Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Idioms of Slavonian Dialect in the Bosnian Posavina Region
No full textOvaj diplomski rad svojim naslovom Govori slavonskog dijalekta bosanske Posavine upućuje kako se rad bavi govorima bosanske Posavine. Naime, u radu su istraženi govori sela Tolise, Matića, Oštre Luke i Domaljevca te je svaki govor obrađen na nekoliko jezičnih razina: fonologija, morfologija, sintaksa, tvorba riječi i leksik. Svako selo obrađeno je posebno te su prikazane značajke koje su karakteristične samo za to selo, ali su prikazane i sličnosti i razlike u odnosu na standardni jezik. Osim toga, prikazana je i povijest kao i zanimljivosti svakog sela, te je sve potkrijepljeno slikama i primjerima. U početnom dijelu ovog rada predstavljena su dosadašnja istraživanja govora bosanske Posavine, ali su objašnjene i granice slavonskog dijalekta, te granice posavskog govora. Na samom kraju izveden je zaključak te je prikazana korištena literatura
Effects of violence on development of psychopathology in childhood and adolescence
No full textNasilje nad djecom ozbiljno narušava djetetov rast i razvoj i predstavlja veliki društveni problem. Ono se nalazi svugdje oko nas te podrazumijeva sve oblike fizičkog, seksualnog i emocionalnog zlostavljanja te zanemarivanje. U ovom radu fokus je stavljen na fizičko, seksualno i emocionalno zlostavljanje i posljedice koje ono ima po djetetovu zdravlje. Fizičkim zlostavljanjem djeci se zadaju fizičke ozljede koje su oku vidljive. Seksualnim zlostavljanjem djecu se prisiljava na seksualne radnje koje ono nije dalo pristanak ili premalo da bi moglo dati pristanak, a emocionalnim zlostavljanjem se zanemaruju djetetove potrebe za bliskošću i ljubavlju ili mu se prijeti i izruguje. Svako zlostavljanje narušava mentalno zdravlje djeteta, odnosno utječe na razvoj psihopatologije koja nerijetko ostaje prisutna tijekom cijelog života žrtve. Zlostavljanjem se nazaduje djetetovo odrastanje. Stečeno samopouzdanje i samopoštovanje se smanjuje te se smanjuje sposobnost prepoznavanja vlastitih i tuđih emocija. Nisu sva djeca zlostavljana niti imaju sva jednak rizik za postajanjem žrtvom zlostavljanja. Određene demografske karakteristike djeteta, razvojna obilježja i povijest proživljavanja zlostavljanja povećavaju rizik od postanka žrtvom nekog oblika zlostavljanja. Uz karakteristike djeteta, i karakteristike roditelja i obitelji povećavaju vjerojatnost pojave zlostavljanja djeteta. Također, zajednica u kojoj dijete odrasta je povezana s povećanjem rizika za zlostavljanjem djece kao i kultura u kojoj je dijete odgajano
Why Do You Get up on Monday Mornings? The Relationship Between Emotional intelligence, Organizational Justice, and Meaningful Work
No full textCilj je ovog istraživanja bio ispitati odnos između emocionalne inteligencije, organizacijske pravednosti i smislenosti posla. Ovaj se rad usmjerio i na proučavanje medijacijske uloge organizacijske pravednosti u međuodnosu između emocionalne inteligencije i smislenosti posla. Uzorak se sastojao od N = 534 sudionika koji su kod trenutačnog poslodavca bili zaposleni minimalno šest mjeseci. Sudionici su ispunjavali Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45), Upitnik pravednosti u organizacijskom kontekstu i Upitnik smislenosti posla. Rezultati pokazuju kako osobe s razvijenijom emocionalnom inteligencijom svoju organizaciju percipiraju pravednijom, kao i svoj posao smislenijim. Nadalje, emocionalna inteligencija i organizacijska pravednost pozitivni su prediktori smislenosti posla. Potvrđen je i posredujući učinak organizacijske pravednosti u međuodnosu između emocionalne inteligencije i smislenosti posla, što ujedno predstavlja i ključan doprinos ovoga rada. U radu se raspravlja i o teorijskim i praktičnim implikacijama.The aim of this research was to examine the relationship between emotional intelligence, organizational fairness and meaningfulness of work. This paper also focused on studying the mediating role of organizational fairness in the interrelationship between emotional intelligence and meaningfulness of work. The sample consisted of N = 534 participants who were employed by their current employer for a minimum of six months. The participants completed the Emotional Skills and Competence Questionnaire (ESCQ-45), the Fairness Questionnaire in organizational context and the Work and Meaning Inventory. The results show that people with more developed emotional intelligence perceive their organization as fairer, as well as their work as more meaningful. Furthermore, emotional intelligence and organizational fairness are positive predictors of meaningfulness of work. The mediating effect of organizational fairness in the interrelationship between emotional intelligence and meaningfulness of work was also confirmed, which is also a key contribution of this research. The research additionally discusses theoretical and practical implications
Prisutnost i prikaz bijelaca u djelima afro-američkih robova
No full textThe paper analyzes three slave narratives (The Narrative of the Life of Frederick Douglass an American Slave, Twelve Years a Slave, and The Incident in the Life of a Slave Girl) in order to explore the representation of white characters and white societies of nineteenth century America. The approach of black authors like Frederick Douglass, Solomon Northup, and Harriet Jacobs to the depiction of the oppressor is a complex collection of the white character’s appearance, morals, personality, and behavior, but most importantly his/her treatment of the black protagonist and other slaves. The slave narrative genre outlines the slave’s journey from slavery to freedom with a number of white characters involved in that journey in one way or another. The aim of the paper is to explain the creation of white stereotypes and categorize the white characters according to different elements of their portrayal in each of the three analyzed slave narratives. The paper also examines the effects of slavery on the white characters in slave narratives and the way it influences not only their moral deterioration, but also the deterioration of the American white society
Representation of Slavonian Dialect in "Bećarac" Folk Song
No full textBećarac je vokalno-instrumentalni napjev u formi deseteračkoga dvostiha. Usmenoknjiževni je žanr i dio je folklorne baštine. Pjesma je oduvijek bila sastavnicom svakodnevnoga života. Uz pjesmu se radilo, divanilo, slavilo i tugovalo. Iz bećaraca možemo puno saznati o kulturi i načinu življenja pojedinca i zajednice koja ga pjeva. Bećarac se pjeva na području čitave Slavonije, Baranje i Srijema. Samim time, nalazi su prostoru slavonskoga dijalekta. Slavonski je dijalekt organski idiom podređen štokavskome narječju. Riječ je o staroštokavskim govorima koji se govore na području Slavonije i hrvatskoga dijela Baranje. Slavonski se dijalekt dijeli na posavski, podravski i podunavski dijalekt. Osobitosti slavonskoga dijalekta u odnosu na druge dijalekte vidljive su na fonološkoj razini, morfološkoj razini, na razini naglaska, tvorbe riječi i leksikologiji
Prosocial and Criminal Behaviour
No full textSvrha ovog rada je definirati i objasniti dva različita tipa ponašanja: prosocijalno i kriminalno ponašanje te navesti relevantne teorije i literaturu koji objašnjavaju pojavu i razvoj tih ponašanja. Prosocijalno ponašanje odnosi se na djela koje osobe čine kako bi ostvarile dobrobit za drugu osobu, točnije zadovoljenje potreba druge osobe ili uklanjanje poteškoća. Kriminalno ponašanje je svako ponašanje za koje nacionalni zakoni i/ili međunarodnopravne norme o ljudskim pravima predviđaju sankcije. Postoji nekoliko pristupa koji objašnjavaju razvoj prosocijalnog ponašanja, kao što su evolucijska perspektiva, teorija socijalne razmjene te hipoteza empatija-altruizam. Razvoj kriminalnog ponašanja također se može objasniti kroz više pristupa, primjerice kroz antropološka učenja ili teorije naslijeđa. Na pojavu prosocijalnog i kriminalnog ponašanja utječu različiti individualni čimbenici te postoje razlike u spolu, dobi, i osobinama ličnosti. Situacijski čimbenici poput prisutnosti drugih osoba i broja promatrača utječu na pojavu prosocijalnog i kriminalnog ponašanja
Verbal and Written Aspects of an Interview as Communication Practice
No full textOvaj rad bavi se govornim i pismenim aspektima intervjua kao vježbe razgovaranja u nastavi hrvatskoga jezika. Cilj je ovoga rada utvrditi ostvaruju li učenici u nastavi hrvatskoga jezika intervju kao govornu i pismenu vježbu te poštuju li govorne osobitosti intervjua, odnosno zahtjeve pismene inačice ove stilsko-kompozicijske vježbe. U teorijskom dijelu rada najprije je riječ o intervjuu kao novinarskoj vrsti, a potom kao stilsko-kompozicijskoj vježbi u nastavi. Naglasak je na pojmu intervjua, definicijama, vrstama intervjua i temeljnim postavkama ključnima za oblikovanje intervjua. U nastavi hrvatskoga jezika, odnosno jezičnoga izražavanja najčešće se razlikuju dvije vrste intervjua: stvarni i zamišljeni intervju. Intervjuom kao vježbom razgovaranja učenici razvijaju kritičko mišljenje, aktivno slušanje i jezične kompetencije. Istraživački dio rada obuhvaća analizu anketnog upitnika koji su učenici anonimno ispunjavali. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici osnovnih i srednjih škola poznaju osnovne postavke intervjua, ali da ne posvećuju dovoljno pažnje određenim segmentima intervjua kao što su pravogovor, govorne vrednote, opremanje teksta i poštivanje norme hrvatskoga standardnoga jezika
Mediosphere: The Dominant Role of Media in Modern Society
No full textSuvremeno društvo nalazi se u razdoblju povijesti kojim uvelike upravljaju masovni mediji čije mnoštvo oblika i raznovrsnost sadržaja utječe ne samo na razvoj pojedinca nego i na razvoj cjelokupne civilizacije. Masovni mediji u središtu svoje pozornosti imaju sva svjetska događanja na temelju kojih kreiraju potpuno novu društvenu zbilju te je njihova moć u suvremenome svijetu veća negoli je to bila ijednog medija. Od javnosti s vremenom stvaraju masu, a upravo je na filozofiji medija da otkrije sve prijetnje za pojedinca koje proizlaze iz sadržaja masovnih medija, da razoruža masovne medije i ublaži utjecaj koji imaju na javnost te potakne kritičku analizu, propitkuje pouzdanost i istraži mnogostranost funkcija i uloga modernih masovnih medija s ciljem formiranja osvještenijeg i aktivnijeg pojedinca koji djeluje na zajedničku dobrobit cjelokupnoga suvremenog društva
Mindfulness, metacognition and anxiety in athletes
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos razine usredotočene svjesnosti kao stanja, aspekata metakognicije te anksioznosti koja se javlja tijekom sportske izvedbe kod sportaša. Istraživanjem je ispitana razina anksioznosti tijekom sportske izvedbe izmjerene netom nakon sportske izvedbe kod pojedinaca s različito izraženom usredotočenom svjesnošću i metakognicijom. Osim toga, ispitana je mogućnost predviđanja dimenzije sportske anksioznosti; ometanje koncentracije na temelju prediktora metakognicije i dimenzije usredotočene svjesnosti koja se odnosi na prihvaćanje uma. U istraživanju je sudjelovalo 75 sportaša koji se natječu u službenim seniorskim ligama u Hrvatskoj u momčadskim sportovima košarke, nogometa, rukometa i odbojke, od čega su 42 osobe bile muškog spola, a 33 osobe ženskog spola. Raspon dobi sudionika bio je od 17 do 40 godina (M= 21.9, SD= 3.96). Za ispitivanje navedenih konstrukata sudionici su ispunjavali Skalu stanja usredotočene svjesnosti za fizičku aktivnost, Upitnik metakognicije-30, te Skalu sportske anksioznosti 2. Rezultati ne ukazuju na postojanje povezanosti usredotočene svjesnosti s konstruktima metakognicije i sportske anksioznosti. Međutim, dobivene su statistički značajne povezanosti nekih dimenzija tih upitnika poput negativne povezanosti prihvaćanja uma u usredotočenoj svjesnosti i ometanja koncentracije iz sportske anksioznosti. Isto tako, ustanovilo se da je dimenzija metakognicije kognitivna osviještenost pozitivno korelirala s pojedinim dimenzijama usredotočene svjesnosti, odnosno s dimenzijom promatranje uma i dimenzijom promatranje tijela. Nadalje, kao što je bilo i očekivano, pronađena je statistički značajna pozitivna korelacija metakognicije i sportske anksioznosti. Posljednje, metakognicija u većoj mjeri značajno je predviđala ometanje koncentracije, dok je prihvaćanje uma predvidjelo ometanje koncentracije u manjoj mjeri. Rezultati ovog istraživanja ukazali su na to da pristupi temeljeni na metakogniciji i usredotočenoj svjesnosti mogu biti korisni u tretiranju sportske anksioznosti.The aim of this research was to examine the relationship between mindfulness as a state, some aspects of metacognition and anxiety in sports performance in athletes. The goal was to examine whether there will be a lower level of anxiety during sports performance measured immediately after the sports performance in individuals with higher levels of mindfulness and less developed metacognition. In addition, the possibility of predicting a dimension of sport anxiety called concentration disruption was examined based on predictors of metacognition and on the dimension of mindfulness; acceptance of the mind. 75 athletes who compete in official senior leagues in Croatia in team sports of basketball, football, handball and volleyball participated in the research, of which 42 were male and 33 were female. Participants were aged between 17 and 40 (M= 21.87, SD= 3.96). To examine the aforementioned constructs, the participants completed the State Mindfulness Scale for Physical Activity (SMS-PA), Metacognition Questionnaire- 30 (MCQ- 30) and the Sport Anxiety Scale- 2 (SAS- 2). The results did not indicate the existence of a connection between mindfulness and the constructs of metacognition and sports anxiety. However, statistically significant correlations were found in some dimensions of these questionnaires, such as the negative correlation of acceptance of the mind in mindfulness and the concentration disruption dimension in sports anxiety. Likewise, it was established that the dimension of metacognition, cognitive self-awareness, positively correlated with certain dimensions of focused awareness, that is, with the mind observation dimension and the body observation dimension. Furthermore, as expected, a statistically significant positive correlation between metacognition and sports anxiety was found. Finally, metacognition significantly predicted concentration disruption to a greater extent, while acceptance of the mind predicts concentration disruption to a lesser extent. The results of this research indicated that approaches based on metacognition and mindfulness can be useful in treating sports anxiety
The Communicative Role of Emoticons
No full textS obzirom na to da je 2015. godine Oxfordov rječnik emotikonu – piktogramu poznatomu pod imenom „plakanje od sreće“ dodijelio titulu riječi godine, jasno je kako današnja komunikacija doživljava značajne promjene. Prema objašnjenju s Oxfordove stranice, taj je piktogram odabran za riječ godine jer „oslikava etos, raspoloženje i tematiku godine te nagli porast popularnosti emotikona u svijetu“ (prev. a. Danesi 2017: x). Upravo su se zbog globalne raširenosti interneta promijenile i komunikacijske potrebe ljudi jer oni danas imaju mogućnost razmjenjivati informacije s bilo kime na cijelomu planetu, neovisno o tome tko koji jezik govori, pa tako Danesi ističe kako su „emotikoni sve popularniji diljem svijeta jer dopuštaju ljudima različitih lingvističkih i kulturalnih pozadina konkretniju komunikaciju i interakciju, odnosno omogućuju im prelaženje interkulturalnih zapreka i simboličnih barijera uvjetovanih specifičnim pismima i sociopolitičkim ideologijama“ (prev. a. Danesi 2017: x). Drugim riječima, internet kao „globalno selo“ danas zahtijeva univerzalniji jezik, razumljiv svima bez obzira na to kojim jezikom govore ili kojim pismom pišu, a upravo su emotikoni sredstvo kojim se olakšava razumijevanje i shvaćanje jezično i kulturološki obojenih struktura. Tema ovoga diplomskoga rada bit će razvoj ljudske komunikacije u suvremenomu dobu te će se govoriti o tome u kolikoj su mjeri emotikoni kao pomoćna sredstva u komunikaciji dosljedni u prenošenju poruka. Kako bi se utvrdio stupanj univerzalnosti i uvriježenosti značenja pojedinih emotikona, za potrebe pisanja rada provedena je i anketa u kojoj je 107 sudionika u prva tri pitanja samostalno tumačilo značenje niza emotikona, te u iduća tri pitanja određene izričaje prikazivalo koristeći se isključivo emotikonima. Analiza anketnog upitnika pokazala je kako se, uz velik stupanj podudaranja u općemu značenju, ipak javljaju različita tumačenja nizova emotikona/izraza, a iz samih se odgovora jasno vidi kako su uvjetovani različitim izvanjezičnim faktorima, primjerice trenutnim društvenim i političkim stanjem