Repository of the Academy of Arts, University of Osijek
Not a member yet
280 research outputs found
Sort by
Rad na ulozi Leda u predstavi Zeusove ljubavnice
No full textOvaj diplomski rad trenutni je presjek moje glumačke moći i stupnja moje zrelosti, a rastući i radeći nadam se da će se oboje unaprijediti. Rad je odraz onoga što razumijem u glumi i na čemu uglavnom temeljim svoj rad na ulozi. Pojmovi koji obilježavaju moj pristup ulozi, ujedno su ključni pojmovi ovoga rada, a to su radnja kao niz logičnih i svrsishodnih postupaka, koji vode ka nekom cilju, koji mora biti plemenit, lik kao činitelj prikladan priči, otjelotvorena volja i dramska sila, koja se bori za ostvarenje svoga cilja i naposljetku uloga kao zbir svega onoga što činim tokom predstave, a organski je povezano sa svim dijelovima predstave i sa mnom samom. To me vodi ka igri sada i ovdje, ja u datim okolnostima priče. Da se gluma može učiti navela sam u posljednjem odlomku uvoda, ali da je to dugotrajni proces i da univerzalnog recepta nema, mogu posvjedočiti i sama. Ona je neodvojiva od života, ona je za mene pokušaj tumačenja života, a iznad svega način življenja
Scenska glazba i njezino snimanje
No full textOdakle dolazi glazba i kako to da ju čujem a ne vidim nikoga na pozornici osim glumaca za vrijeme kazališne predstave? Svira li netko u pozadini ili izvor zvuka dolazi sa neke druge strane? Čemu uopće služi glazba u kazalištu? Ta pitanja su me zaintrigirala još u mladosti i oduvijek sam htio saznati što se tu točno događa. Tako se probudio moj interes za glazbu i za glazbenu produkciju što me uvijek pokretalo na daljnje istraživanje i učenje. Glazba ima svoj karakter i može opisivati bilo koju situaciju sa različitim emocionalnim stanjima. Naravno bitan je i ukus jer mora se znati što se smije a što ne, jer u današnje vrijeme glazbena scena je pretrpana „lakim― notama koje kvare glazbeni ukus koji se mora održati jer je to prava umjetnost koja nikad neće umrijeti kao na primjer Mozartova, Chopinova, Lisztova ili Beethovenova djela. Naravno, nije tu samo klasična glazba koja gradi glazbeni ukus nego i kvalitetna blues, jazz, pop i rock glazba. Pod utjecajem klasične glazbe su rađena mnoga kazališna djela ali u današnje vrijeme se koriste i drugi stilovi koji naravno daju određeni karakter samom scenskom djelu te ga na taj način približavaju publici i tako postaju gledana i cijenjena. Kako glazba dolazi na CD ili neki drugi medij? Što se sve mora napraviti da bi se to ostvarilo? Danas se to sve odvija u glazbenom studiju u kojem rade glazbeni tehničari, inženjeri i producenti. Često je slučaj da sva 3 posla radi samo jedna osoba ali to sve ovisi o veličini studija i samog projekta koji se radi. Kao što je glazba sama po sebi umjetnost tako je i glazbena produkcija sama po sebi umjetnost jer sve mora u konačnoj snimci biti usklađeno i zvučati kompaktno i jednostavno za slušatelja, tako da je i to jedan velik posao u kojem ima uvijek novih i različitih rješenja. Često se zna dogoditi da se relativno slične stvari rade na različite načine samo da bi se u konačnici dobilo ono najbolje iz cijele snimke i pojedinačnih traka. U današnje vrijeme posao producenta je vrlo zahtjevan jer se od njega očekuje da konačni snimak bude savršen jer o tome ovisi u kolikoj mjeri će snimak biti prihvaćen od strane slušatelja koji su postali sve veći kritičari produkcije i već sami mogu procijeniti što je dobra produkcija a što loša
Uloga elektronske opreme u nastavi glazbe
No full textOvaj diplomski rad se zasniva na istraživanju provedenom u vremenu od travnja do svibnja ove godine vezanom za zastupljenost elektronske opreme u nastavi glazbe. Kako bi se bolje shvatio potencijal elektronske opreme u nastavi, u radu je dan povijesni pregled razvoja elektronike u glazbi. Glavni dio rada se odnosi na upotrebu elektronske opreme u nastavi te na samom kraju imamo pregled dostupnih računalnih alata za obradu zvuka. Kao posljedica istraživanja oko zastupljenosti elektronske opreme u nastavi glazbe, nastao je anketni upitnik
Plesovi u klavirskoj literaturi
No full textOvaj rad sadrži kratke osvrte i analizu na odabrani dio opusa F. Chopina, E. Griega, B. Papandopula i C. Francka koji čini program diplomskog koncerta. Chopinove mazurke donose nam duh tadašnjeg vremena, stilizaciju narodnog blaga koje je Chopin nosio uvijek sa sobom upravo kroz svoja djela posvećena narodnim plesovima. U njima se očituje i sve novo što je Chopin donio, bogatstvo harmonije, karakterističnu upotrebu tempa rubata i pjevnost. Kroz Griegovu Holberg suitu, prisjećamo se starih plesnih formi koje je skladatelj obradio u neoklasičnom stilu. Svaki stavak donosi ljepotu izražaja, bogatu dinamiku i jedan poseban svijet koji je Grieg stvorio ovim djelom. U Contradanzi, opet se dotičemo jednog starog plesa zamišljenog i skladanog kroz modernu harmoniju. Papandopulo je od jedne jednostavne i zanimljive melodije skladao kompoziciju koristeći mnogo mogućnosti klavira i dajući nam mogućnost usporedbe sa drugim instrumentima. Polagani Danse lente donosi novu boju, smirenost i toplinu. Svaka kompozicija donosi i prikazuje duh vremena u kojoj je skladana, a ujedno se upoznajemo sa starim i stiliziranim plesovima kroz različite stilove i zemlje
D. Bobić: Concertinato za bayan i gudački kvartet : analiza djela
No full textJedno od komornih djela skladatelja Davora Bobića, Concertinato za bayan i gudački kvartet pokazatelj je velikih tehničkih i zvučnih mogućnosti violine, viole, violončela i bayana, a pogotovo kada ih se stopi u jedno djelo. U ovom djelu nailazimo na niz izvodilačkih tehnika koje stopivši ih ili, bolje rečeno, nižući ih jedno za drugim stvaraju poseban dojam, ugođaj i osjećaj za vrijeme slušanja te jedan efekt iznenađenja konstantnim novim bojama koje pogađaju uho slušaoca. Djelo je nastalo 2013. godine i posvećeno je slovenskom harmonikašu Borutu Zagoranskom, cijenjenom glazbeniku i pedagogu, dobitniku brojnih nagrada te slovenskom Gudačkom kvartetu Feguš koji također iza sebe imaju niz godina izvodilačke prakse, brojne koncerte i uspješan rad. U ovom radu djelu je obrađeno i analizirano kako interpretativno tako i sa gledišta na tehničku problematiku svakog instrumenta. Interesantno je zamišljati što je sve inspiriralo skladatelja na ovakvo posebno djelo. Svako suzvučje, kombinacija tehnika i dinamika donose nove zvukovne različitosti što svatko može interpretirati na svoj način. U jednom intervjuu, skladatelj spominje kako je inspiracija za djelo, između ostalog bila i razmatranja o životu i postojanosti, a iz ove glazbe se zaista mogu iščitati upravo te emocije, ali opet je ostavljeno dovoljno prostora za osobno razmatranje i doživljaj djela
Odnos umjetnosti i marketinga
No full textU uvodnom dijelu ovoga teksta pišem o likovnosti kao dodirnoj točki između umjetnosti i marketinga. Navodim parametre umjetnosti i po čemu se razlikuje od dizajna. U drugome poglavlju uz definiciju marketinga ukratko opisujem na koji se način odvija komunikacija marketinga i potrošača u kapitalističkom društvu. Treće poglavlje bavi se temeljnim razlikama želje i potrebe. Suvremeno društvo kao da je zaboravilo što su egzistencijalno bitni faktori. U četvrtom poglavlju pišem o isprepletenosti umjetnosti i marketinga kronološki kroz nekoliko razdoblja ljudske povijesti te njihovog razdvajanja dolaskom industrijalizacije. Peto poglavlje govori o kultu mladosti, temeljnom načelu konzumerizma u kojemu je marketing prešao granice dobroga ukusa
Petar Iljič Čajkovski - klavirski ciklus "Godišnja doba" op.37a
No full textTema ovoga rada je analiza diplomskog koncerta. U ovom ću radu stilski i interpretativno predstaviti klavirski ciklus Godišnja doba velikog ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog. Na samom početku rada ukratko ću se osvrnuti na glazbeno razdoblje kojem pripada djelo koje analiziram. U radu je prikazan životopis skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog uz razne fotografije iz njegovog života. U okviru životopisa nalazi se i popis svih njegovih djela.
Ukratko su iznijete glavne karakteristike ovog klavirskog ciklusa koji se sastoji od dvanaest mjeseci. Prikazana je analiza svake pojedine skladbe, od Siječnja pa sve do Prosinca. Uz svaku skladbu nalaze se i prigodni stihovi poznatih ruskih pjesnika. Također, uz stihove nalaze se i slike velikih ruskih slikara na kojima su prizori ruske svakodnevnice kroz razna godišnja doba. U radu je iznijet način svladavanja tehničkih problema te pristup interpretaciji uz priložene notne primjere
Crtež u suvremenoj umjetnosti
No full textUvodni dio ukratko govori o crtežu u najširem smislu riječi. Navode se opće karakteristike crteža kao medija. Spominje se široki spektar znanstvenih disciplina u kojima se pojavljuje crtež. Također se uspoređuje uloga umjetničkog crteža kao skice sa suvremenim crtežom kao osamostaljenom likovnom disciplinom. Glavni dio rada sastoji se od sedam poglavlja. U svakome poglavlju predstavljen je rad jednog suvremenog umjetnika koji se na svoj specifičan način bavi crtežom. Tako redom pišem o: Raymondu Pettibonu i njegovim ekspresivnim crtežima koji spajaju punk estetiku s ispisanim fragmentima tekstova književnih klasika; Julie Mehretu i njezinim gigantskim dinamičnim kompozicijama koje vrve ogromnim brojem raznorodnih likovnih elemenata; meditativnoj atmosferi minimalistički tretiranih svakodnevnih predmeta Deana Hughesa; Arturu Herreri i njegovoj evokativnoj ravnoteži između figurativnoga i apstraktnoga; konceptualno-istraživačkome pristupu Marka Lombardija u formi funkcionalnih dijagrama; Rossu Racineu i njegovom razmišljanju o urbanizmu kroz digitalne prikaze fiktivnih predgrađa; vremenskoj dimenziji crteža Gordane Bakić te njihovom snažnom djelovanju na promatrača. Zaključak je kritički osvrt na rad predstavljenih umjetnika. U njemu ih analiziram i međusobno uspoređujem kako bih pronašao učestale karakteristike pomoću kojih je moguće steći opći dojam o raznolikosti i karakteru suvremenog umjetničkog crteža
Drvo kao materijal u suvremenoj skulpturi
No full textDrvo za razliku od većine drugih materijala nastaje od živoga bića. Materijal je koji doprinosi čovječanstvu tijekom svojega postojanja i rasta, ali i nakon njegova životnog ciklusa. U ovome diplomskom radu misao vodilja mi je bila pisati o drvetu kao materijalu kojega iznimno poštujem i njegovom položaju u suvremenoj skulpturi. Kroz istraživanje navedene teme „Drvo kao materijal u suvremenoj skulpturi“ naišao sam na zanimljive podatke o ekološkoj važnosti, otpornosti i izdržljivosti drveta, koji govore o tome kako drvo nije slab, nego otporan materijal. Prateći drvo kroz prizmu kiparstva, dotaknuo sam se afričke umjetnosti, indijanske kulture, vikinških brodova, gotičkih i renesansnih oltara i skulptura, izgradnje glazbenih instrumenata te se zadržao na kiparstvu u suvremenoj umjetnosti. Odabrao sam neke po meni zanimljive kulture, kipare i skulpture te kratkim osvrtima na njihov pristup materijalu i formi kao i na njihova djela načinjena iz drveta, pokušao pokazati da je drvo kao materijal kroz povijest, ali i u suvremenoj umjetnosti još uvijek uvelike prisutno. Spomenuo sam i neke od pristupa obrade drveta koje koriste Martin Puryear, Richard Deacon, Shigeo Toya, ili naši kipari Mirko Zrinšćak, Branko Ruţić i Nikola Vučković. Mirko Zrinšćak govori o tome kako „drvo uči čovjeka koji se bavi njime kontrolirati negativnu energiju“. U kiparstvu su se pojavili novi materijali koji su većinom umjetna tvorevina, a jeftiniji su i brže se oblikuju od drveta. Unazad zadnjih par desetljeća, kada na planeti svakim danom ima sve manje drveta, gomilaju se betonske površine, plastične vrećice, igračke, odjeća i plastične skulpture. Predstavljanjem suvremenih kipara koji rade u drvetu, izlažu, aktivni su, aktualni i zanimljivi htio sam pokazati da materijal nije ograničenje te da tradicionalnim, zdravim materijalom i načinom obrade materijala kipar može biti aktualan, atraktivan i suvremen, a u isto vrijeme tehničkoj obradi skulpture pristupiti tradicionalno, zanatski
Sonata i funkcijska harmonija : istraživanje tonaliteta kroz stilove
No full textSonata i funkcijska harmonija - istraživanje tonaliteta kroz stilove naziv je mog diplomskog rada, koji se nadovezuje na završni rad, kojemu je domena bila istraživanje funkcijske harmonije razdoblja baroka. Stoga sam analizirala Sonatu za violinu i basso continuo u d-molu, op. 5, skladatelja Arcangela Corellija te sam detaljan analitički prikaz opisala tekstualno i u samoj partituri kroz sva četiri stavka (Preludio, Corrente, Sarabande i Giga). Nakon istraženog područja baroka, odlučila sam svoj interes produbiti i prema klasicizmu i romantizmu. Analizirala sam 1. stavak Sonate za klavir u Fis- duru, op. 78, br. 24, Adagio cantabile, skladatelja Ludwiga van Beethovena. Kroz analizu sonatnog oblika, kao tipičnog oblika klasicizma, istraživala sam stilske zakonitosti i odnose tonaliteta u navedenom stilskom razdoblju, ali i odstupanja od istih te Beethovenovo otvaranje prema romantizmu. Iz razdoblja ranoga romantizma, odabrala sam Sonatu za klavir op. 31 br. 2 u b – molu, III. st. Marcia funebre. Lento, F. Chopina. Chopin, , pokazuje suptilan osjećaj za harmoniju dostojan zrelih ili čak kasnih romantičara te se ovim djelom može pokazati harmonijsko bogatstvo Chopinovog stvaralaštva. Kroz sva tri odabrana razdoblja, podrobnom i detaljnom analizom te proučavanjem različite harmonijske literature uočila sam brojne promjene i evoluciju harmonije s odmakom godina. Zanimljivost ove teme je upravo u odabiru djela iz različitih razdoblja, kojima sam naglasak postavila na instrumentalnu glazbenu vrstu Sonatu i njezine razvoje i mijene kroz mijene i razvoj stilova i tonaliteta