Repository of the Academy of Arts, University of Osijek
Not a member yet
280 research outputs found
Sort by
Ludwig van Beethoven : sonata za klavir u fis-duru, op. 78,br.24
Full text linkZavrlni rad prikazuje biografiju skladatelja Ludwiga van Beethovena, time otvara podrudje kojim se autorica ovog rada bavi te ujedno istraZuje glazbeno stvarala5tvo Ludwiga van Beethovena. Nakon toga ulaziustrukturu Sonate (na nadin da prikazuje osnovnu formu sonate) te ju potom provladi kroz stvarala5tvo L. van Beethovena. U zavr5nom radu u poglavlju pod brojem 2.4. detaljno se bavi opisom sonata iz Beethovenovog opusa, a odlomak izatogadonosi formalno- harmonijsku I interpretati.rrnu analizu sonate koju autoricaizvodi. Rijed je o Sonati zaklavir op. 78. bt.24. Kao Sto je prethodno vei spomenuto, rijed je o dvostavadnoj sonati s nazivima stavaka: Adagio cantabile; Allegro ma non tropo i Allegro vivace. Kroz svoju analizu napisanu u ovome radu, te samom interpretacijom ove sonate, autorica prikazuje Beethovenovo skladateljsko umije6e kroz formalno- harmonijsku i, ujedno, svoju interpretativnu artalizu. U ovome je radu prikazano ono Sto autorica izvodi na svom zavrSnom konceftu: udinjen je detaljan pregled nadina skladanja u ovoj Beethovenovoj sonati, koji se najvi5e uodava pri zavr5nom koncertu, u autoridinoj interpretaciji
PREDSTAVA „TKO JE VIDEKU NAPRAVIO KOŠULJICU“, OD IDEJE DO REALIZACIJE
Full text linkZavršni rad iz lutkarske tehnologije ujedno je i repertoarna predstava Zagrebačkog kazališta lutaka čiji sam zaposlenik (premijera: studeni,2017.) Fran Levstik: „Tko je Videku napravio košuljicu“. Redatelj je Zoran Mužić, autor dramatizacije Nikola Šimić, scenografkinja Dinka Jeričević, pomoćnik redatelja za scenski pokret Radovan Ruždjak, glazbu radi Nenad Brkić, a svjetlo Dražen Dundović. Animatori su članovi ansambla ZKL – a. Lutke sam izradila sama uz pomoć i podršku radionice Zagrebačkog kazališta lutaka. Predstava govori o dobroti čistog dječjeg srca – u liku malog dječaka Videka koji se, na putu na kupanje, susreće s raznim živim bićima kojima svesrdno pomaže pa, na kraju, i on sam veliku pomoć dobiva zauzvrat. U radu sam nastojala usvojiti pozitivne umjetničke prakse lutkarske radionice ZKL-a, istodobno tražeći vlastiti umjetnički izričaj. Željela sam postići da lutke ostvaruju puninu umjetničkoga dojma u pokretu i scenskoj igri, a da ne budu isključivo dekorativne. Budući da je predstava namijenjena najmanjoj djeci, željela sam da pokret lutke bude intrigantan, a njezina estetska strana da kombinira začudnost apstrakcije s oblicima koji su djeci privlačni
RAD NA ULOZI PRVE ŽENE (SANDRE) U PREDSTAVI ILUZIJE
Full text linkDiplomska predstava Iluzije zaživjela je pred publikom kao plod rada studenata glume: Gorana Vučka, Ivana Pokupića, Katice Šubarić i Sare Moser, vođenih mentorstvom izv. prof. art Roberta Raponje, na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, na odsjeku za kazališnu umjetnost, smjer gluma i lutkarstvo. U ovom pismenom radu Sara opisuje istraživački proces rada kojemu je svrha unaprijediti njezine glumačke vještine i tehniku. U svom radu Sara ukratko iznosi činjenice o životu i radu autora, o djelu, opisuje proces stvaranja predstave, prisjećajući se ranih početaka, upoznaje nas s konceptom predstave, opisuje scenografiju, kostimografiju i rekvizitu, određuje žanrovsku odrednicu komada, te čitatelju pokušava približiti karakter predstave. Čitatelja upoznaje sa svojim radom na tekstu i ulozi. Na kraju iznosi zaključak da se radi o uspješnom diplomskom ispitu koji je izuzetno dobro prihvaćen od strane publike, te se nada da će svakom novom izvedbom on rasti.The play Illusions started being performed in front of the audience as the fruit of labor of the following acting students: Goran Vučko, Ivan Pokupić, Katica Šubarić and Sara Moser, who were all mentored by Master of Fine Arts, professor Robert Raponja, at Academy of Arts Osijek, Department of Theatre Arts, study of acting and puppetry. In this paper Sara will describe the research process of the work whose purpose is to improve her acting skills and technique. Sara will briefly state the facts about life and work of the author, about the work itself, she will describe the process of the making of this play, remembering its early beginnings, she will introduce us to the concept of the play, describe the scenography, costumes and props, determine the genre of the play and try to bring the character o the play closer to the reader. She will introduce the reader with her work on the play and on her role. She ends with conclusion that it is a successful master thesis which was extremely well received by the audience ande she hopes it will further grow with every new performance
EKSPERIMENTOM DO UMJETNOSTI KROZ PREDSTAVU FRAGILE
Full text linkU svom pisanom diplomskom radu, studentica Hana Kunić otvara pitanje kreiranja umjetnosti – kako ona nastaje, kojim sredstvima i na koji način? Osobnu potragu do umjetnosti opisuje proces stvaranja eksperimentalne predstave Fragile. Predstava je nastala u sklopu europskog lutkarskog projekta All Strings Attached, u kojoj je Umjetnička akademija u Osijeku, točnije odsjek za Kazališnu umjetnost, predstavljala Hrvatsku. Nastavnici iz lutkarstva, zajedno sa studentima druge godine diplomskog studija, pod režijskom palicom Tamare Kučinović, odlučili su napraviti predstavu koja će govoriti o lomljivosti lutkarske tradicije koja se proteže i u sadašnjost. Inspiracija za projekt bili su lutkarski velikana – Milana Klemenčiča, Vittoria Podrecce i Hermenegilda Lanza, čije je biografije Kunić iznijela u svom pisanom radu. U početku je ideja dramaturgije bila spojiti prošlost lutkarstva s njegovom sadašnjošću, spojivši lik mlade lutkarice današnjice i spomenute lutkarske trojke. Međutim, kako krenuvši fizički graditi predstavu, prvobitna ideja nije funkcionirala, ansambl predstave vratio se na početak. Odlučeno je da svaki student ponaosob odluči kako se želi izraziti i na koji način želi prikazati što je za njega lutkarstvo. Jer, tradiciju treba cijeniti i spominjati često, ali još češće treba nadograđivati sadašnjost. Kunić opisuje proces svoje etide u kojoj je odlučila koristiti lutku kao metaforu, pritom izabravši tehniku marioneta zbog njihove poetičnosti i simboličnosti. Zajedno s ansamblom stvorena je glumačko-lutkarska etida koja je kao bazu koristila kratku priču Prsti. Kunić iznosi kako je, upoznavši se s načinom rada na eksperimentalnoj predstavi, naučila da za dolazak do umjetnosti ne postoji matematička formula, već on od svake osobe i svakim početkom traži nove alate, nova sredstva i procese. Kojim god putem išli, važno je jedino da nas on na kraju dovede do istine koja nas se tiče i dotiče i koja živi
Ilustracija u dubokom tisku
Full text linkIlustracija se kroz povijest koristila kao slikovno objašnjenje bez upotrebe riječi. U današnje vrijeme je čest motiv unutar knjiga. Cilj joj je kroz svoje slikovne primjere pobliže opisati i dočarati priloženi tekst. U ovom radu izvedena su dva crteža ilustrativnog karaktera u tehnikama dubokog tiska. Prikazani radovi „Drvo“ i „Planina“ su spoj tehnika i znanja koja sam stekao kroz protekle tri godine studiranja. Ovim završnim radom opisao sam svoj tok misli i proces izrade grafika
Razvoj glazbenih sposobnosti u kontekstu temeljnih glazbeno-pedagoških koncepata s početka 20.stoljeća
Full text linkSposobnosti, osobine koje određuju razinu uspješnosti u obavljanju neke djelatnosti, ujedno su i preduvjet djelotvornosti, brzine i vještine u obavljanju neke aktivnosti bez prethodne vježbe i poučavanja. Vrsta sposobnosti koja predstavlja estetsko doživljavanje glazbe jest glazbena sposobnost. Kako bi se razvoj glazbenih sposobnosti u potpunosti realizirao, potrebno je staviti dijete te njegove želje, potrebe i mogućnosti u središte poučavanja. Upravo su se time bavili pedagozi Rudolf Steiner i Maria Montessori te glazbeni pedagozi Carl Orff, Emile Jaques-Dalcroze, Zoltán Kodály i Shinichi Suzuki. Osnovni cilj Orffova sustava je svakom djetetu omogućiti da se glazbom izrazi pojedinačno i kao član grupe. Dalcrozeova metoda nalaže kako pokret pomaže pri razvijanju osjećaja za ritam te da pomoću pokreta djeca lakše i brže usvajaju glazbene pojmove i dobivaju življi odnos prema glazbi. Isto razmišljanje prisutno je i u waldorfskoj pedagogiji Rudolfa Steinera. Osnovni cilj koncepta Zoltána Kodálya je glazbeno opismeniti djecu pomoću pjevanja. Temeljna pretpostavka Suzuki metode jest da djeca mogu razviti značajne glazbene vještine ukoliko su od rođenja okružena glazbom, što se može usporediti i s učenjem materinjeg jezika. Isto mišljenje dijeli i Maria Montessori čija se pedagogija temelji na znanstvenom promatranju spontanog učenja djece, poticanju vlastitog djelovanja djeteta i njegove samostalnosti te poštovanju djetetove osobnosti. U središtu svakog koncepta je dijete, odnosno pojedinac prema čijim se mogućnostima i željama koncipira daljnji rad. Cilj istraživačkog dijela rada bio je istražiti odnos nastavnika prema osnovnim glazbeno-pedagoškim pravcima s početka 20. st. te poimanju glazbenih sposobnosti. Rezultati pokazuju kako većina ispitanika smatra da su ideje pedagoških i glazbeno-pedagoških koncepata korisne za korištenje u svojoj nastavi ili izvannastavnim aktivnostima, ali da ih samo mali broj njih u stvari primjenjuje. Metoda s kojom su najviše upoznati i koja se najviše koristi jest metoda Carla Orffa
PROBLEM PREVOĐENJA SLIKE U TEKST
Full text linkInterpretacijom slike, vizualni jezik prevodimo u lingvistički. U svome diplomskom radu bavim se interdisciplinarnošću u teorijama likovne interpretacije kako bih došla do zaključka u kojoj mjeri i zašto možemo ili ne možemo sliku prevesti u tekst. Definiranjem pojmova kao što je "slika", "riječ", "tekst", te pojmovima vezanim uz interpretaciju, rastavljam temu na njezine likovne i jezične paradigme. Jezikom sliku kontekstualiziramo te je ona tako usko vezan uz tekst. Određujemo joj suštinu, mjesto u svijetu, te njezin bitak u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, tj. u vremenu. Od Duchampa, umjetnost više ne diktiraju estetičke vrijednosti. Kosuth slijedi njegov primjer, te svojim radom "Jedna i tri stolice", kroz načine funkcioniranja u semiotici, propituje značenje umjetničkog djela i značenje jezika u likovnoj umjetnosti. Odbacivanjem prikazivačke umjetnosti, javljaju se pitanja za kojima do tada nije bilo potrebe. Interpretacija slike se oživljava pobuđena htijenjem promatrača za drugačijim razumijevanjem slike. Hermeneutika je jedna od znanosti koja se bavi interpretacijom slike kojoj nije dovoljno otkriti značenje u sadržaju, nego joj je važno sâmo iskustvo do kojega promatrač dolazi putem objektivnosti. Pojam slike, nalazi se i u središtu nove dinamične discipline, dijalektike slike i teksta, pod nazvanom "Vizualni studiji". Između ostalog ova disciplina bavi se slikovnim obratom. Slika prema zagovarateljima slikovnog obrata ima svoju vlastitu logiku u kojoj veoma bitnu ulogu ima metafora zbog svoje mogućnost da istim izrazom prikaže različit sadržaj, te se tako ograđuje od jedne istine. Iako je problem prevođenja slike u tekst daleko od toga da pronađe svoju istinu, ona se ipak između redaka može pročitati
Grafički objekt u prostoru
Full text linkKrenuvši od teme diplomskog rada ukratko sam objasnila područje istraživačkog projekta koje obuhvaća medij grafike, umjetničku instalaciju i prostor. Istraživački projekt je rezultirao ovim diplomskim radom, prostorno grafičkom instalacijom koja se temelji na odnosu dvodimenzionalne površine sa trodimenzionalnim objektima, transformaciji grafičkog lista u objekt. Glavni naglasak je na vizualnom percipiranju transformacije 2D u 3D, tj. otvaranju percepcije o sagledavanju grafike sa svih strana. Kroz daljnji tekst objašnjavam tehnički opis izvedbe i postavljanje rada u prostor kao objedinjenje likovnih tehnika i likovnih elemenata. Kod promatarač želim osvijestiti različito percipiranje medija grafike i mogučnosti prostora
Margina središta
Full text linkMargina središta kao neodređena, krajnje prisutna, ali opet nestalna i superponirajuća – u ovome se radu odnosi na proces likovnog izražavanja i osobnih propitivanja kontrastnih pojavnosti, svijesti o unutrašnjem i vanjskom. Stavljajući naglasak na procesualnost kao važan aspekt pristupa u kojemu nema jasnog misaonog koncepta kao zadane teme već je fokus na gradnji likovne forme i samom bivanju u procesu. Također je primarna materičnost grafita i potreba za tehničkim istraživanjem mogućnosti olovke kao izražajnog sredstva te njenog prašnjavog traga upisanog u strukturu papira koji je povezan sa metafizičkom komponentom atmosfere u radu – atmosferske poetike nestajanja i nastajanja. U tom procesu nema određenog produkta kao cilja. Iako statičan, u konačnici samom gledateljevom slobodom interpretacije; skupom njegova iskustva, znanja i osjećanja rad ponovno nastavlja život u promjenjivosti, tj. življenju superpozicije
Analiza: L.V. Beethoven- Sonata op. 109., br. 30 u E-duru
Full text linkTema ovog pismenog rada jest analiza „Sonate op. 109 br. 30 u E-duru“Ludwiga van Beethovena. Rad je podijeljen na četiri poglavlja s potpoglavljima te uvod, zaključak, sažetak s ključnim riječima, literaturu i priloge. U uvodu čitatelj je informiran o općim karakteristikama skladatelja, kao i sonate. Obećala sam prikazati detaljnu analizu djela. U prvom poglavlju pod naslovom „O SKLADATELJU“ opisuje se dio skladateljeva života, opusa, karakter, način sviranja i njegov pogled na glazbu i svijet. Drugo poglavlje „KLAVIRSKE SONATE LUDWIGA VAN BEETHOVENA“ govori o podjeli skladateljevog klavirskog sonatnog opusa u tri razdoblja sa specificiranjem pojedinih značajnijih sonata. Treće poglavlje nosi naslov „OPĆE ZNAČAJKE DJELA“ i govori isključivo o „Sonati op. 109“: njezinom nastanku, važnosti unutar sonatnog opusa, formalnoj podjeli na stavke i pojedinim značajkama u usporedbi s nekim drugim djelima. Četvrto i najznačajnije poglavlje jest „HARMONIJSKA, FORMALNA I INTERPRETATIVNA ANALIZA DJELA“. Poglavlje je podijeljeno na manja poglavlja po stavcima i potpoglavlja unutar tih stavaka. Svaki stavak je detaljno objašnjen. Zaključak navodi moje viđenje veličine ove skladbe i dodano je nekoliko citata koji to potvrđuju. Prilozi su dodani na kraju s oznakama ukoliko su od nekud preuzeti.The theme of this written work is the analysis of "Sonata op. 109 no. 30 in E major“ by Ludwig van Beethoven. The work is divided into four chapters with subchapters, an introduction, a conclusion, a summary of the key words, literature, and contributions. The introduction provides general information about the composer and the sonata. I promise to give a detailed analysis of this work. The first chapter entitled "ABOUT THE COMPOSER" describes a part of the composer's life, his opus, character, way of playing and his view of music and the world. The second chapter "PIANO SONATAS OF LUDWIG VAN BEETHOVEN" speaks about the division of the composer's piano sonata opus in three periods with the specification of some major sonatas. The third chapter carries the title "GENERAL CHARACTERISTICS OF THE WORK" and speaks entirely of "Sonata op. 109 ": its origin, the importance within the sonata opus, the formal division to movements and certain features compared to some other works. The fourth and most important chapter is "HARMONICAL, FORMAL AND INTERPRETATIVE ANALYSIS OF THE WORK". The chapter is divided into smaller chapters according to movements and subchapters within these movements. Each movement is explained in detail. The conclusion states my vision of the greatness of this composition and several quotes are added to confirm this. Attachments are added at the end with download information