which certainly provides a diversity of signs and language. The results of the research show
that most of the signs are written in Croatian. Apart from Croatian, another dominant
language is English, which is present because of the large influence of tourism, taking into
consideration that Split is a tourist destination. The research also showed insufficient
knowledge of the norms of the Croatian standard language and the lack of usage of dialect in
public signs. Signs written in dialect contribute towards language preservation. Since this
research was only conducted in one area of the city of Split, future research should be
conducted on other parts of the city, so as to get a full picture of the language landscape of
Split