Repository of Faculty of Kinesiology, University of Zagreb - KIFoREP
Not a member yet
1705 research outputs found
Sort by
IMPROVING FINISHING IN FOOTBALL USING GAMES IN THE CORRIDOR
No full textNajvažniji cilj u nogometu je postizanje većeg broja pogodaka od suparnika kako bi se ostvarila pobjeda. Kroz planirane i programirane treninge utječemo na unaprjeđenje funkcionalnih, motoričkih i tehničko - taktičkih sposobnosti nogometaša kako bi se na što efikasniji način ispunio željeni cilj. Kroz trening možemo koristiti čitav niz karakterističnih metoda i igara za usavršavanje svih segmenata igre. U ovom radu fokus je na fazi napada te primjeru igara u koridoru pomoću kojih se želi unaprijediti efikasnost u samoj završnici napada. Uigravanje različitih vježbi s određenim pravilima, unutar označenog koridora, u velikoj mjeri pomaže igračima kada se nađu u realnim situacijama tijekom utakmice kako bi njihova reakcija donijela pozitivan ishod same utakmice.The most important goal in football is to score more goals than the opponent in order to win. With planned and programmed trainings, we influence the improvement of the functional, motor and technical-tactical abilities of football players in order to achieve the desired goal as efficiently as possible. Through training, we can use a whole series of characteristic methods and games to improve all segments of the game. In this paper, the focus is on the attacking phase and the example of games in the corridor, which are used to improve efficiency in the very end of the attack. Playing different exercises with specific rules, within a marked corridor, helps the players to a great extent when they find themselves in real situations during the match so that their reaction brings a positive outcome of the match itself
FITNESS TRAINING OF KICKBOXERS DISCIPLINE LOW KICK FOR THE 2022 EUROPEAN CHAMPIONSHIPS
No full textKickboxing je sport koji se pojavio i proširio u novije vrijeme, prije svega pedesetak godina, a predstavlja borilačku vještinu koja se sastoji od nekoliko sportskih grana odnosno disciplina. Za kickboxing je prepoznatljiv direktan kontakt, ali i sportsko, moralno te fizičko nadigravanje protivnika. Obzirom da se radi o sportu koji intenzivno opterećuje aerobni, ali i anaerobni sustav potrebno je planiranje i programiranje koje će biti usredotočeno na optimizaciju oba sustava.
U ovom radu bit će prikazan tijek priprema sportaša Nikole Crvenkovića za Europsko prvenstvo 2022. godine u disciplini low kick. Cilj rada je prikazati složenost trenažnih procesa, a kroz rad će biti prikazan kompletan tijek priprema: od dijagnostičkih testiranja kojima će se utvrditi najveće prednosti i mane sportaša, pa sve do prikaza pojedinačnih treninga s opisom treninga.Kickboxing is a sport that appeared and expanded in recent times, primarily about fifty years ago, and is a martial art that consists of several sports branches or disciplines. Kickboxing is characterized by direct contact, as well as sporting, moral and physical outmaneuvering of the opponent. Considering that it is a sport that intensively loads the aerobic and anaerobic systems, planning and programming will be focused on the optimization of both systems. In this paper, the course of preparation of athlete Nikola Crvenković for the 2022 European Championship in the discipline of low kick will be presented. The goal of the paper is to show the complexity of the training processes and the complete course of preparations: from diagnostic tests that will determine the greatest strengths and weaknesses of the athlete, to the presentation of individual training sessions with a description of the training sessions, which are divided into two macrocycles
BACK AND FRONT SQUAT IN CONDITIONING PREPARATION OF ROWERS
No full textCilj istraživanja u ovom diplomskom radu bila je analiza vježbi „stražnji čučanj“ i „prednji čučanj“ u svrhu kreiranja najoptimalnijeg operatora za razvoj jakosti i snage u kondicijskoj pripremi veslača. Analizom specifičnosti veslačkog pokreta i veslanja kao sporta, predstavljene su prednosti pojedinog čučnja i njihov utjecaj na razvoj jakosti i snage u kondicijskoj pripremi veslača. Usporedba je prikazana kroz trenažne efekte koji se postižu stražnjim, odnosno prednjim čučnjem. Istraživanjem je obuhvaćen osvrt na sigurnost vježbi, aktivaciju mišićnih skupina za svaku varijantu, zahtjevnost metodike poučavanja te potencijalne opasnosti tijekom izvođenja.
Provedenom analizom može se zaključiti da u pogledu smanjenja rizika od ozljede koje su karakteristične i za samo veslanje, prednji čučanj zbog položaja utega zahtjeva značajno manji nagib prema naprijed u zglobu kuka, a s time i manja naprezanja u lumbalnom dijelu kralježnice uz maksimalnu amplitudu pokreta, odnosno u varijanti duboki čučanj. Nadalje, unatoč manjim opterećenjima koja se mogu podići u varijanti prednjeg čučnja, aktivacija ekstenzora je veća nego kod vježbe stražnji čučanj, a pri tome su kompresijske sile u patelo-femuralnom zglobu manje.
Sa vježbom čučanj želimo razviti mišiće koji daju najveći dio ukupne sile zaveslaja, a to je m. quadriceps femoris, a da pritom što manje riskiramo ozljedu drugih dijelova biomehaničkog lanca koji sudjeluju u pokretu što nam upravo omogućuje varijanta prednjeg čučnja.The aim of the research was to analyse the exercises "back squat" and "front squat" in order to create the most optimal operator for the development of strength and power in the fitness training of rowers. By analysing the specifics of the rowing movement and rowing as a sport, the advantages of individual squats and their influence on the development of strength and power in the fitness preparation of rowers were presented. The comparison is shown through the training effects achieved by back and front squats. The research includes a review of the safety of the exercises, the activation of muscle groups for each variant, the demandingness of the teaching methodology and potential dangers during execution.
Based on this analysis, it can be concluded that in terms of reducing the risk of injury, which is also characteristic of rowing itself, the front squat, due to the position of the weights, requires a significantly smaller tilt forward in the hip joint, and thus less stress in the lumbar spine with maximum amplitude of movement, i.e. in the deep squat variant. Furthermore, despite the smaller loads that can be lifted in the front squat variant, the activation of the knee extensors is greater than in the back squat exercise, and the compression forces in the patellofemoral joint are smaller.
With the squat exercise, we want to develop the muscles that provide the largest part of the total force of the stroke, namely the quadriceps femoris muscle, while minimizing the risk of injury to other parts of the biomechanical chain that participate in the movement, which is exactly what the front squat variant allows us
ANALISYS OF DIFFERENCES AND CONNECTIONS BETWEEN TESTS FOR ASSESSMENT OF ANAEROBIC ENERGETIC CAPACITY
No full textCilj ovog rada bio je analizirati razlike u testovima za procjenu anaerobnog energetskog kapaciteta i utvrditi povezanosti tih testova kako bi se rezultati istih mogli prikladnije koristiti u planiranju i programiranju trenažnog procesa. Uzorak ispitanika sačinjava 144 nogometaša (21,05±3,36 godina, visine 182,00±6,16 cm, težine 76,11±7,73 kg i relativnog primitka kisika 59,31±5,18 mlO2/kg/min). Provedbom testova funkcionalnih sposobnosti (terenski testovi 20m i 300m i laboratorijski KF1) dobiveno je (mjerenjem, i računanjem) 6 varijabli kojima je opisana njihova kondicijska pripremljenost. Utvrđene su
statistički značajne korelacije (p<0,05) između rezultata terenskih i laboratorijskih testova čiji stupanj povezanosti varira. Tako je utvrđena srednja korelacija između KF1 protokola (F1Anm i F1BrzAN) i testa 300m (MBI300m) i iznosi r = -0,37 i r = -0,28. Korelacije između KF1 protokola (F1Anm i F1BrzAN) i testa 20m sprint (MES20m) su niske i iznose r = -0,18 i r = -0,19, dok je korelacija između terenskih testova 20m sprint (MES20m) i 300m
(MBI300m) srednje visoka i iznosi r = 0,44. Iz rezultata ovog rada može se zaključiti bi rezultati koji opisuju anaerobni kapacitet kod testa na pokretnom sagu mogli imati veću korelaciju sa rezultatima sprinta 20m i „300m shuttle run“ kod natjecatelja u sportovima koji u svojoj kretnoj strukturi nemaju (barem ne tako nagle) promjene smjera kretanja kao nogometaši, primjerice atletičari, triatlonci i sl.Aim of this study was to analyze diferences between tests for anaerobic energetic capacity assessment and to determine connections of these tests so that their results could be more appropriately used in planning and programming of the training process. The sample of entitets consists of 144 football players (21.05±3.36 years old, height 182.00±6.16 cm, weight 76.11±7.73 kg and relative oxygen intake 59.31±5.18 mlO2/kg/min). By conducting tests of functional abilities (field tests 20m and 300m and laboratory test KF1) 6 variables were obtained (by measurement and calculation) which described their conditioning preparation. Statistically significant correlations (p<0.05) were found between the results of field and laboratory tests, while the level of connection varies. Thus, the medium correlation level between the KF1 protocol (F1ANm and F1BrzAN) and the 300m test (MBI300m) was determined in amounts of r = -0.37 and r = -0.28. The correlations between the KF1 protocol (F1Anm and F1BrzAN) and the 20m sprint test (MES20m) are low and in amounts of r = - 0.18 and r = -0.19, while the correlation between the field tests 20m sprint (MES20m) and 300m (MBI300m) is again medium and in amount of r = 0.44. From the results of this study, it can be concluded that the results describing the anaerobic capacity in the test on the treadmill could have a higher correlation with the results of the 20m sprint and the "300m shuttle run" in sports competitors who do not have (at least not so sudden) changes of direction in their movement structure like football players, for example athletes, triathletes, etc
Social capital and subjective assesment of the well-being of adolescents during the COVID-19 pandemic
No full textPrimarni cilj ovog rada bio je istražiti koje su odrednice društvenog kapitala povezane s dobrostanjem adolescenata tijekom pandemije bolesti COVID-19. Istraživanje je obuhvatilo 317 sudionika koji su tijekom 2021. godine pohađali završni razred srednjih škola (gimnazijskog i strukovnih smjerova) iz četiri najveća grada u Republici Hrvatskoj: Zagreb (n=82), Split (n=80), Rijeka (n=65), Osijek (n=90). Sudionici su bili u dobi između 17 i 20 godina. Podaci su prikupljeni tako što su sudionici istraživanja ispunjavali anketni upitnik pod nazivom „Društveni kapital i subjektivna procjena dobrostanja adolescenata tijekom pandemije bolesti COVID-19“ koji se je sastojao od četiri dijela. U prvom dijelu upitnika sudionici istraživanja ispunjavali su demografske podatke, subjektivnu procjenu vlastitog zdravlja i razinu obrazovanja oba roditelja. Drugi dio upitnika sastojao se od globalno korištenog Kesslerovog upitnika koji procjenjuje rizik od razvoja mentalnih poremećaja. Treći dio upitnika sastojao se od pitanja za procjenu tjelesne aktivnosti učenika u uobičajenom tjednu (GPAQ), a četvrti dio upitnika procjenjivao je društveni kapital u obitelji, susjedstvu i školi upitnikom društvenog kapitala. Uz kvantitativne metode istraživanja primijenjena je i kvalitativna metoda u obliku polustrukturiranog intervjua licem u lice. Iz svakog grada obuhvaćeno je po šest sudionika. Ukupno su odabrana 24 sudionika i to slučajnim odabirom. Po šest iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka tako da su obuhvaćeni gimnazijski, strukovni tehnički i obrtnički obrazovni programi. Kombinirana metodologija istraživanja ponudila je dublju analizu u razmišljanja sudionika o temi društvenog kapitala i subjektivne procjene dobrostanja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Za sve kategorijske varijable izračunate su frekvencije, a za set zavisnih varijabli društvenog kapitala izračunati su osnovni statistički parametri (aritmetička sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimalni rezultat (MIN), maksimalni rezultat (MAX), medijan (MED), mjera asimetrije (A3), mjera zakrivljenosti (A4)) i Kolmogorov-Smirnovljev test normaliteta distribucije. Zbog standardnih problema s mjernim karakteristikama varijabli na skali Likertovog tipa svim navedenim zavisnim varijablama priloženi su histogrami frekvencija. Razlike između grupa u kategorijskim varijablama SPOL i razina obrazovanja roditelja (ROR) prema setu varijabli društvenog kapitala izračunate su Mann-Whitney U testom. Razlike između grupa u kategorijskim varijablama GRAD i obrazovni program (OP) prema setu varijabli društvenog kapitala izračunate su Kruskal-Wallis testom. Razlika između kategorijskih varijabli SPOL, GRAD, OP i ROR u odnosu na kategorijsku varijablu ZDRAVLJE izračunata je Pearsonovim hi-kvadrat testom, a povezanost među varijablama je izračunata koeficijentom kontigencije. Razina značajnosti promatrana u svim navedenim testovima korigirana je Bonferonijevom korekcijom za kontrolu Family wise error rate (FWER). Povezanost varijable ZDRAVLJE sa setom varijabli društvenog kapitala u obitelji, zatim varijable RIZIK sa setom varijabli društvenog kapitala u susjedstvu, te varijable tjelesna aktivnost (TA) sa setom varijabli društvenog kapitala u školi istražena je sigmoidnom funkcijom logističke regresijske analize. Logističkom regresijskom analizom izračunate su i vrijednosti omnibus testa, Hosmer i Lemeshow testa, Cox i Snellov i Nagelkarkeov koeficijent determinacije, ukupni postotak uspješne klasifikacije prediktivnog modela u odnosu na nul model, te su izračunati koeficijenti regresijske jednadžbe i njihova razina značajnosti. Podaci su obrađeni s programima Microsoft Excel (verzija 2017) i TIBCO Statistica (verzija 13.5), uz izuzetak logističke regresijske analize koja je obrađena programom IBM SPSS Statistics (verzija 23). Rezultati upućuju da su podrška i ohrabrenje roditelja, te zajedničke obiteljske aktivnosti povećale percipiranu vrijednost subjektivne procjene zdravlja kod adolescenata. Također, podrška obitelji koju doživljavaju adolescenti tijekom pandemije bolesti COVID-19 pozitivno je povezana sa zdravim životnim stilovima članova uže obitelji. Rezultati neformalne društvene kontrole sugeriraju kako većina sudionika ne doživljava svoju okolinu kao oslonac za zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Razina međusobne povezanosti među učenicima pozitivno utječe na ukupnu razinu tjelesne aktivnosti. Naime, sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima ili strukturiranim aktivnostima unutar škole za 37% povećava vjerojatnost visoke tjelesne aktivnosti učenika. Rezultati su pokazali da je tijekom pandemije bolesti COVID-19 u domeni društvenog kapitala u obitelji podjela rada u kućanstvu neravnopravna uz puno veći angažman djevojaka. Razlika prema spolu primijećena je i kod veće potrebe za razgovorom o događajima iz škole kod djevojaka. Rezultati društvenog kapitala u školi ukazuju da učenici gimnazijskih razreda najviše participiraju u izvannastavnim školskim aktivnostima, a najmanja angažiranost primijećena je kod učenika obrtničkih programa. Također, učenici koji pohađaju gimnazijski program više se druže sa školskim kolegama u slobodno vrijeme, dok je najmanja socijalna interakcija sa školskim kolegama uočena kod učenika koji pohađaju obrtnički program. Društveni kapital susjedstva upućuje da učenici čiji su roditelji niže razine obrazovanja susjedstvo percipiraju kao sigurnije mjesto u odnosu na predodžbu sigurnosti susjedstva kod učenika čiji su roditelji višeg stupnja obrazovanja. S obzirom na mjesto stanovanja statistički značajnih razlika nema između sudionika istraživanja po varijablama društvenog kapitala i subjektivne procjene zdravlja. Razlike u samoprocjeni zdravlja prema spolu upućuju da je pandemije bolesti COVID-19 negativno utjecala na zdravlje djevojaka. Kombinirana metodologija istraživanja je potvrdila kvantitativne podatke te pružila dublju analizu sudionika kroz primjenu polustrukturiranih intervjua licem u lice, što je rezultiralo boljim razumijevanjem njihovih razmišljanja o društvenom kapitalu i subjektivnoj procjeni dobrostanja tijekom pandemije COVID-19. Ovo istraživanje daje prikaz učinaka društvenog kapitala na dobrostanje adolescenata tijekom pandemije bolesti COVID-19 i temeljne mehanizme koji objašnjavaju te učinke. Rezultati ovog istraživanja ukazuju da snažne društvene veze i norme reciprociteta mogu olakšati upravljanje u kriznim situacijama, te potaknuti pojedince i zajednice na prilagodljive oblike ponašanja u cilju zaštite i unaprjeđenja dobrostanja adolescenata. S obzirom na dinamičnu prirodu pandemije bolesti COVID-19 i moguće nove varijacije sojeva virusa, doprinos ovog istraživanja obogaćen je relevantnim preporukama za očuvanje i unaprjeđenje dobrostanja adolescenata.The primary objective of this study was to explore the determinants of social capital associated with the well-being of adolescents during the COVID-19 pandemic. The research included 317 participants who were in their final year of high school (gymnasium and vocational programs) in four major cities in the Republic of Croatia: Zagreb (n=82), Split (n=80), Rijeka (n=65), and Osijek (n=90). The participants were between 17 and 20 years old. Data were collected through a questionnaire titled „Social Capital and Subjective Assessment of Adolescent Well-being during the COVID-19 Pandemic“, which consisted of four parts. In the first part of the questionnaire, research participants provided demographic information, self-assessment of their health, and the educational level of both parents. The second part of the questionnaire consisted of the globally used Kessler Psychological Distress Scale, which assesses the risk of developing mental disorders. The third part of the questionnaire included questions to assess students' physical activity during a typical week (GPAQ), and the fourth part assessed social capital in the family, neighborhood, and school using the Social Capital Questionnaire. In addition to quantitative research methods, a qualitative method in the form of semi-structured face-to-face interviews was also applied. Six participants were selected from each city, making a total of 24 participants, chosen randomly. Six participants were selected from Zagreb, Split, Rijeka, and Osijek, covering gymnasium, vocational technical, and trade educational programs. The combined research methodology provided a deeper analysis of participants' thoughts on the topic of social capital and subjective assessment of well-being during the COVID-19 pandemic. Frequencies were calculated for all categorical variables, while basic statistical parameters (mean, standard deviation, minimum, maximum, median, skewness, and kurtosis) and the Kolmogorov-Smirnov test for normality were calculated for the set of dependent variables related to social capital. Due to issues with the measurement characteristics of Likert-type scale variables, frequency histograms were provided for all the mentioned dependent variables. Differences between groups in the categorical variables of gender and parental education level were analyzed using the Mann-Whitney U test, while differences between groups in the categorical variables of city and educational program were analyzed using the Kruskal-Wallis test. Differences between categorical variables of gender, city, educational program, and parental education level with respect to the categorical variable of health were analyzed using the Pearson chi-square test, and the association among variables was calculated using the contingency coefficient. The significance level observed in all the mentioned tests was corrected using the Bonferroni correction to control for family-wise error rate (FWER). The relationship between the variable HEALTH and the set of family social capital variables, the variable RISK and the set of neighborhood social capital variables, as well as the variable physical activity (PA) and the set of school social capital variables were explored using a sigmoidal logistic regression analysis. Logistic regression analysis was used to calculate the values of the omnibus test, Hosmer and Lemeshow test, Cox and Snell's and Nagelkerke's coefficients of determination, the overall percentage of successful classification of the predictive model compared to the null model, and to calculate the regression equation coefficients and their level of significance. The data were processed using Microsoft Excel (version 2017) and TIBCO Statistica (version 13.5), with the exception of the logistic regression analysis which was processed using the IBM SPSS Statistics program (version 23). The results suggest that parental support and encouragement, as well as shared family activities, have increased the perceived value of subjective health assessment among adolescents. Additionally, the family support experienced by adolescents during the COVID-19 pandemic is positively associated with healthy lifestyles of immediate family members. The results of informal social control suggest that the majority of participants do not perceive their environment as a support for the protection and improvement of mental health during the COVID-19 pandemic. The level of mutual connectedness among students has a positive effect on the overall level of physical activity. Specifically, participation in extracurricular or structured activities within school increases the likelihood of high levels of physical activity in students by 37%. The results showed that during the COVID-19 pandemic, within the domain of family social capital, household chores were distributed unequally with a much higher engagement of girls. A gender difference was also noticed in the greater need for discussing school events among girls. The results of the school social capital indicate that high school students participate the most in extracurricular school activities, while the lowest engagement is observed among students in vocational programs. Additionally, students in the academic program socialize more with their school peers in their free time, while the least social interaction with school peers is observed among students in vocational programs. The neighborhood's social capital suggests that students whose parents have lower levels of education perceive their neighborhood as a safer place compared to the perception of safety among students whose parents have a higher level of education. Regarding the place of residence, there were no statistically significant differences among study participants in terms of social capital variables and subjective health assessment. Differences in self-rated health by gender suggest that the COVID-19 pandemic has had a negative impact on the health of girls. The combined research methodology confirmed the quantitative data and provided a deeper analysis of the participants through the use of semi-structured face-to-face interviews, resulting in a better understanding of their thoughts on social capital and subjective well-being during the COVID-19 pandemic. This study provides an overview of the effects of social capital on adolescent well-being during the COVID-19 pandemic and the underlying mechanisms that explain these effects. The results of this study suggest that strong social ties and reciprocity norms can facilitate crisis management and encourage individuals and communities to adopt adaptive behaviors to protect and enhance adolescent well-being. Given the dynamic nature of the COVID-19 pandemic and the possibility of new variants of the virus, the contribution of this study is enriched with relevant recommendations for preserving and enhancing adolescent well-being
The correlation of time spent playing online games with kinesiological activities, self assessment of life satisfaction and a intensity of emotional states
No full textZnanstvena istraživanja i spoznaje o tjelesnoj aktivnosti tijekom zadnjih desetljeća pokazuju poražavajuć i zabrinjavajuć pad u bavljenju sportom i rekreacijom, osobito kod mlade populacije koja uključuje i studente. Trend sedentarnog načina života među mladima danas sve češće uključuje uporabu interneta i igranje online igara koje je u svakodnevnom velikom porastu na svjetskoj razini, a koje s jedne strane predstavlja zabavnu aktivnost (što uključuje i brojne pozitivne učinke), no prekomjerno igranje dovodi do ozbiljnih problema u zdravstvenom, privatnom, radnom i društvenom statusu i funkcioniranju pojedinca (Haagsma i sur., 2013) odražavajući se osobito na fizičko i psihičko zdravlje pojedinca te njegovo opće zadovoljstvo životom. Do danas je zabilježen relativno mali broj kinezioloških istraživanja usmjerenih na odnos i povezanost igranja online igara, kinezioloških varijabli i varijabli koje se odnose na emocionalna stanja studentske populacije. Osobito su oskudne informacije koliko uključenost u sport i kineziološke programe doprinosi smanjenju vremena igranja online igara te u kojoj mjeri ona utječe na ukupno zadovoljstvo životom i emocionalna stanja studentske populacije. Stoga je primarni cilj ovog istraživanja bilo istražiti povezanost vremena provedenog u igranju online igara s kineziološkim aktivnostima te samoprocjenom zadovoljstva životom i intenzitetom emocionalnih stanja studentske populacije. Ovaj rad usmjeren je na istraživanje tih odnosa s kineziološkog aspekta te s aspekta promocije tjelesne aktivnosti i aktivnog zdravog načina života. Ovim radom željelo se utvrditi činjenično stanje među studentskom populacijom Sveučilišta u Zagrebu te doći do novih spoznaja koje bi bolje rasvijetlile međuodnos vremena provedenog u igranju online igara i poveznica s kineziološkim aktivnostima te prisutnošću različitih emocionalnih stanja i zadovoljstva životom među studentskom populacijom. Stoga je definiran uzorak ispitanika u istraživanju kojeg je činilo 1000 studentica i studenata Sveučilišta u Zagrebu, od kojih je bilo 480 studenata i 520 studentica koji studiraju u različitim područjima znanosti. Prikupljanje podataka je provedeno na način da je proveden online anonimni upitnik sastavljen od sljedećih 5 validiranih upitnika: Ten-item Internet Gaming Disorder Test (IGDT-10), International Physical Activity Questionnaire (IPAQ SF), Upitnik dosadašnjeg angažmana u kineziološkim aktivnostima (KINAKT), subjektivna II samoprocjena zadovoljstva životom te procjena učestalosti i intenziteta neugodnih emocionalnih stanja (DASS-21), te mjera procjene ugodnih emocija (PANAS). Za obradu podataka koristio se programski paket SPSS (inačica 26.0, SPSS Inc., Chicago, IL, SAD), u okviru kojeg su za sve analizirane varijable izračunati deskriptivni parametri izraženi putem prikazanih frekvencija i postotaka, aritmetičkih sredina i standardnih devijacija. Kolmogorov-Smirnovljevim testom testirana je normalnost distribucija korištenih varijabli, dok je analiza varijance korištena za utvrđivanje statističke značajnosti dobivenih razlika. Za provjeru hipoteza korištene su univarijatne i multivarijatne metode, za prvu i drugu hipotezu korelacijska analiza, a za treću i četvrtu multipla linearna regresija. Za provjeru razlika s obzirom na sociodemografske i druge pokazatelje korišten je Kruskal Wallis H test, a za testiranje razlika kod nezavisnih varijabli s dvije razine (razina kineziološke aktivnosti, vrijeme igranja, godina studija), korištena je neparametrijska zamjena za t-test (Mann-Whitney U test). Sukladno cilju ovog istraživanja (utvrditi povezanost vremena provedenog u igranju online igara s kineziološkim aktivnostima, subjektivnom samoprocjenom zadovoljstva životom i intenzitetom emocionalnih stanja studenata i studentica Sveučilišta u Zagrebu koji studiraju u svim područjima znanosti), izračunate su relativne frekvencije odgovora za svaku varijablu. U svrhu utvrđivanja razlika angažmana u kineziološkim aktivnostima prema spolu, dobi i području znanosti, korištene su sljedeće analize: eksploratorna faktorska analiza i kanonička korelacijska analiza. Za provjeru hipoteza korištena je i višestruka linearna regresijska analiza. Kanonička korelacijska analiza i regresijska analiza korištene su s ciljem utvrđivanja različitosti povezanosti između spola i angažiranosti u kineziološkim aktivnostima. Multipla linearna regresijska analiza je korištena s ciljem procjene stupnja linearne povezanosti prema dobi ispitanika i skupine varijabli kojima je mjerena kineziološka aktivnost ispitanika. Za prikaz upitničkih mjera, osim deskriptivne analize, korištena je eksploratorna faktorska analiza te Cronbach alfa koeficijent kao mjera pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije. Povezanosti među varijablama procijenjene su korištenjem Pearsonovog koeficijenta korelacije i multiple regresijske analize. Sukladno prvoj hipotezi (H1: Vrijeme provedeno u online igrama je značajno negativno povezano s uključenošću u kineziološke aktivnosti) rezultati su pokazali da su sve vrijednosti III tjelesne aktivnosti negativno povezane s vremenom igranja online igara, pa možemo zaključiti da se sa češćim i dužim igranjem online igara, vrijednosti u tjelesnoj aktivnosti smanjuju. Također, pokazalo se da je ukupno tjedno sjedenje u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s učestalošću igranja online igara, temeljem čega možemo utvrditi da češće i duže igranje online igara povećava učestalost i vrijeme provedeno u sjedenju, čime se tjelesna aktivnost smanjuje. Što se rezultata za drugu hipotezu (H2: Vrijeme provedeno u online igrama je značajno pozitivno povezano s razvojem prekomjernog igranja) tiče, pokazalo se da dnevnim povećanjem vremena korištenja računala (ili mobitela) dolazi do porasta vrijednosti na IGDT-10, ukupnog tjednog sjedenja; rastu vrijednosti depresivnosti, anksioznosti i stresa kao i neugodnih afektivnih doživljaja, dok istovremeno s učestalijim korištenjem računala padaju vrijednosti umjerene i ukupne tjelesne aktivnosti, hodanja, zadovoljstva životom i ugodnih afektivnih stanja. Faktor IGDT-10, kao direktan pokazatelj rizika od prekomjernog igranja, statistički je značajno povezan s ukupnim tjednim sjedenjem, depresivnošću, anksioznošću, stresom i neugodnim afektivnim doživljajima, a negativno povezan s umjerenom tjelesnom aktivnošću, hodanjem, zadovoljstvom životom i ugodnim afektivnim doživljajima. Zanimljivo je i da su se zadovoljstvo životom i ugodni afektivni doživljaji pokazali statistički značajnima jer što je kraće vrijeme provedeno u online igranju, vrijednosti rezultata aritmetičkih sredina rangova su veće. Ukoliko se vrijeme igranja povećava, vrijednosti tih dviju varijabli se smanjuju sve do igranja online igara duže od 6 sati dnevno, odnosno 42 sata tjedno kada vrijednosti rezultata aritmetičkih sredina rangova opet postaju visoke za zadovoljstvo životom i za ugodne afektivne doživljaje. Rezultati koji se tiču treće hipoteze (H3: Angažman u kineziološkim aktivnostima u posljednjih sedam dana je u značajnoj pozitivnoj korelaciji sa zadovoljstvom životom i ugodnim emocionalnim stanjima, te u značajnoj negativnoj korelaciji s neugodnim emocionalnim stanjima) pokazali su kako 48,8% ispitanika sudjeluje u izrazito napornim tjelesnim aktivnostima, 36,1% u umjerenim, a 15,1% ih redovito hoda odnosno sudjeluje u aktivnostima niskog intenziteta. Najaktivniji su studenti iz područja društvenih znanosti, pri čemu je zanimljivo da se 54,3% onih najaktivnijih redovito bavi izrazito napornim tjelesnim aktivnostima visokog intenziteta. Zabrinjavajući je rezultat od čak 42,0% studenata koji se trenutno ne bave nikakvim oblikom tjelesne aktivnosti. IV Više vremena provedenog u kineziološkim aktivnostima rezultira i višim rezultatom u zadovoljstvu životom te ugodnim afektivnim doživljajima. Niži rezultat ostvario se kod depresivnosti, anksioznosti i neugodnih afektivnih doživljaja što se pokazalo statistički značajnim. Stoga je utvrđeno da više intenzivne tjelesne aktivnosti rezultira smanjenjem vremena provedenog u igranju online igara, ali i većom količinom stresa. Pozitivna povezanost između stresa i vremena provedenog u izrazito napornim kineziološkim aktivnostima može se tumačiti i tako da studenti koji su više pod stresom više vremena provedu u kineziološkim aktivnostima, kako bi se oslobodili stresa. Također bi se ta povezanost mogla protumačiti na način da visoka razina stresa utječe kao motiv za postizanje uspjeha i pobjede u sportu (kao motivacijski stres). Vrijednosti rezultata aritmetičke sredine rangova neugodnih afektivnih doživljaja, depresivnosti i anksioznosti također su se u našem istraživanju pokazale statistički značajnima te su visoke vrijednosti za osobe koje nisu vježbale padale s porastom učestalosti tjednog vježbanja. Gledajući naše rezultate dobivene na upitnicima DASS-21 i PANAS može se uočiti značajna razlika prema spolu. Studenti generalno postižu niže vrijednosti u odnosu na djevojke na svim promatranim pokazateljima konstrukta procjene emocionalnih doživljaja. Što se faktora zadovoljstva životom tiče, možemo uočiti da je on u statistički značajnoj pozitivnoj korelaciji s faktorima ukupna tjelesna aktivnost, tjelesnom aktivnosti niskog intenziteta, umjerenom tjelesnom aktivnosti te tjelesnim aktivnostima visokog intenziteta, te također i sa ugodnim afektivnim doživljajima s kojima je u visokoj pozitivnoj korelaciji. Što se neugodnih emocionalna stanja (depresivnosti, anksioznosti i stresa) tiče, pokazale su se različite korelacije s intenzitetom i modalitetima tjelesne aktivnosti. Depresivnost je u značajnoj negativnoj korelaciji s izrazito napornim tjelesnim aktivnostima, umjerenim tjelesnim aktivnostima te ukupnom tjelesnom aktivnošću, dok je anksioznost u značajnoj negativnoj korelaciji s izrazito napornim tjelesnim aktivnostima te u značajnoj pozitivnoj korelaciji s hodanjem tj. s niskom razinom tjelesne aktivnosti. Stres se pokazao statistički značajnim u negativnoj povezanosti s izrazito napornom tjelesnom aktivnošću. Neugodni afektivni doživljaji pokazuju statistički visoku značajnost i pozitivnu korelaciju s depresivnošću, anksioznošću i stresom te IGDT-10, a negativnu korelaciju sa zadovoljstvom životom. Rezultati vezani uz posljednju hipotezu (H4: Količina vremena provedena u online igrama je u značajnoj pozitivnoj korelaciji s neugodnim emocionalnim stanjima i značajnoj V negativnoj korelaciji sa stupnjem zadovoljstva životom) pokazuju da je vrijeme provedeno u igranju online igara u negativnoj korelaciji sa zadovoljstvom životom što se pokazalo statistički značajnim. Od svih faktora vezanih uz neugodna emocionalna stanja, jedina korelacija koja se pokazala statistički značajnom je negativna korelacija s faktorom stresa, dok ostali faktori (depresivnost, anksioznost i neugodni afektivni doživljaji) koji bi mogli karakterizirati potencijalne neugodne emocije povezane s vremenom igranja online igara, nisu pokazali značajnost. S druge strane, vrijeme provedeno u igranju online igara pokazalo je negativnu korelaciju s ugodnim afektivnim doživljajima. Zaključno, rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se studenti sve manje uključuju u bilo kakav oblik kinezioloških aktivnosti, a s druge strane previše vremena provode sjedeći, na internetu ili u sve učestalijem igranju online igara što dovodi do povećanog rizika od IGD a. Također, uključenost u razne oblike tjelesne aktivnosti opada s višim godinama studija. Pokazalo se kako su studenti koji se bave nekim oblikom tjelesne aktivnosti zadovoljniji životom, dok je slabije zadovoljstvo životom kod onih koji više igraju online igre. Također, bavljenje tjelesnom aktivnošću doprinosi razvoju ugodnih afektivnih doživljaja kod studenata te opadanje neugodnih doživljaja, depresivnosti i anksioznosti. Stoga se i znanstveni doprinos ovog istraživanja očituje kroz nove spoznaje o povezanosti bavljenja tjelesnom aktivnošću i igranja online igara kao i utjecaja navedenog na psihosocijalne aspekte života studentske populacije Sveučilišta u Zagrebu kroz samoprocjenu zadovoljstva životom i intenziteta emocionalnih stanja. Također, važnost je i u činjenici da takvo istraživanje, koliko je autoru poznato, na studentskoj populaciji u Hrvatskoj do sad nije provedeno. Dakle, ovo istraživanje je još jedan od poticaja za izradu i provođenje nacionalnih sveučilišnih programa i strategija za kontinuirani razvoj kinezioloških aktivnosti među studentskom populacijom koji bi studente konstantno trebao motivirati i usmjeravati na bavljenje sportsko-rekreacijskim sadržajima kako bi očuvali svoje fizičko, ali i mentalno zdravlje. Ovo istraživanje pokazuje kako je pritom izrazito važno mladima osvijestiti mogućnost potencijalnih rizika koje sa sobom nosi virtualni svijet igranja online igara i sedentarni način života koji sa sobom donosi neželjene i negativne posljedice za sveukupno zdravlje pojedinca, ali i za cjelokupno društvo u kojem živi i djelujeScientific research and knowledge of physical activity over the last decades shows a devastating and worrying reduction in sports and recreation, especially among the young population that includes students. The trend of sedentary lifestyle among young people, today increasingly includes the use of the internet and online games, which is on a daily basis developing global problem, and which on the one hand represents a fun activity (includes some positive effects), but excessive gaming leads to serious problems in health, private, working and social status and functioning of the individual (Haagsma et al., 2013) reflecting in particular on the physical and mental health of the individual and his satisfaction with life. To date, a relatively small number of kinesiology studies have been focused on the relationship and connection between online gameplay, kinesiological variables, and variables related to the emotional states of the student population. Particularly scarce is the information on how much involvement in sports and kinesiology programs contributes to reducing the playing time of online games, and the extent to which it affects overall life satisfaction and self-assessment of the emotional states of the student population. Therefore, the primary goal of this research was to explore the connection of time spent playing online games with kinesiology activities and self-assessment of satisfaction with life and intensity of emotional states of the student population. This paper focuses on exploring these relationships from a kinesiological aspect and from the aspect of promoting physical activity and an active healthy lifestyle. This paper sought to establish the situation at this moment among the student population of the University of Zagreb and to come to new insights that would shed better light on the interrelationship of time spent playing online games with kinesiological activities and by the presence of different emotional states and life satisfaction among the student population. Therefore, a sample of respondents in the study was defined by 1000 students of the University of Zagreb (480 males and 520 female students), studying in different science fields. Anonymous online questionnaire composed of the following 5 validated questionnaires was conducted: Ten-item Internet Gaming Disorder Test (IGDT-10), VII International Physical Activity Questionnaire (IPAQ-SF), Questionnaire of the former engagement in kinesiological activities (KINAKT), subjective self-assessment of life satisfaction and assessment of the frequency and intensity of unpleasant emotional states (DASS-21), and a measure of the assessment of positive emotions (PANAS). The SPSS ( version 26.0, SPSS Inc., Chicago, IL, USA) software package was used for data processing. Descriptive parameters expressed through the displayed frequencies and percentages, arithmetic means and standard deviations are calculated for all analyzed variables. The Kolmogorov-Smirnov test has tested the normality of distributions of used variables, while the analysis of variance was used to determine the statistical significance of the obtained differences. Univariate and multivariate methods were used to check hypotheses, correlation analysis for the first and second hypotheses, and for the third and fourth multiple linear regression. To check the differences with regard to sociodemographic and other indicators, the Kruskal Wallis H test was used, and to test the differences in independent variables with two levels ( level of kinesiology activity, playing time, year of study), a nonparametric replacement was used for t-test (Mann-Whitney U test). In accordance with the aim of this research (to determine the connection of time spent playing online games with kinesiological activities, by self-assessment of satisfaction with the life and intensity of emotional states of students from the University of Zagreb studying in all areas of science), the relative response frequencies for each variable were calculated. For the purpose of determining the differences in engagement in kinesiology activities by gender, age, and field of science, the following analyzes were used: exploratory factor analysis and canonical correlation analysis. Multiple linear regression analysis was also used to check hypotheses. Canonical correlation analysis and regression analysis were used to determine the diversity of gender-related connections and engagement in kinesiological activities. Multiple linear regression analysis was used to estimate the degree of linear association by age of subjects and the group of variables by which the kinesiological activity of subjects was measured. To display the questionnaire measures, in addition to the descriptive analysis, a exploratory factor analysis and the Cronbach alpha coefficient were used as a measure of the reliability of the internal consistency. The connections between the variables were estimated using the Pearson coefficient of correlation and multiple regression analysis. VIII According to the first hypothesis (H1: Time spent in online games is significantly negatively associated with involvement in kinesiology activities) the results showed that all values of physical activity are negatively associated with the time of playing online games, so we can conclude that with more frequent and longer playing online games, values in physical activity decrease. Also, the total weekly sitting was shown to be in a statistically significant positive correlation with the frequency of playing online games, so we can determine that more frequent and longer playing online games increases the frequency and time spent sitting, thus reducing physical activity. Regarding the results for the second hypothesis (H2: Time spent in online games is significantly positive related to the development of problematic/pathological playing) it has been shown that a daily increase in computer usage time (or cell phone) increases in value on IGDT-10, total weekly sitting; growing values of depression, anxiety and stress as well as unpleasant affective experiences, while with more frequent use of computers fall the values of moderate and total physical activity, walking, life satisfaction, and pleasant affective states. The IGDT-10 factor, as a direct indicator of the risk of over-playing, is statistically significantly associated with total weekly sitting, depression, anxiety, stress and unpleasant affective experiences, and negatively associated with moderate physical activity, walking, life satisfaction and pleasant affective experiences. Interestingly, life satisfaction and pleasant affective experiences was also statistically significant because the shorter the time spent in online gaming, the higher the arithmetic mean results of ranks. If the playing time increases, the values of these two variables decrease until playing online games for more than 6 hours a day, or 42 hours a week when the values of the results of arithmetic rang environments again become high for life satisfaction and for pleasant affective experiences. Results related to the third hypothesis (H3: Engagement in kinesiological activities in the last seven days is in significant positive correlation with life satisfaction and pleasant emotional states, and in significant negative correlation with unpleasant emotional states) showed that 46.7% of respondents participate in vigorous physical activities, 46.7% in moderate activities, and 48% of them is walking. The most active are students in the field of social sciences. It being interesting that 54.3% of those most active regularly participate in vigorous high-intensity kinesiological activities. The worrying result is that 42.0% of students who are not currently engaged in any form of kinesiological activity. IX More time spent in kinesiology activities results in both higher results and satisfaction with life and pleasant affective experiences. A lower result was achieved in depression, anxiety, and unpleasant affective experiences, and was statistically significant. Therefore, it has been found that more intensive physical activity reduce the time spent playing online games, but also increase amount of stress. The positive correlation between stress and time spent in extremely vigorous kinesiological activities can also be interpreted so that students who are more stressed spend more time in kinesiology activities, to reduce stress. Also, this connection could be interpreted as affecting high levels of stress as a motive for achieving success and winning in sport ( as motivational stress). Values of arithmetic mean results of ranks of unpleasant affective experiences, depression and anxiety also showed statistically significant in our study, and high values for people who did not exercise fell with the increase in the frequency of weekly exercise. Looking at our results obta
Upute za izradu diplomskog/specijalističkog diplomskog rada
No full textKratki priručnik za lakše snalaženje s organizacijskim aspektima izrade i obrane diplomskog rada na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Sadrži tijek prijave, predaje i obrane ocjenskog rada te upute za izradu i opremanje rada
Vodič kroz studij za akademsku godinu 2023./2024.: Sveučilište u Zagrebu Kineziološki fakultet
No full textVodič za studente prve godine studija omogućit će lakše snalaženje u početku studiranja kao i budućem studentskom životu.
Pruža informacije poput opisa studija, nastave, studentskih obaveza i prava, podrške i slično
Burnout symptoms of coaches of children and young athletes
No full textCilj ovog istraživanja je istražiti razlike u stupnju izgaranja, strategijama suočavanja sa stresom i zadovoljstvu poslom između trenera i trenerica djece u ekipnim i individualnim sportovima te doprinos suočavanja sa stresom i zadovoljstva poslom u pojašnjenju simptoma izgaranja. Uzorak čine 102 trenera, 61,8% muškog te 38,2% ženskog spola. Za procjenu izgaranja korištena je hrvatska verzija Upitnici izgaranja trenera (CBQ) (Malinauskas, Malinauskiene i Dumciene, 2010). Za procjenu zadovoljstva poslom koristio se upitnik MOAQ-JSS (Michigan Organizational Assessment Questionnaire) (Cammann, Fichman, Jenkins, Klesh, 1983), dok se suočavanje sa stresom procjenjivalo skalom suočavanja sa stresom (Buško, 2007). Rezultati pokazuju kako postoji značajna razlika s obzirom na sport jedino u zadovoljstvu poslom pri čemu treneri individualnih sportova pokazuju veće zadovoljstvo trenerskim poslom od ekipnih trenera. Razlike po spolu utvrđene su u devaluaciji sporta, emocionalnoj/fizičkoj iscrpljenosti gdje treneri izvješćuju o više simptoma te u pasivizaciji kao strategiji suočavanja koje trenerice češće koriste od trenera. Regresijskom analizom utvrđeno je kako kod trenera i trenerica ovog uzorka zadovoljstvo poslom značajno negativno utječe na sve dimenzije izgaranja. Fatalizam i religija značajno negativno doprinose objašnjenju smanjenog osjećaja uspjeha te emocionalne/fizičke iscrpljenosti. Planiranje kao pasivna strategija suočavanja pozitivan je prediktor emocionalne/fizičke iscrpljenosti. Aktivno prilagođavanje negativno utječe na devaluaciju sporta dok reinterpretacija doprinosi devaluaciji.The aim of this research is to investigate the difference in the degree of burnout, strategies for dealing with stress and job satisfaction between coaches of children athletes in team and individual sports and and the contribution of coping with stress and job satisfaction in explaining the symptoms of burnout. The sample consists of 102 trainers, 61.8% male and 38.2% female. To assess burnout, the croatian version of the Coach Burnout Questionnaire (CBQ) was used (Malinauskas, Malinauskiene, and Dumciene, 2010). The MOAQ-JSS questionnaire (Michigan Organizational Assessment Questionnaire) was used to assess job satisfaction (Cammann, Fichman, Jenkins, Klesh, 1983), while coping with stress was assessed with the coping with stress scale (Buško, 2007). The results indicate that there is a significant difference with respect to sport only in job satisfaction, with individual sports coaches showing greater satisfaction with coaching work than team coaches. Differences by gender were found in the devaluation of sports, emotional/physical exhaustion where coaches report more symptoms, and in passivation as a coping strategy that female coaches use more often than male coaches. Regression analysis revealed that among male and female coaches of this sample job satisfaction significantly negatively affects all dimensions of burnout. Fatalism and religion significantly negatively contribute to the explanation of the reduced sense of success and emotional/physical exhaustion. Planning as a passive coping strategy is a positive predictor of emotional/physical exhaustion. Active adaptation negatively affects the devaluation of sports, while reinterpretation contributes to devaluation
The prevalence of the application of dance structures in the physical education and health culture classes in secondary schools in the Republic of Croatia
No full textTjelesna i zdravstvena kultura prakticira se kroz cijeli odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske te čini sastavni dio tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja uz izvannastavne i izvanškolske (kineziološke/sportske) aktivnosti. Temelji tjelesne i zdravstvene kulture su usvajanje i usavršavanje kinezioloških motoričkih vještina, znanja i navika s ciljem zadovoljenja ljudskih potreba za kretanjem, razvojem motoričkih, funkcionalnih i morfoloških obilježja i sl.
Uslijed nedovoljne primjene plesa u srednjim školama većina studenata Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisuje s nedovoljnim predznanjem iz plesa. Za potrebe izrade diplomskog rada provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo 102 studenata Kineziološkog fakulteta koji su položili kolegij „Ples“. U ovom će se radu proučiti stanje primjene plesa u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture uzevši u obzir srednje škole u RH koje su pohađali studenti Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad će dodatno dati uvid na koje načine ispitanici primjenjuju naučene plesne strukture nakon uspješno položenog kolegija Ples na navedenom fakultetu. Također, utvrdit će se koje su mogućnosti za poboljšanje i obogaćenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture primjenom plesnih struktura.Physical and health education is implemented throughout the entire educational system of the Republic of Croatia, and along with extracurricular and out-of-school (kinesiological/sports) activities, it represents an integral part of the physical and health education domain. It is based on the acquisition and improvement of kinesiological motor skills, knowledge, and habits with the aim of meeting human needs for movement, development of motor, functional, and morphological characteristics, and so on.
Due to the insufficient implementation of dance in high schools, the majority of students enrolled in the Faculty of Kinesiology University of Zagreb have inadequate prior knowledge of dance. For purpose of preparing a thesis, research was conducted which included 102 students of the Faculty of Kinesiology who passed the course "Dance". This research will study the state of application of dance in Physical and Health Education classes, taking into account secondary schools in the Republic of Croatia attended by students of the University of Zagreb's Faculty of Kinesiology. The paper will additionally provide an insight into the ways in which the respondents apply the learned dance structures after successfully passing the Dance course at the mentioned faculty. Also, it will be determined what are the possibilities for improving the physical education classes in high schools by applying dance structures