Juraj Dobrila University of Pula Digital Repository
Not a member yet
6078 research outputs found
Sort by
The peculiarities of the realization of animated fairy tales in relation to the literary model
No full textTema ovog diplomskog rada je specifičnost realizacije animiranih bajki s obzirom na književni predložak. Cilj rada bio je analizirati realizaciju animiranog filma koji je nastao prema književnom predlošku. U ovom radu uspoređivane su dvije bajke s njihovim animiranim verzijama.
U prvom dijelu rada objašnjena je definicija bajke i animiranog filma. Istaknuta su opća obilježja te likovi u bajkama. Prikazana je podjela bajke te su predstavljeni neki od najpoznatijih autora bajke. Definirana su filmska izražajna sredstva te filmski rodovi i vrste. Također, prikazane su i opisane vrste animiranog filma. Naglasak ovog rada je na analizi i usporedbi književnog predloška i animiranog filma. U drugom dijelu rada analizirale su se bajke i animirani film. Analizirane su bajke Ljepotica i Zvijer i Aladin. Istaknute su generalne značajke bajke i animiranog filma. Prepričan je sažetak animiranog filma i književnog predloška te su opisani likovi i iznesena glavna obilježja. Zatim su istaknute glavne razlike u realizaciji animiranog filma s obzirom na književni predložak.Subject of this thesis is specificity of adapting animated fairy tale compared to literary source material. The aim of the thesis was to analyze the adaptation of an animated film based on a literary source material. Two fairy tales were compared with their animated versions in this study.
The first part of the thesis explains the definition of a fairy tale and an animated film. General characteristics and characters in fairy tales are highlighted. The classification of fairy tales is presented, along with some of the most famous fairy tale authors. Filmic expressive means, film genres, and types of animation are defined and described. The focus of this thesis is on the analysis and comparison of the literary source material and the animated film. In the second part of the thesis, two fairy tales and their animated films are analyzed. "Beauty and the Beast" and "Aladdin" are examined. General characteristics of fairy tales and animated films are highlighted. A summary of the animated film and the literary source material is provided, along with descriptions of characters and main features. Then, the main differences in the realization of the animated film with respect to the literary source material are emphasized
Analiza konkurencije u tekstilnoj industriji u Republici Hrvatskoj
No full textOvaj rad proučava analizu konkurencije te kontinuiranu i konfliktnu proizvodnju
tekstila i odjeće u Republici Hrvatskoj. Daleko od podložnosti sila tržišta, igrači u
sektoru tekstilne industrije su se neprestano borili da zadrže ili preuzmu kontrolu
nad uvjetima proizvodnje i razvoja. Naprotiv, sektor doživljava smanjenu
konkurenciju, gubitak poslovanja u većini zemalja i nedostatak pogodnosti za
potrošače. Ostale djelatnosti doživjele su velike promjene u proizvodnim
metodama, tehnologiji, marketinškim metodama i lokacijama, ali samo tekstilna
odjeća nikada nije doživjela prekid u ovom nizu preokreta. Tekstilna industrija
doživjela je duboku transformaciju snažnim i kontinuiranim modernizacijama, u
okviru sve veće internacionalizacije njezinih djelatnosti. Stoga je posebno korisno
ponovno razmotriti interakcije između oblika modernizacije i internacionalizacije
sektora
Geography of Classical Antiquity
No full textHomerovi i Vergilijevi epovi prikazuju svijet kroz prizmu mitologije, dok Heziodova Teogonija pruža uvid u kozmogonijske mitove koji su činili temelj grčke percepcije svijeta.
Razvojem filozofske misli krajem 7. st. pr. Kr. dolazi do odvajanja mita i „znanosti“. Prve filozofske škole donose odgovore na koje mit nije imao odgovor, a to je oblik Zemlje i njezin odnos sa Svemirom. U njihovim traktatima pojavljuju se ideje o Zemlji kao ravnoj ploči, cilindričnom obliku, krugu ili sferi. Aristotel oslanjajući se na pitagorejsku školu donosi konačan oblik zemlje a to je sfera, taj oblik zadržao se je duž antike i srednjega vijeka, sve do danas zahvaljujući Ptolomeju koji podrobnije objašnjava Aristotelovo stajalište.
Nasuprot tome razvoj opisne geografije razvijao se je postepeno. Njezin temelj pronalazimo u Herodotovom radu na kojega su se kasnije oslanjali svi daljnji istraživači, a ponajviše Eratosten koji je svojim istraživanjem postao „ocem geografije“. On je prvi od istraživača koji je izmjerio opseg zemlje i došao do izračuna od 40 000 km, prvi je postavio granice naseljenoga svijeta, kao što je i prva osoba koja u svojoj kartografiji ucrtava meridijana i paralele, te mjesta koja istražuje zapisuje na njima. Svi daljnji istraživači, ponajviše Strabon i Ptolomej oslanjaju se na njegov način istraživanja i u svoje karte ucrtavaju meridijane, paralele.
Naravno velika promjena u spoznaji svijeta događa se dolaskom Aleksandra Velikoga na vlast. Njegovi vojni pohodi do Indije otvaraju istraživačima, moreplovcima i trgovcima otkrivanje novih naroda, kultura, običaja... što dovodi do širenja ekumene i sve većih promjena na prvobitnim kartama svijeta, vidljivima već u zapisima Nearha i Megastena. To se još više mijenja padom Grčke pod Rimsku republiku i njezinim širenjem na sjever, zapad, istok i jug. Koje omogućava još snažniji razvoj trgovine s Istokom, ali i sa Zapadom. Te nam podatke donose Strabon, Juba II., Tacit, Marin iz Tira i mnogi drugi. Kada Ptolomej zapisuje svoju Geografsku uputu on unosi sve podatke koji su postojali o tada znanome svijetu referirajući se na djela od Nearha i Eratostena sve do Strabona i Marina iz Tira.Homer's and Virgil's epics portray the world through the lens of mythology, while Hesiod's Theogony provides insight into the cosmogonic myths that formed the foundation of the Greek perception of the world. With the development of philosophical thought at the end of the 7th century BC, there was a separation of myth and "science." The first philosophical schools offered answers that myth did not, such as the shape of the Earth and its relationship to the Universe. In their treatises, ideas appeared about the Earth being a flat disc, cylindrical, circular, or spherical in shape. Relying on the Pythagorean school, Aristotle proposed the final shape of the Earth, which was a sphere. This form persisted throughout antiquity and the Middle Ages, continuing to this day thanks to Ptolemy, who further explained Aristotle's viewpoint.
In contrast, the development of descriptive geography progressed gradually. Its foundation can be found in the work of Herodotus, upon whom all subsequent researchers relied, especially Eratosthenes, who through his research became the "father of geography." He was the first researcher to measure the Earth's circumference, arriving at a calculation of 40,000 km. He was also the first to set the boundaries of the inhabited world and the first person to include meridians and parallels in his cartography, recording the locations he explored on them. All subsequent researchers, especially Strabo and Ptolemy, relied on his method of research, incorporating meridians and parallels into their maps.
Of course, a major shift in the understanding of the world occurred with the rise of Alexander the Great to power. His military campaigns to India opened up opportunities for explorers, sailors, and merchants to discover new peoples, cultures, and customs, leading to the expansion of the known world (ecumene) and significant changes to the earliest maps of the world, as seen in the records of Nearchus and Megasthenes. This further evolved with the fall of Greece under the Roman Republic and its expansion to the north, west, east, and south, which facilitated even greater trade with both the East and the West. These developments are detailed by Strabo, Juba II, Tacitus, Marinus of Tyre, and many others. When Ptolemy wrote his Geographical Guide, he included all the information known about the world at that time, referring to the works of Nearchus and Eratosthenes, all the way to Strabo and Marinus of Tyre
Advantages and disadvantages of forest kindergarten
No full textRad analizira prednosti, izazove i potencijale šumskih vrtića kao inovativnog pristupa predškolskom odgoju. Kroz definiciju pojmova, povijesni pregled evolucije koncepta vrtića te istraživanje primjera šumskog vrtića "Šumska djeca" u Hrvatskoj, cilj je pružiti dublji uvid u kompleksnost ovog obrazovnog modela. Metodologija istraživanja uključuje analizu kroz fokus grupu s raznolikim sudionicima iz područja odgoja i obrazovanja. Kroz rad su uočene mnoge koristi za djecu u šumskim vrtićima, poput razvoja motoričkih, kognitivnih, emocionalnih i socijalnih vještina, uz istovremenu povezanost s prirodom i ekološku osviještenost. Unatoč prednostima, identificirani su i izazovi poput logističkih problema, administrativnih zahtjeva i specifičnih potreba djece s različitim sposobnostima. Rad stvara kvalitetne temelje za daljnja istraživanja i unaprjeđenje šumskih vrtića kao integralnog dijela obrazovnog sustava
Oligopoly - Analysis of Examples in Practice
No full textRazvoj telekomunikacijskog tržišta ima ključnu ulogu u gospodarskom rastu svake zemlje, jer napredak u komunikacijama i informatičkim tehnologijama direktno doprinosi ekonomskom razvoju. Nakon liberalizacije tržišta 1998. godine, tržište se preobrazilo iz monopola u oligopol, u kojem tri glavna operatora – Hrvatski Telekom, A1 i Telemach – igraju ključnu ulogu. Ovi operatori konkuriraju na temelju cijena, kvalitete usluga i dodatnih ponuda, dok istovremeno održavaju visoke barijere za ulazak novih konkurenata zbog velikih početnih ulaganja i razvijenih infrastruktura. Konkurencija je ograničena, jer iako postoje različiti igrači, tržište ostaje pod dominantnim utjecajem nekoliko ključnih firmi
Subjective age, health and well-benig
No full textU ovome istraživačkom diplomskom radu ispitana je povezanost između subjektivne dobi i zdravlja te subjektivne dobi i zadovoljstva životom. Subjektivna dob odnosi se na osobni osjećaj starosti ili mladosti koji pojedinac ima u odnosu na svoju kronološku dob, a pokazala se kao značajan čimbenik koji može utjecati na kvalitetu života i ukupnu dobrobit. Glavni ciljevi istraživanja bili su utvrditi postoji li veza između subjektivne dobi i percepcije vlastita zdravlja te subjektivne dobi i zadovoljstva životom. Analizom literature i vlastitim istraživanjem utvrđeno je da pojedinci koji percipiraju svoju dob kao mlađu pokazuju veću razinu psihološke otpornosti, bolje zdravlje i veće zadovoljstvo životom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 99 ispitanika, od kojih je 78 % ženskog spola, s prosječnom dobi 31,6 godina, a korišteni su upitnici koji su mjerili subjektivnu dob, percepciju zdravlja i životno zadovoljstvo. Rezultati su pokazali da postoji negativna korelacija između komparativne dobi i percepcije zdravlja, što znači da se osobe koje se osjećaju starijima u odnosu na svoje vršnjake izjašnjavaju o lošijem zdravlju. Također osobe koje imaju manju kognitivnu dob procjenjuju svoje mentalno zdravlje kao bolje, što upućuje na važnost subjektivnog osjećaja mladosti za psihološku dobrobit. Hipoteza o povezanosti subjektivne dobi i zadovoljstva životom djelomično je potvrđena, komparativna dob negativno korelira sa zadovoljstvom životom, a kognitivna dob nije pokazala značajnu povezanost. To sugerira da percepcija starenja u usporedbi s vršnjacima igra važniju ulogu u određivanju životnog zadovoljstva negoli unutarnji osjećaj starosti. Istraživanje ističe važnost shvaćanja subjektivne dobi kao čimbenika koji može pomoći u kreiranju intervencija usmjerenih na poboljšanje kvalitete života osoba starije životne dobi. Preporuka za buduća istraživanja su veći i raznolikiji uzorci kojima bi se dodatno razjasnila priroda ovih odnosa.This research thesis examined the connection between subjective age and health, as well as subjective age and life satisfaction. Subjective age refers to the personal feeling of oldness or youth that an individual has about their chronological age, and it has proven to be a significant factor that can affect quality of life and overall well-being. The main objectives of the research were to determine whether there is a relationship between subjective age and the perception of one's health, as well as between subjective age and life satisfaction. Through literature analysis and this research, it was found that individuals who perceive their age as younger show a higher level of psychological resilience, better health, and greater life satisfaction. The research was conducted on a sample of 99 respondents, of which 78% were female, with an average age of 31.6 years, and questionnaires were used to measure subjective age, health perception, and life satisfaction. The results showed a negative correlation between comparative age and health perception, meaning that individuals who feel older than their peers report poorer health. Additionally, individuals with a lower cognitive age assess their mental health more positively, indicating the importance of the subjective feelings of youth for psychological well-being. The hypothesis about the connection between subjective age and life satisfaction was partially confirmed; while comparative age negatively correlates with life satisfaction, cognitive age did not show a significant connection. This suggests that the perception of aging compared to peers plays a more important role in determining life satisfaction than the internal feeling of old age. The research emphasizes the importance of understanding subjective age as a factor that can help create interventions to improve the quality of life for older adults. Recommendations for future research include larger and more diverse samples to further clarify the nature of these relationships
Konstruiranje pomoću računala
No full textUdžbenik pokriva osnovne informacije o računalnom modeliranju u CAD i CAM okruženju. Kroz poglavlja se analiziraju različiti pristupi od osnova 2D i 3D modeliranja, vrsta nacrta kroz izradu tehničke dokumentacije, metoda optimizacije i računalno CAM okruženje temeljeno na otvorenom pristupu
The impact of the Cohesion policy of the European Union on the Croatian economy
No full textKohezijska politika jedan je od najvažnijih instrumenta za poticanje gospodarskog razvoja i smanjenje regionalnih razlika unutar zemalja EU zbog toga što ona omogućuje zemlji pristup značajnim financijskim sredstvima koja su usmjerena na unapređenje infrastrukture, jačanje konkurentnosti, poboljšanje socijalne integracije i razvoj ljudskog kapitala. Cilj rada je utvrditi moguće promjene u hrvatskom gospodarstvu koje su uslijedile provođenjem Kohezijske politike.
Rad obuhvaća pregled ključnih aspekata vezanih za razvoj gospodarstva Hrvatske. Nakon Uvoda, raspravlja se o nastanku Europske unije te o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Detaljno se objašnjava Kohezijska politika EU, s naglaskom na njene ciljeve u razdoblju od 2021. do 2027. godine te regionalnu klasifikaciju Hrvatske prema NUTS sustavu. Opisuju se fondovi i programi Europske unije, a analizira se i njihovo korištenje u Hrvatskoj prema njihovoj raspoloživosti za dva programska razdoblja, od 2014. do 2020. godine te od 2021. do 2027. godine. Daje se uvid u stanje hrvatskog gospodarstva prije ulaska u Europsku uniju i danas, s naglaskom na makroekonomske pokazatelje. Analizira se i konkurentnost hrvatskog gospodarstva kroz Globalni indeks konkurentnosti i Europski regionalni indeks konkurentnosti. Predstavljena su tri odabrana primjera projekata u Hrvatskoj financiranih sredstvima EU. Dok će za kraj, u zaključku biti sažeti zaključci o analiziranome.Cohesion policy is one of the most important instruments for stimulating economic development and reducing regional differences within the EU countries because it provides to the country access to significant financial resources directed at infrastructure improvement, competitiveness strengthening, social integration improvement and human capital development. The aim of the paper is to determine the possible changes in the Croatian economy that have resulted from the implementation of the Cohesion policy.
The paper provides an overview of key aspects related to Croatian economy development. After the Introduction, the creation of the EU and the Croatia’s accession to the EU are discussed. The EU Cohesion policy is explained in detail emphasizing its goals in the period from the year 2021 to 2027 and the regional classification of Croatia based on the NUTS system. Funds and programs of the European Union such as their use in Croatia according to their availability in two program periods – from the year 2014 to 2020 and from the year 2021 to 2027 are analyzed. An insight into the state of Croatian economy before the EU accession and today is given with an emphasis on macroeconomic indicators. The competitiveness of the Croatian economy is analyzed through the Global Competitiveness Index and the European Regional Competitiveness Index. Three selected examples of Croatian projects financed by EU funds were presented. Finally, the conclusion summarizes the findings of the analysis
The influence of religion on the creation and development of yōkai
No full textPredmet proučavanja ovog rada je utjecaj religije na stvaranje i razvoj yōkaija, nadnaravnih bića duboko ukorijenjena u japanskom folkloru. Ispitujući međusobni odnos između šintoizma i budizma, rad ističe kako su ove religije oblikovale percepciju i razvoj yōkaija kroz stoljeća. Yōkai su oduvijek bili predmet strahopoštovanja, a njihova prisutnost bila je čvrsto povezana s religijskim vjerovanjima i narodnim običajima Šintoizam sa svojim animističkim svjetonazorom pridonio je prikazu yōkaija kao manifestacija prirodnih i duhovnih sila spajajući ih s elementima strahopoštovanja i zaštite prirodnog svijeta. Budizam je uveo koncepte poput karme, prolaznosti i preobrazbe dajući dublje i moralne karakteristike ovim nadnaravnim bićima i time simbolizirajući dublja saznanja o prirodi postojanja. S vremenom yōkai su se razvili iz strašnih i misterioznih bića u složene simbole koji odražavaju interakciju između ljudi i vjere. Ovaj rad analizira ključne yōkaije kao što su oni, tengu, kappa, tanuki i kitsune pokazujući njihovo stvaranje i razvoj pod utjecajem religijskih i folklornih elemenata čime se naglašava njihova trajna važnost u japanskoj duhovnoj baštini i identitetu.The subject of a study of this work is to show the influence of religion on the creation and development of yōkai, supernatural beings in Japanese folklore. By examining the mutual reletionship between Shintoism and Buddhism, the study highlights how these religions have shaped the perception and development of yōkai over the centuries. Shintoism, with its animistic worldview, contributed to the depiction of yōkai as manifestations of natural and spiritual forces, linking them with elements of reverance and protection of the natural world. Buddhism introduced concepts such as karma, transience and transformation, giving these supernatural beings deeper and moral characteristics and thereby symbolizing deeper insights into the nature of existence. Over time, yōkai have developed from terrifying and mysterious creatures into complex symbols reflecting the interaction between people and religion. This study analyzes key yōkai such as oni, tengu, kappa, tanuki and kitsune, showing their creation and development under the influence of religious and folkloric elements, thereby emphasizing their enduring importance in Japanese spiritual heritage and identity.宗教が妖怪の創造と発展に与える影響
本研究の主題は、日本の民間伝承における超自然的存在である妖怪の創造と発展に対する宗教の影響を示すことである。特に神道と仏教の相互関係を検討することにより、これらの宗教が何世紀にもわたって妖怪の認識と発展にどのような影響を与えてきたかを明らかにするものである。妖怪は、古代から人々に恐れられ、敬われてきた存在であり、その存在は日本の宗教や民間信仰と密接に結びついている。
神道は、日本の土着のアニミズム的信仰であり、自然現象に宿る神々を信仰する。この宗教的視点は、霊的かつ自然の力を具体化した存在としての妖怪の概念化に大きな影響を与えた。例えば、妖怪はよく自然災害や病気などの説明しがたい出来事を象徴するものとして捉えられ、人々は宗教的信仰を通じてそれらを説明しようとしたのである。本研究は、神道がこれらの存在にどのように影響を与え、自然や霊的存在への敬意と結びつけ、妖怪を日本の文化に深く根付かせたかを探るものである。神道の儀式や祭りを通じ、多くの妖怪は恐怖の対象にとどまらず、自然の均衡を守る存在としても認識され、善と悪の二面性を持つ存在として描かれてきた。
一方、仏教は大陸から日本にもたらされ、妖怪の描写にさらに豊かな視点をもたらした。仏教は、業、無常、そして変化といった複雑な概念を取り入れ、妖怪に道徳的な意味を付与した。これにより、妖怪は単なる恐ろしい存在ではなく、道徳的な教訓や宇宙的な真理を象徴するものとして新たな理解を得たのである。例えば、変化という仏教の中心的な概念は、妖怪がよく変身能力を持つ存在として描かれる点と一致し、人生の移ろいや儚さを表現している。仏教的教えを通じて、妖怪は恐怖を引き起こす存在から、精神的および倫理的な葛藤を象徴する存在へと進化し、悟りへの道や行いの結果を反映するようになった。妖怪は、単なる伝承上の怪物にとどまらず、仏教の価値観を強化する道徳的な物語の具現として位置づけられた。
本研究は、鬼、天狗、河童、狸、狐といった主要な妖怪の変遷を追い、彼らの民間伝承における起源を明らかにし、神道と仏教の相互作用を通じてどのように進化したかを検証する。例えば、鬼は当初は無形の存在として恐れられていたが、時が経つにつれて仏教の宇宙観に取り込まれ、よく来世での不道徳な行為の結果を象徴するようになった。同様に、天狗もかつては危険な山の霊として恐れられていたが、仏教の教義においては善と悪の両面を持つ存在として再解釈され、宗教的教えによって導入された道徳的複雑性を反映するようになった。本研究は、これらの妖怪が人間界と超自然界をつなぐ仲介者として機能し、恐怖や希望、社会的価値観を体現していることを強調している。例えば、変身能力を持つ狐やいたずら好きな狸などの妖怪を通じて、これらの存在が文化的メタファーとして機能し、人々が生活を支配する目に見えない力を理解する手助けをしてきたことが示されている。これらの妖怪は、何世紀にもわたる民間伝承に形作られ、日本の文化的・精神的歴史において重要な役割を果たしてきた存在である。
妖怪は、過去と現在、さらには未来を結びつける重要な存在である。日本人の宗教的な感覚や自然との関わりを象徴している。彼らの存在は、日本の文化や信仰に深く根ざしており、これらの超自然的存在が日本の歴史や社会において重要な役割を果たしてきたことを示している。様々な民間伝承や宗教的実践を通じて、妖怪は人間と自然界との複雑な相互作用を体現し、道徳的および倫理的な教訓を提供する存在である。このことは、妖怪の文化的重要性を強調するだけでなく、日本の思想や精神性の進化を理解する上でも、彼らの継続的な関連性を示唆している
Managing Stakeholder Expectations in Public Sector Projects
No full textInteresno-utjecajne skupine na projektu predstavljaju osobe, grupe i organizacije koje su uključene u projektnu realizaciju ili na čije interese projekt može imati utjecaja. U ovom radu analizirani su pristupi i metode koje projektni menadžeri i organizacije zadužene za izvedbu projekta koriste za uspješno identificiranje, analiziranje i upravljanje interesno-utjecajnim skupinama. Osim pravovremene identifikacije i analize interesno-utjecajnih skupina, važnu ulogu u implementaciji projekta ima planiranje komunikacije, razvoj komunikacijskog plana i adekvatnog sustava izvješćivanja. Prepoznavanje i razumijevanje očekivanja i zahtjeva koje različiti dionici imaju od projekta predstavlja temelj za razvoj strategije upravljanja očekivanjima interesno-utjecajnih skupina. Upravljanje očekivanjima dionika postaje još zahtjevnije kada su u pitanju veliki infrastrukturni projekti koji se izvode unutar javnog sektora obzirom da takvi projekti obuhvaćaju velik broj različitih dionika te moraju biti usklađeni s regulativama i propisima zemlje ili regije unutar koje se projekt izvodi. Kroz analizu strategije upravljanja očekivanjima interesno-utjecajnih skupina na primjeru hrvatskog projekta „Oporavka nakon potresa i jačanja pripravnosti javnog zdravstva“ iz 2020. godine i turskog projekta „Oporavka i obnove nakon potresa“ iz 2023. godine pokazano je da proaktivno upravljanje očekivanjima može značajno smanjiti rizike i povećati uspješnost projekata.Project stakeholders are individuals, groups, and organizations involved in the project implementation or whose interests may be affected by the project. This paper analyzes approaches and methods that can assist project managers and organizations responsible for project execution in successfully identifying, analyzing, and managing stakeholders. Besides timely identification and analysis of stakeholders, crucial roles in project implementation include communication planning, the development of a communication plan, and an adequate reporting system. Recognizing and understanding the expectations and requirements of various stakeholders is fundamental for developing a strategy for managing stakeholder expectations. Managing stakeholder expectations becomes even more challenging in large infrastructure projects within the public sector, as such projects involve a large number of different stakeholders and must comply with the regulations and laws of the country or region where the project is being executed. Through the analysis of stakeholder expectation management strategies in the example of the Croatian project "Earthquake Recovery and Public Health Preparedness" from 2020 and the Turkish project "Earthquake Recovery and Reconstruction" from 2023, it has been shown that proactive management of expectations can significantly reduce risks and increase project success