Repository of Faculty of Humanities and Social sciences, University of Split
Not a member yet
3473 research outputs found
Sort by
UTJECAJ ESTETSKIH GIBANJA NA NEKE MOTORIČKE SPOSOBNOSTI DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI
No full textCilj ovog rada bio je istražiti utjecaj estetskih gibanja na razvoj nekih motoričkih sposobnosti djece rane i predškolske dobi. U istraživanju je sudjelovalo 39 djece, kronološke dobi od tri do šest godina, podijeljene u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Eksperimentalna skupina (N₁ = 19) sudjelovala je u strukturiranom motoričkom programu temeljenom na estetskim gibanjima, dok kontrolna skupina (N₂ = 20) nije imala dodatnih motoričkih poticaja unutar odgojno - obrazovnog procesa. Provedena su početna i završna mjerenja pomoću standardiziranih testova za procjenu fleksibilnosti MFPR (pretklon raznožno), ravnoteže MRF (Flamingo test), agilnosti i brzine MKUS (bočna agilnost dokorakom), koordinacije MOP (test okretnosti palicom), eksplozivne snage MSUV (skok u vis s mjesta) i izometričke jakosti šake desne i lijeve ruke MIJSDS. Rezultati su pokazali značajan napredak kod djece iz eksperimentalne skupine u svim testiranim varijablama, posebice kod razvoja ravnoteže, fleksibilnosti, koordinacije i eksplozivne snage, dok je kod djece iz kontrolne skupine napredak bio znatno manji. U istraživanju su sudjelovala i djeca s razvojnim teškoćama, što potvrđuje važnost inkluzivnog pristupa. Također je utvrđeno da dodatne sportske aktivnosti izvan vrtića mogu pozitivno utjecati na rezultate pojedinaca. Dobiveni rezultati potvrđuju učinkovitost estetskih gibanja kao metode za poticanje motoričkog razvoja djece rane i predškolske dobi.The aim of this study was to examine the influence of aesthetic movements on the development of selected motor abilities of children of an early and preschool age. The study involved 39 children, chronologically aged four to six years, divided into an experimental and control group. The experimental group (N₁ = 19) participated in a structured motor program based on aesthetic movements, while the control group (N₂ = 20) did not have additional motor stimulation within the educational process.
Initial and final measurements were done using standardized tests to assess flexibility (MFPR), balance (MRF - Flamingo test), agility and speed (MKUS - lateral stride agility), coordination (MOP - agility with a stick), explosive strength (MSUV - vertical jump) and isometric strength of left and right hand (MIJSDS).
The results showed significant progress of children from the experimental group in all tested variables, especially in the development of balance, flexibility, coordination and explosive strength, while the progress of children from control group was significantly lower.
The study also included children with developmental disabilities, confirming the importance of an inclusive approach. It was also learned that additional sports activities outside of the kindergarten can positively impact individual results.
These findings confirm the effectiveness of aesthetic movements as a method for stimulating the motor development of children of an early and preschool age
MIŠLJENJA ODGOJITELJA O KVALITETI KOMUNIKACIJE SA STRUČNIM SURADNICIMA
No full textKomunikacija među zaposlenicima predškolskih ustanova ključna je za kvalitetno funkcioniranje odgojno-obrazovnog procesa. Odgojitelji i stručni suradnici, poput pedagoga, psihologa, logopeda i edukacijskih rehabilitatora, kroz međusobnu komunikaciju usklađuju pristupe radu, razmjenjuju informacije i pružaju podršku jedni drugima. Svrha ovog istraživanja bila je ispitati kako odgojitelji percipiraju kvalitetu komunikacije sa stručnim suradnicima, koje oblike i kanale najčešće koriste, s kojim se izazovima susreću te kako komunikacija utječe na njihov profesionalni razvoj. Istraživanje je provedeno metodom anketiranja na uzorku od 89 odgojitelja Splitsko-dalmatinske županije, a instrument istraživanja bio je strukturirani upitnik izrađen u elektroničkom obliku. Rezultati istraživanja pokazali su da odgojitelji prepoznaju važnost kvalitetne komunikacije sa stručnim suradnicima te ju uglavnom ocjenjuju pozitivno.
Međutim, istaknute su i određene prepreke poput nedostatka vremena, nedovoljne dostupnosti stručnih suradnika ili nejasno definirane komunikacijske uloge.Communication among employees in preschool institutions is essential for the effective functioning of the educational process. Preschool teachers and professional associates, such as pedagogues, psychologists, speech therapists and special education teachers, coordinate their approaches, exchange information and provide mutual support through communication. The purpose of this study was to examine how preschool teachers perceive the quality of communication with professional associates, which forms and channels they use most frequently, the challenges they encounter and how communication affects their professional development. The research was conducted using a survey method on a sample of 89 preschool teachers from the Split-Dalmatia County. The research instrument was a structured questionnaire in electronic form. The result of the study showed that preschool teachers recognize the importance od high-quality communication with professional associates and generally evaluate it positively. On the other hand, some obstacles were also highlighted, such as lack of time, limited availability of professional staff or unclear communication roles
WIE MAN FREMDSPRACHEN LERNT: DIE KONTRASTIVE ANALYSE VON „GAMBITS“ IN DER DEUTSCHEN UND ENGLISCHEN SPRACHE
No full textDiese Arbeit untersucht Gambits – sprachliche Elemente, die die Kommunikation durch verschiedene Funktionen bereichern, beispielsweise durch die Aufrechterhaltung des Gesprächsflusses, die Korrektur des Gesagten, die Vermeidung von Missverständnissen oder die Signalisierung eines Sprecherwechsels. Sie sind Teil der natürlichen Kommunikation und tragen daher dazu bei, dass Lernende einer Fremdsprache eher wie Muttersprachler derselben klingen.
Ziel der Diplomarbeit ist es, ihre Darstellung und Funktion in deutschen und englischen Lehrbüchern zu untersuchen. Das Korpus besteht aus 4 Lehrbüchern und für die Analyse wurde eine Kombination qualitativer und quantitativer Methoden verwendet.Ovaj rad bavi se istraživanjem takozvanih gambita – jezičnih elemenata koji obogaćuju komunikaciju kroz različite funkcije kao što su održavanje tijeka razgovora, ispravljanje izrečenog, izbjegavanje nesporazuma, signaliziranje promjene govornika. Dio su prirodne komunikacije i stoga njihovo korištenje pomaže učenicima da zvuče više kao izvorni govornici stranog jezika.
Cilj rada je ispitati njihovu zastupljenost i funkcije u školskim udžbenicima njemačkog i engleskog jezika. Korpus se sastoji od četiri džbenika, a za analizu je korištena kombinacija kvalitativne i kvantitativne metode
Utjecaj asistivne tehnologije na razvoj matematičkih vještina kod djece rane i predškolske dobi
No full textPredmatematičke vještine predstavljaju temelj za razvoj matematičkih sposobnosti te su neizostavan dio ranog i predškolskog odgoja. One uključuju nizanje, uspoređivanje, grupiranje, prepoznavanje obrazaca, razumijevanje količine i odnosa, klasificiranje i prostornu orijentaciju. Djeca ih ne usvajaju formalno, već spontano i prirodno, kroz igru, interakciju i svakodnevne situacije koje su razvojno primjerene. S obzirom na sve veću prisutnost digitalnih alata u obrazovanju, sve je izraženiji interes za njihovo korištenje u svrhu poticanja predmatematičkih vještina, osobito kod djece s razvojnim teškoćama, ali i kod djece urednog razvoja.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati može li primjena digitalnih alata, koji se smatraju oblicima asistivne tehnologije, doprinijeti razvoju predmatematičkih vještina kod djece rane i predškolske dobi. Istraživanje je provedeno u mješovitoj skupini djece (3–7 godina) kroz tri faze: inicijalno testiranje, rad s digitalnim alatima i finalno testiranje. Korišteni su digitalni alati s platformi ICT-AAC, RaSTURam.com i LearningApps, a praćeni su pomoću radnih listića i ankete zadovoljstva. Rezultati pokazuju da su djeca, osobito ona starije predškolske dobi, ostvarila napredak u većini predmatematičkih zadataka, dok su mlađa djeca pokazala najveći pomak u zadacima koji su oslonjeni na vizualnu percepciju. Djeca su također izrazila pozitivan stav prema korištenju digitalnih alata, što ukazuje na njihov motivacijski i razvojni potencijal.
Dobiveni rezultati potvrđuju vrijednost asistivne tehnologije kao podrške u razvoju predmatematičkih vještina i ističu važnost njenog promišljenog uključivanja u odgojno- obrazovni proces, pod uvjetom da se koristi promišljeno i u skladu s djetetovim razvojnim mogućnostima i interesima.Pre-mathematical skills form the foundation for the development of mathematical abilities and are an essential part of early and preschool education. These skills include sequencing, comparing, grouping, pattern recognition, understanding quantity and relationships, classification, and spatial orientation. Children do not acquire them through formal instruction, but rather spontaneously and naturally, through play, interaction, and everyday situations that are appropriate to their developmental stage. Given the increasing presence of digital tools in education, there is a growing interest in their use to support the development of pre-mathematical skills, particularly among children with developmental difficulties, but also among children with typical development.
The aim of this research was to examine whether the use of digital tools—considered a form of assistive technology—can contribute to the development of pre-mathematical skills in early and preschool-aged children. The research was conducted in a mixed-age group of children (ages 3 to 7) in three phases: initial testing, working with digital tools, and final testing.
Digital tools from the ICT-AAC, RaSTURam, and LearningApps platforms were used, and progress was monitored through worksheets and a satisfaction survey. The results show that children, especially those in the older preschool group, made progress in most pre- mathematical tasks, while younger children showed the greatest improvement in tasks based on visual perception. Children also expressed a positive attitude towards the use of digital tools, indicating their motivational and developmental potential. The findings confirm the value of assistive technology as a support in developing pre-mathematical skills and highlight the importance of its thoughtful integration into the educational process, provided it is used appropriately and in line with the child’s developmental needs and interests
OBSOLESCENCE AND RELEVANCE OF LEXEMES FROM MINERVA'S DICTIONARY OF NEW WORDS
No full textDiplomski rad bavi se leksikom hrvatskoga jezika s naglaskom na njegovu raslojenost i jezično posuđivanje. U uvodnome dijelu pojašnjava se razlika jezika kao sustava i jezika kao standarda, uz oslanjanje na različite izvore i autore. Slijedi teorijski pregled leksema, leksikologije i kategorija leksičke raslojenosti kao i leksičkoga posuđivanja. Istraživački dio rada temelji se na analizi trideset i triju leksema iz Rječnika novih riječi iz 1996. godine.
Aktualnost i prisutnost leksema se provjeravala u pet suvremenih jezičnih izvora: Velikom
rječniku hrvatskoga standardnoga jezika, Školskom rječniku hrvatskoga jezika, Rječniku
hrvatskoga žargona, Rječniku stranih riječi te strukovnome nazivlju. Posebna je pozornost posvećena razlikama između leksičke prakse u devedesetima i današnjih standardizacijskih kriterija. Rezultati pokazuju da je značajan broj leksema izostavljen u novijim rječnicima, a neki su se leksemi ustalili, ponekada i u izmijenjenome obliku.This thesis explores the lexicon of the Croatian language with a focus on its temporal and functional stratification as well as linguistic borrowing. The introductory part distinguishes between language as a system and language as a standard, supported by various theoretical sources. Theoretical foundations of the lexeme, lexicology, and lexical borrowing are presented in thesis. The core of the research is based on the analysis of 33 lexemes from the Dictionary of New Words (commonly referred to as the Minerva Dictionary), published in 1996. Lexemes were classified according to their type of stratification and their relevance and presence were verified in five contemporary language sources: the Great Dictionary of the Croatian Standard Language, the School Dictionary of the Croatian Language, the Croatian Slang Dictionary, the Dictionary of Foreign Words, and professional terminology databases.
Special attention is given to the differences between lexical usage in the 1990s and the current norms of language standardization. Results show that many lexemes have not been incorporated into newer dictionaries, while some have become established, occasionally in altered forms
INTANGIBLE CULTURAL HERITAGE OF THE CETINA REGION
No full textRad se bavi nematerijalnom kulturnom baštinom Cetinskoga kraja, s naglaskom na njezinu ulogu u oblikovanju identiteta i očuvanju lokalne povijesti. U okviru istraživanja prikupljeni su, obrađeni i analizirani običaji koji pripadaju godišnjim ili kalendarskim, životnim ili obiteljskim te radnim odnosno gospodarskim običajima. Poseban je naglasak na običajima koji su se prenosili naraštajima unutar zajednice od vjerskih svečanosti i rituala do svakodnevnih životnih praksi. Uz to, u radu su prikazane i usmene lirske pjesme te molitve koje na osobit način odražavaju nekadašnji svjetonazor, odnos prema vjeri i načine izražavanja zajedničkih vrijednosti. Ti su usmeni oblici izražavanja važan izvor u razumijevanju prošlih društvenih i kulturnih odnosa. Rad naglašava važnost sustavnog očuvanja nematerijalne baštine kroz znanstveno proučavanje i uključivanje lokalne zajednice u njezino očuvanje i prenošenje.
U vremenu sve bržih promjena, očuvanje tih sadržaja postaje temelj za očuvanje kulturnog identiteta i generacijske povezanosti.The study focuses on the intangible cultural heritage of the Cetina region, emphasizing its role in shaping identity and preserving local history. As part of the research, customs related to annual or calendar events, life or family traditions, and work and economic practices were collected, processed, and analyzed. Special attention is given to customs passed down through generations within the community, ranging from religious ceremonies and rituals to everyday life practices. Additionally, the study presents oral lyrical songs and prayers that uniquely reflect former worldviews, attitudes toward faith, and ways of expressing shared values. These oral forms of expression are an important source for understanding past social and cultural relations. The study highlights the importance of systematic preservation of intangible heritage through scientific research and involving the local community in its safeguarding and transmission. In a time of rapid change, preserving these elements becomes fundamental to maintaining cultural identity and generational continuity
POSTMODERNISTIČKA INTERPRETACIJA KNJIŽEVNIH TIPOVA U ROMANIMA ‘PLANET FRIEDMAN’ I ‘MAJSTOROVIĆ I MARGARITA’ JOSIPA MLAKIĆA
No full textPostmodernizam je razdoblje koje se u svjetskoj i hrvatskoj književnosti javlja sedamdesetih godina 20. stoljeća, a koje najviše odlikuje intertekstualnost i intermedijalnost s drugim književnim djelima, te preuzimanje autorskih postupaka poput ironije i opreke visokog i niskog stila. Polazeći od Solarove definicije da su Hamlet, don Juan, Werther i Faust jedini književni tipovi koji nemaju prauzora u biblijskoj ili grčkoj mitologiji, u ovom je diplomskom radu dan postmodernistički prikaz navedenih književnih tipova u romanima suvremenog hrvatskog književnika Josipa Mlakića, čiji su naslovi Planet Friedman i Majstorović i Margarita. Osim navedenog, prikazane su i postmodernističke značajke koje su prisutne u ovom romanu, a ono što ih povezuje postmoderni je odnos prema duhovnosti, intertekstualnost i opreka visokog i niskog stila. S druge strane, romane Planet Friedman i Majstorović i Margarita razlikuje što se u prvom radnja odvija u distopijskoj i okrutnoj, dehumaniziranoj budućnosti predvođenu autokracijom zone A, dok se u romanu Majstorović i Margarita radnja odvija u Gradu Blizancima, koji svojim imenom aludiraju na seriju Twin Peaks, koja je čak i spomenuta te za potonji roman možemo izdvojiti da su prikazani i društveni elementi koji izravnije upućuju na mjesto radnje.Postmodernism is a period that appeared in world and Croatian literature in the seventies of the 20th century, and which is mostly characterized by intertextuality and intermediality with other literary works, and the adoption of authorial procedures such as irony and the opposition of high and low styles. Starting from Solar's definition that Hamlet, Don Juan, Werther and Faust are the only literary types that have no prototype in biblical or Greek mythology, this thesis gives a postmodernist presentation of these literary types in the novels of the contemporary Croatian writer Josip Mlakić, whose titles are 'Planet Friedman' and 'Majstorović and Margarita'. In addition to the above, the postmodernist features that are present in this novel are also shown, and what connects them is the postmodern relationship to spirituality, intertextuality and the opposition of high and low styles. On the other hand, the novels 'Planet Friedman' and 'Majstorović and Margarita' are distinguished by the fact that in the first the plot takes place in a dystopian and cruel, dehumanized future led by the autocracy of Zone A, while in the novel 'Majstorović and Margarita' the plot is set in the Twin Cities, whose name alludes to the Twin Peaks series, which is even mentioned, and for the latter novel we can single out that social elements are also shown that more directly point to the place of action
MORTALITY, IMMORTALITY AND EVERYTHING THAT GOES WITH IT IN TWILIGHT SAGA, VAMPIRE ACADEMY AND VAMPIRE DIARIES
No full textVampir, biće koje se vratilo iz mrtvih i kao takvo preživljava samo i isključivo konzumiranjem krvi, živi na stranicama književnosti već nekoliko stoljeća. Vampir se u mnogočemu promijenio i udaljio od svojega tradicionalnog oblika, ali serijali Sumrak saga, Vampirska akademija i Vampirski dnevnici dokazuju da su autorice Meyer, Mead i Smith ipak odlučile zadržati neke od općepoznatih karakteristika i motiva koji se vezuju za pojam vampira. U ovom radu naglasak je na analizi, tumačenju i usporedbi suvremenih interpretacija u odnosu na tradicionalne prikaze vampira i na one kakve nalazimo u klasicima poput Vampira, Carmille, Dracule i Intervjua s vampirom. Besmrtnost je ono što karakterizira gotovo sve vampire, a smrtnost se odnosi samo na dhampire i moroje u Akademiji. Smrtnost i besmrtnost u kontekstu vampira mogu se istraživati u fikciji i folkloru, a ova dva pojma ključna su za razumijevanje prirode vampira kao bića između života i smrti. Suvremeni je vampir detaljno analiziran, od njegova izgleda, raznih moći koje posjeduje, do mitova o vampirima i suncu, vodi i spavanju, različitih načina hranjenja i načina na koje ga se može ubiti te njegove korelacije s ostalim nadnaravnim bićima poput vještica i vukodlaka. Suvremeno je doba vampiru ponovo donijelo slavu jer se danas, više nego ikad, djela s vampirskom tematikom rado čitaju među mladim ljudima. Novi vampir je privlačan, on je biće s natprirodnim moćima, ali svakako blisko ljudima jer živi među njima i nalikuje princu iz bajke, a prema ljudima se ne odnosi predatorski (kako je to činio ,,stari“ vampir), nego zaštitnički. On tijekom svoje preobrazbe proživljava slične promjene kao i tinejdžeri pa se s takvim vampirom mladi čitatelji mogu lako poistovjetiti i zavoljeti ga. Čak i vampirski ugriz pruža velik užitak pa vampir više ni u tom pogledu nije strašan kao što je bio prije.A vampire, a being that has returned from the dead and as such survives only and exclusively by consuming blood, has been living on the pages of literature for several centuries. The vampire has changed in many ways and moved away from its traditional form, but the series Twilight Saga, The Vampire Academy and The Vampire Diaries prove that the authors Meyer, Mead and Smith still decided to keep some of the well-known characteristics associated with the concept of the vampire. The emphasis of this work is on the observation and study of these characteristics and on the comparison of their contemporary interpretations in relation to the traditional ones, and the ones noticeable in The Vampyre, Carmilla, Dracula and Interview with the Vampire. Immortality is what characterizes almost all vampires, and mortality only applies to dhampirs and morois in the Academy. Mortality and immortality in the context of vampires can be explored in fiction and folklore and these two concepts are crucial to understand the nature of vampires as beings between life and death.The contemporary vampire has been studied in detail, from its appearance, to the various powers it possesses, the myths of vampires and the sun, water and sleep, all of the possible ways it feeds and how it can be killed, and even to its correlation with other supernatural beings like witches and werewolves. The modern era has brought great fame to the vampire again, because today, more than ever, works with a vampire topic are read with pleasure among young people. The new vampire is attractive, he is a being with supernatural powers but certainly close to people because he lives among them and resembles a prince from a fairy tale, and he does not treat people predatorily (as the „old“ vampire did) but protectively. During his transformation, he goes through similar changes as teenagers, so young readers can easily identify with such a vampire and fall in love with him. Even a vampire's bite provides great pleasure, so the vampire is no longer as scary as it has been throughout history
IMPARARE LA LINGUA CON I CARTONI ANIMATI DOLCI GATTINI: LE ATTIVITÀ LUDICHE NELLO STUDIO DELL'ITALIANO L2/LS
No full textLa presente tesi si propone di analizzare cinque cartoni animati e gli episodi selezionati per
l'insegnamento dell’italiano come lingua straniera. La tesi si suddivide in due parti principali: la
parte teorica e la parte operativa.
Nella parte teorica vengono delineati alcuni concetti di fondamentale importanza: il gioco, la
glottodidattica ludica, la ludolinguistica e il metodo TPR. Il gioco viene presentato come un
elemento imprescindibile nella vita dei bambini, esplorando come integrarlo nel programma
didattico per l'insegnamento di una lingua straniera. Vengono inoltre esposte le differenze tra
l'apprendimento e l'acquisizione di una lingua. La sezione dedicata alla glottodidattica ludica
definisce questo concetto, ne traccia la storia e l’evoluzione, ne analizza le caratteristiche principali
e discute anche i pregiudizi legati a questa metodologia. I capitoli sulla ludolinguistica e sul metodo
TPR mostrano come l’insegnante possa utilizzare i giochi linguistici e le attività TPR come
strumenti complementari e supplementari nell'insegnamento dell’italiano come lingua straniera.
Nella parte operativa vengono analizzati cinque cartoni animati e gli episodi prescelti, che trattano
vari campi lessicali. Le attività proposte sono pianificate per apprendenti di livello A1, ovvero
bambini tra i 6 e i 9 anni che studiano l’italiano e frequentano la scuola primaria o elementare. I
giochi ludici proposti sono suddivisi in tre categorie: giochi di esercizio, giochi simbolici e gio chi
di regole.
La tesi si propone di delineare un quadro di riferimento per la progettazione di un programma
didattico basato sui concetti di gioco, glottodidattica ludica e cartoni animati, elementi
particolarmente rilevanti per gli alunni vivaci. Combinando questi tre concetti, si evidenzia la
natura giocosa dei bambini, che sono maggiormente motivati ad apprendere una lingua quando lo
fanno in modo naturale, inconsapevole, e in un ambiente rilassante.Rad analizira pet crtanih filmova i epizoda koje su odabrane u svrhu poučavanja talijanskoga kao
stranoga jezika. Rad je podijeljen u dva glavna dijela: teorijski i praktični dio.
U teorijskom dijelu predstavljaju se pojmovi od temeljne važnosti za rad, a to su: igra, ludička
glotodidaktika, ludolingvistika i TPR metoda. Igra je predstavljena kao neizostavan dio dječjeg
života i istražuje se način kako uvesti igru u nastavni program i poučavanje stranoga jezika.
Također, prikazane su razlike između učenja i usvajanja jezika. Dio posvećen ludičkoj
glotodidaktici bavi se poimanjem ove vrste didaktike, govori o njezinoj povijesti i napretku,
analizira glavne karakteristike, kao i predrasude koje se javljaju u odnosu na ovu metodologiju.
Poglavlja koja su posvećena ludolingvistici i TPR metodi pokazuju kako nastavnik može iskoristiti
jezične igre i TPR aktivnosti kao komplementarne i dopunske alate u poučavanju talijanskoga kao
stranoga jezika.
U praktičnom dijelu rada analizira se pet crtanih filmova kroz odabrane epizode koje se bave
različitim leksičkim područjima. Predložene aktivnosti planirane su za polaznike jezične razine
A1, tj. radi se o djeci u dobi od 6 do 9 godina koja uče talijanski kao strani jezik u osnovnoj školi.
Ludičke aktivnosti dijele se u tri kategorije: igre koje služe za vježbu, simboličke igre i igre pravila.
Rad donosi referentni okvir za planiranje nastavnog programa koji se bazira na poimanju igre te
daje važnost igri i crtanom filmu u nastavi stranoga jezika, a koji su iznimno važni za razigrane
učenike. Isprepletanjem ova tri koncepta naglašava se razigrana priroda djece koja su vrlo
motivirana za učenje jezika kada to čine prirodno, nesvjesno i u opuštenom okruženju
ELEMENTS OF ORAL LITERATURE AND TRADITIONAL CULTURE IN MIRKO KOVAC'S OPUS
No full textMirko Kovač, crnogorski, hrvatski i srpski pisac, romansijer i esejista, dramski pisac i pisac TV drama, pripada piscima koji su stvarali u drugoj polovini XX vijeka, na prelazu iz XX u XXI vijek, i na prelazu iz jedne književne epohe u drugu, iz moderne u postmodernu.
Grupa pisaca, koji je pripadao i Mirko Kovač, donijela je u književnost novine u pogledu pripovjednih postupaka i svojim djelima označila početak novog književnog razdoblja – postmoderne.
Već prvim svojim romanom Gubilište, objavljenim 1962. godine, u postupcima oblikovanja teksta, Kovač je donio novine. Ovaj je roman, kao i većina Kovačevih djela, građena na biblijskom podtekstu. Simbolika ovog romana je višeznačna a u njemu su, nakon analize pronađeni elementi usmene književnosti i tradicijske kulture. Roman Moja sestra Elida, godine 1965, zajedno sa romanom Borislava Pekića, označiti početak postmoderne na južnoslovenskim prostorima.
Kako bi razumjeli rad koji je pred nama, kao i odgovore na zadatu temu, kratko ćemo se osvrnuti na sadržajnost naslovne teme rada. Napomenut ćemo da smo nakon uvida u stvaralački opus Mirka Kovača, najprije utvrdili da usmena književnost i tradicijska kultura imaju veliki značaj u opusu Mirka Kovača. Također, uočili smo da se Kovačev stvaralački opus može sagledati i kroz različite oblike usmene književnosti i tradicijske kulture, koje smo klasificirali na: religijsku tradiciju (pravoslavna/katolička tradicija – religijski rituali, crkve, blagdani) koja se ogleda u lajtmotivima njegovih romana i pripovijedaka; povijesnu tradicija – istinske i mitske predstave koje postoje o povijesnim zbivanjima u geografskim odredištima te zbivanja u njegovim proznim djelima (najvećim dijelom je to Hercegovina) i narodnu (seoska tradicija) koja je različita ili razlikovna od mjesta do mjesta navedenog geografskog područja.
Tragajući za oblicima tradicijske kulture i usmene književnosti u djelu Mirka Kovača, zaključili smo da je ovaj pisac, u skladu sa odlikama književne epohe kojoj je pripadao, na osnovama Biblije, ali i usmene književnosti i tradicijske kulture, crpio motive i teme za svoja djela.
Mirko Kovač je bio i pisac koji se borio protiv totalitarnog režima jednog vremena, kojeg je u svojim djelima kritizirao. Svoje stavove i kritiku društva, Kovač je iznosio kroz jezik i kroz motivsku strukturu svojih djela. Za prozu Mirka Kovača, možemo kazati da je karakterizira: defabulacija, demitologizacija, intertekstualnost, citatnost, međužanrovi, ukidanje granice između stvarnosti i fikcije. Navedeno je obilježje postmoderne.
Prozu Mirka Kovača odlikuju motivi poput smrti, sna, đavola, zla, predskazanja, fragmenta iz Biblije i drugi. Junaci njegovih djela su likovi čije su sudbine tragične, događaji su često mistični i fantastični. Likovi i događaji se preklapaju iz djela u djelo, pa se stiče utisak da je Mirko Kovač, cijelog života pisao jedan roman.
Ključne riječi: postmoderna, Biblija, citatnost, demitologizacija, mističnost, fantastičnost, tradicijska kultura, usmena književnost.Summary Mirko Kovač, Montenegrin, Croatian, Serbian writer, novelist, essayist, playwright, and TV drama writer, belongs to the authors who created in the second half of the 20th century, at the transition from the 20th to the 21st century, and at the transition from one literary epoch to another - from modernism to postmodernism. The group of writers, to which Mirko Kovač belonged, brought innovations in narrative techniques to literature and marked the beginning of a new literary period - postmodernism-with their work. With his first novel, Gubilište, published in 1962, Kovač introduced new approaches in text formation. This novel, like most of Kovač’s works, is based on a biblical subtext. The symbolism of this novel is multifaceted, and analysis has found elements of oral literature and traditional culture within it. The novel Moja sestra Elida, published in 1965, together with Borislav Pekić’s novel, marked the beginning of postmodernism in the South Slavic regions.
To understand the work at hand, in response to the assigned topic, we will briefly reflect on the content of the main topic of the work. It should be noted that after reviewing the creative opus of Mirko Kovač, we first established that oral literature and traditional culture have significant importance in his work. We also noticed that Kovač’s creative oeuvre can be viewed through various forms of oral literature and traditional culture, which we grouped into: religious tradition (Orthodox/Catholic tradition - religious rituals, churches, holidays) reflected in the light motives of his novels and short stories; historical tradition – true and mythical representations of historical events in geographical locations, as well as events in his prose works (mostly Herzegovina) and folk (village tradition) which varies or differs from place to place in the specified geographical area. In searching for forms of traditional culture and oral literature in the work of Mirko Kovač, we concluded that this writer, in line with the characteristics of the literary epoch to which he belonged, drew motives and themes for his works from the foundations of the Bible, as well as oral literature and traditional culture. Mirko Kovač was also a writer who fought against the totalitarian regime of his time, which he criticized through his works. Kovač expressed his views and criticism of society through the language and the thematic structure of his works. We can say that Mirko Kovač’s prose is characterized by: defabulation, demythologization, intertextuality, citation, inter-genre elements, and the abolition of the boundary between reality and fiction. These are features of postmodernism. Mirko Kovač’s prose is marked by motives such as death, dreams, the devil, evil, premonitions, fragments from the Bible, and others. The protagonists of his works are characters whose fates are tragic, and events are often mystical and fantastic. Characters and events overlap from one work to another, giving the impression that Mirko Kovač wrote one continuous novel throughout his life