Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Development of the Film Industry and Censorship in Socialist Yugoslavia
Ovaj diplomski rad pruža detaljan pregled razvoja filmske industrije i s njom povezane cenzure na području druge Jugoslavije i to od njezina osnutka 1945. godine pa sve do raspada 1991. godine. Rad se usredotočuje na ključnu ulogu koju su film i kinematografija imali u oblikovanju kulturnog i društveno-političkog krajolika u navedenom razdoblju. Pri tome rad donosi detaljnu analizu vodećih filmskih struja, redatelja, glumaca i filmova. Ističe se kompleksnost i dinamičnost jugoslavenske kinematografije, koja je nerijetko bila na raskrižju političke propagande, cenzure te umjetničke inovacije. Kroz opsežno istraživanje, rad identificira ključne teme i obrasce koji su obilježili opisano razdoblje, uključujući političke napetosti, ideološke borbe i kulturne transformacije koje su se odrazile na filmskom platnu. U skladu s napisanim, cilj ovog rada je ne samo dokumentirati i analizirati razvoj jugoslavenske kinematografije, već i istražiti načine na koje je film djelovao kao kritički medij za istraživanje i izražavanje socijalnih i političkih pitanja za vrijeme druge Jugoslavije
Intrapersonal Communication and Young People
Cilj je ovoga rada istražiti percepciju, stavove, navike i prakse mladih, konkretno generacije Z, u području intrapersonalne komunikacije per se i intrapersonalne komunikacije kao zamišljene interakcije, kao i učinak koji intrapersonalna komunikacija ima na mlade. Svrha rada jest pružiti dublji uvid u problematiku intrapersonalne komunikacije generacije Z i osvijestiti važnost njezina istraživanja. Intrapersonalna komunikacija najčešće se definira kao komunikacija sa samim sobom, odnosno kao komunikacija u kojoj je pošiljatelj poruke ujedno i njezin primatelj. Općenito se razlikuju intrapersonalna komunikacija per se kojoj je cilj pojasniti si određene ideje i misli ili analizirati i reflektirati se na određenu situaciju ili događaj te intrapersonalna komunikacija u funkciji zamišljene interakcije. U radu je provedeno istraživanje primjenom kvantitativne metode anketiranja pripadnika generacije Z (n=245) putem sustava LimeSurvey. Istraživanje je provedeno u razdoblju od siječnja do ožujka 2023. godine, a za statističku obradu korišten je program SPSS. Rezultati su obrađeni metodom deskriptivne statistike i sadržajne analize. Rezultati su pokazali da su pripadnici generacije Z, unatoč društvenoj umreženosti, korištenju društvenih medija i intenzivnoj komunikaciji s vršnjacima, svjesni uloge i važnosti intrapersonalne komunikacije, da ju u određenoj mjeri svakodnevno prakticiraju i da ona ima pozitivan utjecaj i učinak na njihovu osobnost i svakodnevni (privatni i profesionalni) život. Intrapersonalna komunikacija može biti jednako dinamičnom, značajnom i učinkovitom za privatni i profesionalni život mladih, a vještine intrapersonalne komunikacije u pozitivnoj su korelaciji s općim životnim zadovoljstvom, profesionalnim uspjehom i kvalitetnim društvenim odnosima. Stoga joj tom području komunikacije potrebno posvetiti veću stručnu i znanstvenu pozornost
Prevođenje humora i satire u drami "Važno je zvati se Ernest" Oscara Wildea i njezinoj kazališnoj adaptaciji
Oscar Wilde was a famous 19th-century author and playwright. He was best known for his plays and satires. Even nowadays, his works and plays are translated into numerous languages. Translation is a process of transcending text from one language to another without losing the intended meaning. However, when it comes to translating humor and jokes, this is not always the easiest task. This is why this MA thesis deals with two different translations of Wilde’s play The Importance of Being Earnest from English into Croatian, one by Ivo Juriša and the other by Martina Aničić. It examines 25 examples of jokes, puns, and other humorous statements. The translations are compared, analyzed, and commented on. The aim of this paper is to examine possible solutions and techniques translators use when it comes to translating humor, satire, and different types of jokes. Since the play is written to be performed on a stage, this MA thesis also briefly discusses the difficulties and possibilities for its adaptation to the theatre. Both English and Croatian theatre versions are examined.Oscar Wilde bio je poznati pisac i dramatičar 19. stoljeća. Najpoznatiji je bio po pisanju drama i satira. I danas su njegova djela i drame prevedene na brojne jezike. Prijevod je proces prenošenja teksta s jednog jezika na drugi bez gubitka željenog značenja. No, kad je riječ o prevođenju humora i šala, to nije uvijek najlakši zadatak. Stoga se u ovom magistarskom radu obrađuju dva različita prijevoda Wildeove drame „Važno je zvati se Ernest” s engleskoga na hrvatski, jedan prevoditelj je Ivo Juriša, a drugi Martina Aničić. Rad sadrži 25 primjera šala, igri riječi i drugih duhovitih izjava. Dva dana prijevoda uspoređena su, analizirana i kratko prokomentirana. Cilj ovog rada je ispitati moguća rješenja i tehnike kojima se prevoditelji služe pri prevođenju humora, satire i različitih vrsta šala. Budući da je drama napisana za kazališnu izvedbu, u ovom se diplomskom radu ukratko govori o poteškoćama i mogućnostima njezine adaptacije za kazalište. Rad uključuje analizu i engleske i hrvatske kazališne verzije
Opportunities for Promoting and Protecting Mental Health in Elementary School Students within the Framework of Health Education
Zdravstveni odgoj ili odgoj i obrazovanje za zdravlje je medicinsko-pedagoška disciplina kojoj je u fokusu unaprjeđenje zdravstvene kulture društva. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se Kurikulum za međupredmetnu temu zdravlje za osnovne škole i srednje škole, a čine ga tri domene: tjelesno, mentalno, socijalno zdravlje, pomoć i samopomoć. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal, u stanju je nositi se s uobičajenim životnim stresovima te može biti produktivan i doprinositi svojoj zajednici. U Republici Hrvatskoj odgovorno je Ministarstvo zdravlja za razvoj i primjenu Nacionalne strategije zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje 2011. – 2016. Glavni ciljevi Nacionalne strategije su: promocija mentalnog zdravlja, definiranje mentalnih poremećaja kroz preventivne aktivnosti, promocija ranog dijagnosticiranja i liječenja mentalnih poremećaja, poboljšanje kvalitete života osoba s mentalnim poremećajima kroz socijalnu integraciju, zaštita njihovih prava i dostojanstva, razvoj grupa za podršku i informiranje te povećanje znanja i provođenja istraživanja na području mentalnog zdravlja. Prevencija podrazumijeva postupke čiji je cilj spriječiti nepovoljne događaje. Škole mogu pridonijeti na nekoliko načina: programima promoviranja mentalnog zdravlja i pružanjem odgovarajućih informacija koje mladima mogu pomoći kod suočavanja i prevladavanja mogućih stresova, a zapravo se radi o aktivnostima koje obuhvaćaju ulaganje u mentalno zdravlje, socijalno i emocionalno učenje, emocionalnu inteligenciju, otpornost, životne vještine i karakterno obrazovanje. Ovaj rad usmjeren je na prevenciju poteškoća mentalnog zdravlja učenika, te je, u okviru akcijskog istraživanja, provedeno sedam pedagoških radionica na temu usredotočene svjesnosti, tjelesnih vježbi opuštanja, doživljavanja i razumijevanja emocija, zahvalnosti i vizualizacije s učenicima 5. razreda osnovne škole
Nietzsche's Idea of Education
Friedrich Nietzsche (1844 –1900) bio je njemački filozof, jedan od najvećih mislilaca u povijesti čovječanstva. Nietzsche je svojom filozofijom iznova svaku generaciju inspirirao idejama o prevrednovanju vrijednosti, uzdizanju nadčovjeka, ali i kritikama upućenim moralu, znanosti i religiji. Ideja obrazovanja je jedna od tih. Polazeći od analize modernog čovjeka i uzroka njegovog nepovoljnog položaja, Nietzsche je u djelima O budućnosti naših obrazovnih ustanova i Schopenhauer kao odgajatelj izložio svoju kritiku modernog obrazovanja i predstavio vlastitu ideju obrazovanja. Pokazujući nevolje modernog obrazovanja koje se našlo u zagrljaju znanosti, historije i tradicije, Nietzsche je u mnogo navrata proglašen prorokom jer su se njegove procjene dekadencije čovjeka obistinile u suvremenom obrazovanju. Nietzscheov književni i filozofski stil neupitno je određen Weimarskim klasicizmom gdje su Goethe i Schiller svojim idejama snažno utjecali na mladog Nietzschea. Inspiriran antikom, tj. predsokratovcima, Nietzsche pokušava obnoviti klasično obrazovanje koje je danas u potpunosti zatomljeno. Vraćajući se idealima iz antike, Nietzsche je htio podsjetiti modernog čovjeka na istinski zadatak njegove kulture i obrazovanja; a to je stvaranje genija, što je u totalnoj suprotnosti s današnjim ciljem obrazovanja; stvaranje učenjaka koji je u što kraćem vremenu sposoban stjecati novac i imetak tj. biti kurentan
Prevođenje vlastitih imenica: ,,Hobit" J. R. R. Tolkiena
This study focuses on the complex process of translating proper nouns, particularly in the setting of fantasy fiction, utilising J.R.R. Tolkien's famed book, The Hobbit, as a case study. J.R.R. Tolkien, known for his rigorous worldbuilding and linguistic expertise, constructed the rich and fascinating world of The Hobbit. His invented proper nouns, such as Bilbo Baggins, Gandalf, and the Misty Mountains, are not just arbitrary designations, but important components of his fictitious world. The study digs into the various elements of fantasy fiction that influence translation and examines the translation methods used in Maras’s translation of The Hobbit. This study sheds light on the difficulty of translating Tolkien’s imaginative universe into Croatian language, providing useful insights into the art and theory of literary translation.Ovaj je rad usmjeren na složeni proces prevođenja vlastitih imenica, osobito u kontekstu fantastične fikcije, koristeći slavnu knjigu J.R.R.Tolkiena, Hobit, kao predmet analize. J.R.R. Tolkien, poznat po svojoj rigoroznoj gradnji svjetova i lingvističkoj stručnosti, stvorio je bogat i fascinantan svijet Hobit-a. Vlastite imenice koje je osmislio, kao što su Bilbo Baggins, Gandalf i Misty Mountains, nisu samo proizvoljni nazivi, već su i bitni sastavni dijelovi njegova fiktivnog svijeta. Istraživački se dio rada bavi različitim elementima fantastične fikcije koji utječu na prijevod i proučava metode prevođenja korištenih Marasovom prijevodu Hobit-a. Ovaj rad pojašnjava poteškoće prevođenja Tolkienova maštovitog svemira na hrvatski jezik te pruža korisne uvide u umjetnost i teoriju književnog prevođenja
Representation of Sad Female Subjects in Sylvia Plath's Poems and Lana Del Rey and Marina and the Diamonds' Songs
Cilj je ovoga rada opisati kontakt između književnog teksta i glazbenog teksta kroz tematiku i estetiku tzv. „tužne žene/djevojke“, koja se oblikuje na društvenim mrežama. Rad je podijeljen na tri poglavlja. Prvo poglavlje opisuje estetiku „tužne djevojke“ te okolnosti postojanja toga motiva u suvremenom društvu. U drugom poglavlju donosi se pregled zastupljenosti motiva tužne i tragične žene u književnosti i drugim umjetnostima na paradigmatskim primjerima. Treće poglavlje analizira korpus američke književnice Sylvije Plath te pop glazbenica Lane Del Rey i MARINE (prije Marine and the Diamonds) kao umjetnica koje su popularne u svijetu „tužnih djevojaka“. Kroz analizu pjesama triju autorica donosi se pregled ženskih lirskih subjekata obilježenih tugom i objašnjava njihov značaj za afirmaciju i kontekstualizaciju motiva „tužne djevojke“
Changing Meanings of Verbs in Slang
U ovome radu opisat će se glagoli koji mijenjaju svoje značenje u govoru mladih, odnosno u žargonu. Na početku će se objasniti odnos jezika i mladih, definirat će se pojam žargona i navesti neke njegove najznačajnije odrednice. Nakon toga navode se najčešći tvorbeni postupci u žargonu i detaljnije se objašnjava semantička neologizacija. Zatim se naglasak stavlja na semantičke promjene. Navode se uzroci, opisuju se različiti mehanizmi promjena te se osvrće na posljedice do kojih te promjene dovode. Pobliže će se objasniti polisemija kao najznačajnija posljedica semantičkih promjena. Nakon toga prikazat će se korpus istraživanja od 155 glagola u obliku tablice pomoću koje će se vidjeti koji su sve glagoli promijenili svoje značenje u žargonu te koja su to značenja. Zatim će se nakon prikaza tablice pobliže analizirati prikupljeni glagoli te će se izdvojiti i opisati najzanimljiviji primjeri. Na koncu slijedi zaključak cjelokupnoga rada te je naveden popis literature i izvora
Disleksija u nastavi engleskog jezika : Stavovi i kompetencije sadašnjih i budućih nastavnika engleskog jezika u hrvatskim školama
Teaching students with learning difficulties can be very challenging. As nowadays learning difficulties are not so uncommon, it is important for teachers to be fully equipped with both theoretical and practical knowledge. Dyslexia is one of the most common specific learning difficulties which includes not only reading and writing difficulties, but also difficulties in phonological awareness, verbal memory, and verbal processing speed. Due to the nature of these problems, foreign language learning can be especially challenging for students with dyslexia.
This study was conducted to explore whether Croatian pre- and in-service teachers of English as a foreign language are competent enough to teach students with dyslexia and what attitudes they have about dyslexia and about teaching approaches and adjustments. In total 113 participants took part in this research. The participants were graduate students of English language and literature from the Faculty of Humanities and Social Sciences in Osijek and primary school EFL teachers from all over Croatia.
The results showed that pre- and in-service teachers have moderately good knowledge about dyslexia and that they have quite positive attitudes towards dyslexia and teaching approaches and adaptations. Still, the results also indicated insufficient training and quite low self-esteem in terms of teaching students with dyslexia after graduating from university. Consequently, a large number of participants want to further improve their competences when it comes to dyslexia as a specific learning difficulty.Poučavanje učenika s poteškoćama u učenju može biti prilično izazovno. S obzirom na to da u današnje vrijeme poteškoće u učenju i nisu toliko rijetke, važno je da nastavnici steknu što bolje kompetencije za rad s učenicima s poteškoćama u učenju. Disleksija je jedna od najčešćih poteškoća u učenju koja uključuje ne samo poteškoće u čitanju i pisanju nego i probleme u područjima fonologije, verbalnog pamćenja i brzine u verbalnoj obradi. S obzirom na prirodu ovih teškoća i činjenicu da se strani jezik dosta razlikuje od materinskoga, za pretpostaviti je da učenicima s disleksijom učenje stranih jezika može predstavljati veliki izazov.
Ovo istraživanje provedeno je kako bi se istražilo posjeduju li budući i trenutni nastavnici engleskog kao stranog jezika u Hrvatskoj dovoljno dobre kompetencije za podučavanje učenika s disleksijom. Također, istraživalo se i kakve stavove sudionici imaju prema disleksiji i određenim pristupima poučavanju i prilagodbama u nastavi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 113 ispitanika. U istraživanju su sudjelovali studenti diplomskog studija engleskog jezika i književnosti sa Filozofskog fakulteta u Osijeku i nastavnici engleskog kao stranog jezika koji su zaposleni u osnovnim školama diljem Hrvatske.
Rezultati su pokazali da budući i sadašnji nastavnici raspolažu prosječnim znanjem činjenica o disleksiji te da imaju pozitivne stavove prema disleksiji, različitim pristupima u poučavanju kao i prilagodbama. Međutim, rezultati su također ukazali na još uvijek nedovoljno kvalitetnu stručnu izobrazbu te na izrazito loše samopouzdanje sudionika kada se radi o samoprocjeni kompetencija ili osjećaju spremnosti za podučavanje učenika s disleksijom nakon završetka fakulteta. Kao rezultat navedenoga, veliki broj sudionika želi dodatno unaprijediti svoje kompetencije u području disleksije kao specifične teškoće u učenju
Relationship Between Humor as a Coping Strategy, Emotional Distress and Psychological Resilience in Cancer Patients
Malo je istraživanja koja su se bavila temom upotrebe humora i psihološke otpornosti i emocionalne uznemirenosti, posebice na uzorku sudionika oboljelih od raka. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi odnos između korištenja adaptivnih i neadaptivnih stilova humora, emocionalne uznemirenosti i psihološke otpornosti kod osoba oboljelih od raka.
Istraživanje je provedeno online putem na uzorku od 107 sudionica, žena oboljelih od raka dojke, koje su ispunile Upitnik općih podataka, Kratku skalu otpornosti, Upitnik stilova humora i Skalu depresivnosti, anksioznosti i stresa. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju pokazuju kako su psihološka otpornost i afilijativni stil humora negativni prediktori emocionalne uznemirenosti, dok je samoporažavajući stil humora pozitivni prediktor emocionalne uznemirenosti. Također, kao pozitivan prediktor emocionalne uznemirenosti pokazao se i stadij bolesti. Nadalje, pokazalo se kako je samopoboljšavajući stil humora
pozitivan prediktor psihološke otpornosti, dok je emocionalna uznemirenost negativan prediktor psihološke otpornosti. Konačno, moderatorski efekt samoporažavajućeg i afilijativnog stila humora na međuodnos emocionalne uznemirenosti i psihološke otpornosti nije bio statistički značajan, odnosno stilovi humora nisu se pokazali kao moderatori navedenog odnosa. Ovo istraživanje proširilo je dosadašnja saznanja o složenom odnosu stilova humora, psihološke otpornosti i emocionalne uznemirenosti kod osoba oboljelih od raka, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se rezultati mogli generalizirati te kako bi se produbila znanja o ulozi koju humor ima u različitim aspektima mentalnog zdravlja.Few studies have dealt with the topic of the use of humor and resiliency and emotional distress, especially in the context of dealing with cancer diagnosis. Therefore, the aim of this study was to determine the relationship between the use of adaptive and non-adaptive styles of humor, emotional distress, and psychological resilience in people with cancer. The research was conducted online on a sample of 107 women with breast cancer, who completed the General Information Questionnaire, The Brief Resilience Scale, The Humor Styles
Questionnaire, and The Depression, Anxiety, and Stress Scale. The results of this study show that psychological resiliency and affiliative humor style are negative predictors of emotional distress, while self-defeating humor style is a positive predictor of emotional distress. Also,
the stage of the disease proved to be a positive predictor of emotional distress. Furthermore, it was found that the self-enhancing humor style is a positive predictor of psychological resilience, while emotional distress is a negative predictor of psychological resilience. Finally, a moderating effect of self-defeating and affiliative humor style on the relationship between emotional distress and psychological resilience was not found. This research has expanded the existing knowledge about the complex relationship between humor styles, psychological resilience, and emotional distress in the context of cancer diagnosis, but further research is needed to generalize the results and deepen the knowledge about the role that humor plays in various aspects of mental health