Repository of the Academy of Arts, University of Osijek
Not a member yet
280 research outputs found
Sort by
Slijepi učenici u nastavi solfeggia
Svim slijepim učenicima zajedničko je oštećenje vida, koje ih svrstava u kategoriju djece s posebnim potrebama. Budući da osjetilom vida čovjek prikuplja gotovo 90% informacija o svemu što ga okružuje, slijepi učenici imaju specifične probleme u praćenju nastavnog procesa te im je potrebno permanentno prilagođavanje procesa poučavanja. Pregledom obrazovanja djece s posebnim potrebama, uočavamo da se do sredine prošlog stoljeća težilo segregacijskim postupcima obrazovanja u specijaliziranim ustanovama, a u današnje vrijeme slijepi se učenici integriraju u nastavu redovnih osnovnih škola, kako bi što aktivnije i ravnopravnije sudjelovali u društvu. Takvo, inkluzivno obrazovanje dio je humane pedagogije u kojem se svakom djetetu pristupa s holističkog stajališta, promatrajući ga kao cjelovitu osobu sa svim osobinama i mogućnostima za usvajanje znanja i razvoj sposobnosti. Sagledavanjem sljepoće učenika na taj način, pred nastavnike se postavljaju izazovi prilagodbe nastavnog plana i programa individualizacije nastavnog procesa.
Slijepi učenici s razvijenim glazbenim sluhom nose jednake predispozicije kao i sva ostala djeca kojima je razvijen glazbeni sluh, te je obrazovanje u glazbenim školama jedan od najboljih načina primjene inkluzivnog obrazovanja i potvrde njihove osobnosti i urođenih potencijala. Kao preduvjet za stjecanje znanja i vještina za nastavu solfeggia, postavlja se glazbeno opismenjivanje, Braillovom notacijom. Za slijepe je učenike to primarna razlika koja se postavlja pred učenike, ali i didaktičko- metodički izazov za nastavnike
Priređivanje za duhački orkestar
U ovom radu želim prikazati duhački orkestar: koja je zastupljenost duhačkih orkestara u Hrvatskoj i svijetu te za taj sastav prezentirati svoj praktični rad. Sadržaj diplomskog rada obuhvaća teorijski i praktični dio. Drugo poglavlje rada sadrži klasifikaciju duhačkih orkestara i povijesni razvoj. U trećem poglavlju, kao primjer duhačkog orkestra prikazan je Puhački orkestar DVD – a Valpovo. Četvrto poglavlje je vlastiti aranžman, a peto poglavlje vlastita skladba. Kod raspisivanja aranžmana, odlučila sam se za skladbu G. F. Handela Ombramaifu – Larghetto iz opere Kserkso iz razloga što tu skladbu Puhački orkestar DVD – a Valpovo nije imao u svom repertoaru. Skladba Veseli svirači koja je u petom poglavlju, vedroga je karaktera i predstavlja duhački orkestar u punom sastavu te svaki instrument pojedinačno. Instrumentalizacija aranžmana i vlastite skladbe prilagođena je instrumentima koje Puhački orkestar DVD – a Valpovo ima u svom sastavu
Nevidljivo polje
Rad prikazuje opis skupine umjetničkih djela, primarno portreta, izrađenih za potrebe diplomskog rada. Čovjek je ključni motiv slike koji dominira njenom površinom. Portret predstavlja neodređenu osobu koja na nekolicini slika prekriva lice rukama. Prostori su otvoreni (bijele mrlje, površina ispod slike), način slikanja razara dijelove slike i otkriva prostor ispod slike. U portretima dominira crvena boja, koja naglašava prirodnost i sirovost, opipljivost. Pozicija objekta u slici je asimetrična, tj. balansirana kompozicija. Kadar je prikazan dinamično i u krupnom planu
Glazbeno kazalište za mladu publiku : analiza opere Benjamina Brittena, Mali dimnjačar
U ovom radu predstavljena je opera Mali dimnjačar skladatelja Benjamin Brittena, glazbeno-edukativno djelo za djecu i mlade. Prvi dio rada sadrži poglavlje o važnosti utjecaja glazbenog kazališta na mladu publiku, te sažetu biografiju skladatelja u kojoj se nalaze podaci o njegovom životu i radu te popis značajnijih djela koja su podijeljena po glazbenim vrstama. Osim biografije i popisa djela, u prvom dijelu nalazi se i kratak uvod u operu sa osnovnim podacima o operi te izvedbama u Hrvatskoj. Mali dimnjačar vrlo je dobar primjer glazbeno odgojnog djela, kroz koje djeca imaju priliku upoznati operu, pa i sudjelovati u izvedbi. Kroz ovaj diplomski rad ukazuje se također i na važnost glazbenog kazališta za mladu publiku i razvijanja njena ukusa prema glazbi i umjetnosti općenito što je važno za intelektualni razvoj djeteta. Središnji dio rada bavi se vokalno-interpretativnom analizom opere kroz partituru te sadrži notne isječke za bolje razumijevanje problematike pojedinih stavaka. Djelo se sastoji od tri scene i osamnaest brojeva. Analiza se temelji na pojašnjenjima karakterističnih melodijskih kretnji, ritamskih obrazaca, odnosima između glasova, instrumenata te povezanosti scenskog pokreta i dramske umjetnosti sa glazbenom umjetnosti
ANALIZA VOKALNIH ASPEKATA Karl Jenkins, Adiemus: Songs of Sanctuary
Nakon pomnog proučavanja ovog izuzetnog glazbenog djela, zaključak jest da je skladatelj Karl Jenkins namijenio Adiemus: Songs of Sanctuary širokim masama, budući da je u svakom stavku ovog djela koristio vrlo pjevne, lako pamtljive i vrlo logične glazbene fraze koje su zanimljive slušateljevom uhu, a i koje može izvoditi velika većina ženskih zborova, kako profesionalnih, tako i amaterskih
Antispomenik u suvremenoj umjetnosti
Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća dominira monumentalna plastika trijumfalno podignuta na postament koja dominira centralnim pozicijama okolnog prostora. Nakon Drugog svjetskog rata spomenički diskurs se proširuje na mnoga druga pitanja. Spomenička skulptura izražava se apstraktnim jezikom hladnog materijala, uglavnom betona, no bez obzira na apstrakciju izvode se monumentalne skulpture. Nakon raspada Jugoslavije povukli su se u zaborav, a mnogi su spomenici devastirani na najapsurdnije načine. Nije rijetkost da lokano stanovništvo sustavno uništava neke od navedenih spomenika tog razdoblja. Od spomenika nastaju antispomenici jer se pokušava ignorirati njihovu funkciju, a to je očuvanje kolektivne memorije. Nakon Domovinskog rata ne događaju se velike promjene u načinu izrade spomenika, ali se mijenja politička ideologija. To dovodi do kritike umjetnika koji se poigravaju spomeničkom idejom, te kroz promišljanje o spomeniku danas stvaraju antispomenike
Antispomenik
U potrazi za vlastitim mjestom i identitetom, kako u svijetu umjetnosti, tako i općenito u društvu oblikujem spomeničku skulpturu Kristina dubi na glavi. Kroz rad tražim ključ za njeno razumijevanje. Proces izrade spomeničke skulpture bio je dugotrajan i u njega sam upisala mnoge detalje koji su dio mog odrastanja i koje su dio subjektivnog ikonografskog svemira. Dakle, u interpretaciju djela ulaze osim same fizionomije lica i drugi elementi poput odjeće, frizure, postamenta...
Spomeničku bistu shvatila sam kao igru kroz koju upozoravam na svoj identitet, kao što spomenici, osim što predstavljaju kolektivnu memoriju, upućuju na identitet. Moje je mjesto susret same sa sobom i vlastitog pronalaska fikcija. Više nema spomenika, on je sada antispomenik, ali moja sreća što sam pronašla svoje mjesto je beskrajna i rasplinjava se poput dima. Ovaj susret individualnle i kolektivne volje rezultira egotripčinom koja je toliko pretjerana da se ne može shvatiti ozbiljno.
Na kraju shvaćam da je ideja spomenika danas živa o čemu svjedoče brojne kontroverze koje prate njihovo postavljanje, no problem je u pronalasku forme i volje kome i kako podizati spomenik. Kao reakcija na krizu tranzicijskog društva koje ne može odlučiti niti kako, niti kome treba postavljati spomenike svojim radom Kristina dubi na glavi ironiziram tu problematiku premještajući jednu društvenu volju u vlastiti prostor individualne egoistične kiparske imaginacije
Prizori pretvorbe
Rad se sastoji od sedam samostalnih crteža formalno i tematski povezanih u jednu cjelinu. Crteži su izvedeni olovkom na papiru formata 100x70 cm. U postav su uključena i tri rada manjeg formata te je cjelokupni diplomski rad postavljen u vodoravnome nizu. Ovi crteži su rezultat dugotrajnog procesa suočavanja morfološki kontrastnih likovnih elemenata te istraživanja potencijalne atmosferičnosti i semantičkih vrijednosti kakve mogu proizaći iz takvih međuodnosa. Realistično prikazani figurativni elementi superponirani su apstraktnim geometrijskim formama. Karakter tih formi je ponekad asocijativan i one, zajedno s iluzijom prostornosti, evociraju estetiku apstraktnog pejzaža. Iako su finalni crteži u potpunosti realizirani olovkom na papiru, proces koji je prethodio velikim se dijelom sastojao od digitalnog kolažiranja ručno izvedenih i računalno generiranih elemenata. Takvo komponiranje, blisko grafičkom dizajnu, u kreiranju ovih crteža u skladu je s njihovim interslikovnim karakterom. I figurativni i apstraktni elementi konstruirani su na način blizak postmodernističkom shvaćanju forme: ne kao proizvodi „nevinog oka“ već kao motivi prisvojeni iz širokog spektra slika pop kulture. Digitalno obrađene skice prenošene su na veći format pomoću projektora. Gesta je pritom svedena na najmanju mjeru kako bi naglasak ostao na artificijelnosti prizora i odnosa raznorodnih elemenata unutar tih prizora
Otkrivanje kreativnog mišljenja dječjim stvaralaštvom
Otkrivanje dječjeg (kreativnog) mišljenja vidljivo je u stvaralaštvu, u ovome radu u likovnoj kulturi. To je motivacija ovog istraživanja, a razlozi istraživanja su i razlozi koji opisuju samu kreativnost i stvaralaštvo, tj. dječju prirodu koju treba održati. To su igra, spontanost, znatiželja, sloboda, suradnja, komunikacija; ukratko, nove veze i nove mogućnosti povezivanja, otkrivanja i izražavanja vlastitih stavova i svojih osjećaja, doživljaja svega vidljivog i nevidljivog, opipljivog i imaginarnog. Psihološkog koje se pretače u opipljivo i vidljivo rješenje – produkt. Dječje stvaralaštvo osnovni je motiv ovog istraživanja. Ono bi se trebalo stalno događati, jer rad je osnova stvaralaštva, a u stvaralaštvu je vidljiva kreativnost, kritika, imaginacija i konačno ,sloboda.
Istraživanje se provodi promatranjem , opisivanjem dijelova (produkti, praktičan rad, proces nastave) koji se pretaču u sintezu,u cjelinu (vrednovanje). Vrednovanjem dobivamo uvid u njihovu ličnost, karakter pojedinca. To su prioriteti ovog istraživanja: dijete kao ličnost i nj produkcija te plodovi te produkcije, stvaralaštvo, a to su produkti (dječji radovi). U njima je vidljiv njihov poseban pristup, način istraživanja te stvaralačko mišljenje, kreativnost. otkrivanjem njihovog stvaralaštva i načina te produkcije imamo mogućnost poticati to stvaralaštvo koje je prioritet ne samo ovog rada, već i cjeloživotnog pristupa budućnosti. Svaka zapreka koja nam stane na put jest i mogućnost novih veza, novih kombinacija. Mogućnost da ostvarimo budućnost djeci u kojoj će biti svoji te moći ostvariti svoje imaginacije, svoje doživljaje, izražavati svoju kreativnost koja je potrebna skoroj budućnosti
Benjamin Britten: The World of the Spirit : vokalno-interpretativna analiza
Rad obuhvaća sažetu Brittenovu biografiju, njegovo stvaralaštvo i okruženje, gledano s povijesne i umjetničke strane, koje je utjecalo na njegov skladateljski rad. Naveden je i pregled Brittenovih djela svrstanih po opusima uz koji je navedena godina nastanka svake skladbe. Središnji dio diplomskog rada je vokalno-interpretativna analiza skladbe The World of the Spirit promatrana iz pozicije pjevača i zborovođe koji pokušavaju savladati postojeće teškoće djela i izvesti ga estetski gledano na što korektniji način. U svakom stavku posebno su analizirani elementi vokalnih dionica: intonacijska kretanja, dinamika, artikulacija, agogika i dikcija. Nakon navedenog mogućeg problema, prikazan je notni isječak te naveden metodički postupak ili postupci koji bi trebali pomoći pri rješavanju problema. Uz rad su priložene vokalne partiture skladbe The World of the Spirit te zvučni zapis jedne od izvedbi Akademskog zbora Umjetničke akademije u Osijeku