Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Noun dual and plural in the translation of the Gospel of Matthew by Ivan Matij Škarić
No full textCilj je ovomu radu utvrditi upotrebljava li Ivan Matij Škarić u svom prijevoda Svetoga pisma – Matejeva evanđelja (1860.) – različite padežne imeničke nastavke uz brojeve dva, tri četiri (bez obzira je li broj eksplicitan ili implicitan), a različite za imeničku množinu. Dakle, želi se utvrditi razlikuje li se padežnim nastavcima dvojina od množine., odnosno, je li u Škarića dvojina gramatička kategorija. Škarićev padežni sustav uspoređuje se s padežnim sustavom u Babukića (1836., 1854.), Stazića (1850.) i Volarića (1852.). Pozornost se obraća na i kritike Škarićeva jezika, osobito kritike padežnih oblika u Škarića, koje je u Nevenu (1858.) objavljivao Ivan Črnčića.The aim of this paper is to determine whether Ivan Matij Škarić uses in his translation of the Holy Scriptures – the Gospel of Matthew (1860) – different case noun suffixes with numbers two, three, four (regardless of whether the number is explicit or implicit) from suffixes for noun plural. Thus, it is sought to determine whether there is the difference in case suffixes between the dual and the plural. Škarić's case system is compared with the case system in Babukić (1836, 1854), Stazić (1850) and Volarić (1852). Attention is also paid to the critiques of Škarić's language, especially the critiques of case forms in Škarić, published in Neven (1858) by Ivan Črnčić
Intercultural Competence as a Component of German Student Teacher Education: A Case Study about Opinions and (Self-)Assessments of Student Teachers
No full textInterkulturelle Kompetenz hat an kroatischen Grund- und Mittelschulen inoffiziell die Rolle eines Lückenfüllers. Wenn sie schon das Thema der Stunde ist, dann handelt es sich meist um kognitive Landeskunde. Sie befindet sich also in einem Zustand, wo Verbesserungen nötig und erwünscht sind, damit der Fremdsprachenunterricht eine neue Dimension annehmen kann. Im theoretischen Teil dieser Arbeit werden die Begriffe „Kultur“ und „interkulturelle Kompetenz“ näher beschrieben und mit Hilfe verschiedener Perspektiven verschiedener Autoren letztendlich definiert. Außerdem werden didaktische Kompetenzen erwähnt, die Einfluss auf einen interkulturellen Fremdsprachenunterricht haben können. In der Einleitung des empirischen Teils dieser Arbeit werden einige Studien erwähnt, die für die durchgeführte und in dieser Arbeit dargestellte Forschung relevant sind. In dieser Forschung wurden Studierende des zweiten Jahres des Diplomstudiums der Germanistik an der Fakultät für Geistes- und Sozialwissenschaften in Osijek einer Umfrage unterzogen. Es wurde ihre Meinung zu der interkulturellen Kompetenz, den didaktischen Kompetenzen aus diesem Bereich, zu der Befassung mit interkultureller Kompetenz während des Studiums und zu der Lage der interkulturellen Kompetenz im DaF-Unterricht an kroatischen Grund- und Mittelschulen erfragt. Aufgrund der erworbenen Resultate, lässt sich feststellen, dass die Studierenden kein einheitliches und vollkommen ausreichendes Kenntnis über interkulturelle Kompetenz und ihre Wichtigkeit für den Erwerb der deutschen Sprache besitzen
Genitive Plural Accentual Pattern
No full textU radu se donose naglasna pravila hrvatskoga standardnog jezika, kao i moguća odstupanja od postavljenih normi. Tematska je usmjerenost na predstavljanju i donošenju naglasnih mogućnosti i pravila kod jednosložnih i višesložnih riječi u genitivu množine. U radu se odgovara na pitanja koja su temeljna pravila o raspodjeli naglasaka unutar hrvatskih riječi, ostvaruju li se silazni naglasci na unutrašnjim slogovima u genitivu množine, što propisuju rječnici, a koji se oblici naglašavanja ostvaruju među govornicima hrvatskoga jezika. Prilikom provođenja istraživanja komparativnom se analizom nastojalo pronaći odgovore na polazišna pitanja uz usporedbu s napomenama u hrvatskim gramatikama, znanstvenim radovima, rječnicima hrvatskoga jezika te podacima dostupnima na mrežnim izvorima
Kritička analiza diskursa mrežnih novinskih naslova na engleskom jeziku o pandemiji bolesti COVID-19
No full textThis paper studies the degree of congruence between the headlines and text bodies in The Guardian and the Daily Mail reporting on the COVID-19 pandemic. The hypothesis is that The Guardian should be less sensationalist, less politically and negatively biased than the Daily Mail, as well as scoring a higher degree of congruence. The research is based on the framework provided by the approach of Critical Discourse Analysis. The paper first outlines the theoretical preliminaries necessary for the methodology, drawing on recent studies in the field of Critical Discourse Analysis, especially the studies that analyse online discourse on the pandemic, as well as ideology and negativity bias in news discourse. Additionally, the paper outlines and defines key concepts of congruence analysis, namely cohesion and coherence, which this paper uses to establish the working definition of congruence as a spectrum ranging from incongruence to complete congruence. In the section on methodology, a detailed account of the corpus is presented as well as the specifics of the method to determine the degree of congruence between the headline and the text body. The discussion of the results shows that the hypothesis was only partially verified since there is no significant difference in the degree of congruence between The Guardian and the Daily Mail. The paper concludes that the similarities may be because The Guardian underwent a change in format bringing it closer to a tabloid, and that during the early days of the pandemic, there was no significant ideological polarisation between the left and right-wing news sources
The Log Revolution - The Beginning of Serbian Rebellion in Croatia
No full textJoš od vremena prve zajedničke države južnoslavenskih naroda, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosi tih naroda, ali i pripadnika drugih etničkih skupina unutar te države bili su zbog različitih povijesnih okolnosti izrazito složeni. Nakon uspostave komunističke vlasti po završetku Drugog svjetskog rata, suživot jugoslavenskih naroda funkcionirao je pod parolom „bratstva i jedinstva“, a država je prividno postajala prosperitetnija, maksimalno profitirajući od balansiranja između Istoka i Zapada. Nakon smrti jugoslavenskog diktatora Josipa Broza Tita, koji je u zenitu napetosti izazvane donošenjem kontroverznog Ustava iz 1974. svojom mirnom rukom i dalje držao stanje u državi pod kontrolom, u zemlji je nastala neizvjesnost. Neizvjesnost je prerasla u sveopću krizu, koja je zatim dala vjetar u leđa razvoju nacionalizama brojnih jugoslavenskih naroda. Među tim su se nacionalizmima izdvajali srpski i hrvatski nacionalizmi, u okviru kojih su nastale okolnosti koje su dovele do ukidanja „bratstva i jedinstva“, a potom i do brutalnih međusobnih obračuna Hrvata i Srba. Kako su ti nacionalizmi plodno tlo pronašli i u masmedijima, nije dugo trebalo da se evociraju strahovi zbog iskustava iz vremena Kraljevine Jugoslavije, a potom i iz Nezavisne Države Hrvatske. Pobjedom Tuđmanove Hrvatske demokratske zajednice na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj napetost je u državi samo dodatno pogoršana, a brojni su lokalni Srbi otkazali poslušnost novoj hrvatskoj vlasti i počeli se organizirati u vlastite zajednice. Cilj pobunjenih hrvatskih Srba bio je odcjepljenje od nove hrvatske države i ostanak u jugoslavenskoj zajednici na čelu s njihovom matičnom zemljom, Srbijom, što je u Hrvatskoj shvaćeno kao doprinos velikosrpskim tendencijama. Nakon što su hrvatske vlasti pokušale smiriti napetosti i uspostaviti red u pobunjenim područjima, pobunjeni Srbi se organiziraju i blokiraju prometnice kamenjem, vozilima i drvećem, zbog čega se početak pobune hrvatskih Srba i naziva „Balvan revolucija“. Kako su pobunjeni Srbi u svojim nastojanjima mogli računati na podršku JNA, a napetosti nisu smirene, u Hrvatskoj je 1991. započeo rat između Hrvata i pobunjenih Srba
Dimensions of Media Violence in Adolescence
No full textSuvremeno digitalno doba je za sobom donijelo pregršt mogućnosti djelovanja online, stoga je provedena analiza sadržaja čiji je cilj bio analizirati medijske interese mladih te učestalost određenih vizualnih i tekstualnih sadržaja u medijima. Istraživački problem ovog istraživanja je interpretacija medijskog sadržaja kod mladih. Analiza sadržaja je provedena na uzorku od 33 glazbena videospota koje izvode izvođači iz Republike Srbije. Instrument ovog istraživanja je sadržajno analitički pristup, a izvor analize sadržaja je internetski portal YouTube. Napravljene su dvije analitičke matrice odnosno analitička matrica za glazbene videospotove i analitička matrica za glazbene tekstove. Analitička matrica za glazbene videospotove sadržavala je 2 kategorije odnosno rizična ponašanja i kriminalne aktivnosti. Analitička matrica za glazbene tekstove sadržavala je 3 kategorije odnosno rizična ponašanja, kriminalne aktivnosti i odnos prema ženskoj populaciji. U 33,3% glazbenih videospotova izvođač je u doticaju s alkoholom, a u 6,1% glazbenih videospotova izvođač je u doticaju sa opijatima. Čak u 66,7% glazbenih tekstova spominje se ili se implicira na alkohol ili alkoholno stanje, a isto toliko se spominje ili implicira na opijate. U 57,6% glazbenih tekstova implicira se na seksualno ponašanje, a u 36,4% glazbenih tekstova pojavljuju se uvredljivi i ponižavajući nazivi za žensku populaciju. Prema navedenom, uloga pedagoga važna je u prepoznavanju sadržaja s kojima su mladi u doticaju. Više nego ikada prije, važno je razvijati medijsku pismenost i medijsku kompetenciju kod pedagoga i ostalih stručnih djelatnika odgojno-obrazovnih institucija, ali i kod adolescenata
The Role of the Automobile Industry in the Rise of Nazi Germany
No full textPovodom završetka Prvog svjetskog rata, Njemačka, koja je proglašena isključivim krivcem za njegovo izbijanje, pronašla se u teškoj gospodarskoj situaciji što je izrazito negativno utjecalo i na automobilsku industriju. Hiperinflacija i status automobila kao luksuznog dobra onemogućili su radničkoj i srednjoj klasi vlasništvo, a serijska proizvodnja nije bila moguća zbog manjka investicija u obnovu tvornica. Velika gospodarska kriza dovela je do propasti mnogih manjih proizvođača automobila, ali je i usmjerila tržište prema izradi povoljnih, lako dostupnih i ekonomičnih automobila koji će kasnije postati temelj nacističke politike motorizacije. Adolf Hitler, koji je imao velik interes za automobile i smatrao ga je savršenim sredstvom za obnovu gospodarstva, učinio je automobilsku industriju katalizatorom oporavka. To je učinio projektom izgradnje autocesta koji bi riješio problem nezaposlenosti, projektom izrade Volkswagena koji bi omogućio svim slojevima društva vlasništvo automobila te ulaganjem u auto utrkivanje kako bi pokazao tehnološki napredak nacističke Njemačke. Automobilska industrija korištena je zbog pozitivnog utjecaja koji je imala na sve ostale grane industrije. Na neke je utjecala izravno poput industrije cementa ili čelika dok je na neke utjecala neizravno omogućavanjem lakšeg i bržeg prijevoza robe i uzrokovanjem rasta potražnje za određene automobilske dijelove. Ona je omogućila i poboljšanje životnog standarda stanovništva kojemu bi automobil omogućio kvalitetnije ispunjeno slobodno vrijeme, vožnju prema vlastitom rasporedu, a određenim skupinama poput liječnika i odvjetnika i priliku za širenje mreže klijenata. Vrhunac nacističkog naglaska na automobilsku industriju bio je projekt Volkswagen. On je zamišljen kao automobil koji će biti dostupan svim slojevima društva njemačkog stanovništva te tako omogućiti potpunu motorizaciju njemačkog naroda, ali zbog početka Drugog svjetskog rata nije zaživio u svojoj potpunosti. U jednu ruku automobilska industrija korištena je kao sredstvo oporavka ekonomije i zbog mogućnosti njezina korištenja u vojne svrhe ako dođe do otvorenog sukoba. Projekt izgradnje autocesta kao i tvornice za izradu automobila imale su dvojaku svrhu, a sličnu svrhu imalo je i auto utrkivanje čija tehnologija je kasnije korištena u vozilima Drugog svjetskog rata
Prijateljstvo i društvene prepreke prikazani u presjeku
No full textDie vorliegende Arbeit beschäftigt sich mit der Freundschaft und den sozialen Schranken in vier Werken, die zu verschiedenen Epochen gehören. Das Thema wird anhand von Gotthold Ephraim Lessings Lustspiel in fünf Aufzügen Minna von Barnhelm, Johann Wolfgang von Goethes Briefroman Die Leiden des jungen Werther, E. T. A. Hoffmanns Erzählung Der Sandmann und Georg Büchners Komödie Leonce und Lena analysiert. In der Arbeit werden die verschiedenen Freundschaften dargestellt und damit auch die sozialen Schranken, die sie begleiten. Wie es durch die Arbeit deutlich wird, haben soziale Schranken in manchen Werken die Oberhand, in anderen aber stehen Freundschaft und Liebe im Mittelpunkt. Die Arbeit gliedert sich in drei Teile: Im ersten Teil werde ich einen Überblick über die vorliegende Literatur geben, in derselben werde ich auch das Motiv der Freundschaft und der sozialen Schranken analysieren. Im zweiten Teil werde ich die Freundschaften zwischen den verschiedenen Protagonisten analysieren und darstellen. Vor allem stellt sich die Frage, in welchen Werken soziale Schranken wichtig sind und in welchen nicht. Im dritten und letzten Teil werde ich die Arbeit zusammenfassen, erklären zu welchem Fazit ich gekommen bin und auch die Gründe für diesen nennen
Gotički motivi u novim pripovijestima o ropstvu
No full textThis paper analyzes the Gothic elements in Toni Morrison’s neo-slave narrative Beloved (1987). It argues that the main character, Beloved, is the embodiment of the Gothic elements in the novel. In order to justify this claim, the paper first provides an explanation of the Goth-ic genre and its main features along with a definition of the term neo-slave narrative and its connection to the Gothic. The analysis of the novel consists of three parts, each dedicated to Beloved’s different levels of power. Her first and lowest level is her ghost form, when she is only haunting house 124 and causing commotion to her mother, Sethe, and sister, Denver, who live there. The second level is her transformation to human form, which is triggered by her mother’s attempt at finding happiness and moving on from Beloved’s death. At this stage Beloved is adjusting to the life on Earth and testing the abilities of her powers. The last level analyzed in the paper concerns the height of Beloved’s power, but also her demise. Beloved starts to feed off her mother’s life force, which makes her an incredibly powerful being, until she is stopped by Denver and a group of local women from the community, who perform an exorcism that banishes her forever from Cincinnati
The Vrhovine Nahiye During the Ottoman Rule
No full textProučavanje društvenih i ekonomskih procesa na lokalnim razinama neophodno je za razumijevanje struktura na razini nacionalne i regionalne povijesti, pogotovo kad su u pitanju studije ruralnih sredina za vrijeme osmanske vlasti, budući da su iste vrlo slabo istražene. Do prvog kontakta između Osmanlija i područja Slavonije dolazi krajem 14. stoljeća kada prvi akindžije provaljuju na slavonski prostor i pljačkaju ga. Isti se upadi višestruko ponavljaju kroz cijelo 15. stoljeće, no tek u prvoj polovici 16. stoljeća Osmanlije trajno zaposjedaju dijelove međurječja Drave i Save. Osmanlije prostor srednje Slavonije organiziraju u administrativnu jedinicu pod nazivom Požeški sandžak. U sklopu Požeškog sandžaka nalazila se nahija Vrhovine koju je ukupno činilo 19 sela na krajnjem sjeveru brodske Posavine, odnosno na južnim i jugozapadnim padinama gore Dilj. Uspostavom osmanske vlasti u nahiji se, kao i u većini Slavonije, uvodi timarsko-spahijski sustav i vladavina osmanskih zakona. Seosko stanovništvo koje se našlo pod novom vlašću imalo je određene porezne obveze spram središnje vlasti u Istanbulu, lokalnih predstavnika vlasti i vojnika-konjanika koji uživaju prihode od sela u zamjenu za vojnu službu. O kakvim se točno poreznim obvezama radi, o točnom iznosu poreza za pojedina sela saznajemo iščitavanjem i obradom osmanskih poreznih popisa, napose onoga iz 1579. godine. U osmanskim poreznim registrima navode se i imena glavara domaćinstava pod poreznom obvezom, što omogućuje društvena, etnološka i jezična istraživanja pojava na selu u osmanskoj Slavoniji, barem u slučaju 16. stoljeća. Budući da ne postoje isti porezni popisi za Slavoniju u 17. stoljeću, istraživanje se mora nadopuniti spoznajama iz opće osmanistike, kao i podacima iz kasnijih neosmanskih izvora, koji u konačnici daju naslutiti kako je dio osmanske ostavštine ipak nadživio krah vlasti sultana na navedenom području