Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Familiarity of Elementary and Secondary School Teachers, and Associates with Alternative Pedagogical Concepts of Montessori and Waldorf Education
Danas sve prisutnija tema u području odgoja i obrazovanja jesu alternativne pedagogije i škole koje rade prema njihovim načelima. Svakim danom otvaraju se škole koje djeluju prema određenom alternativnom konceptu, pa tako i u Hrvatskoj raste njihov broj. Ovaj rad usmjerit će se na dva alternativna pedagoška koncepta koji su najviše prisutni u Hrvatskoj, a to su Montessori i Waldorfska pedagogija. Unutar teorijskog dijela navedena su osnovna polazišta alternativnih škola. U radu se govori o Mariji Montessori kao utemeljiteljici Montessori pedagogije, zatim se navode i opisuju temeljna pedagoška načela, viđenje djeteta, organizacija škole, razreda i nastave, kao i uloga učitelja i odgajatelja, te kakav je koncept odgoja. Rad se usmjerava na nastavne materijale, odnos škole i roditelja, te kriterije za pohađanje navedene škole. Kroz ista poglavlja opisuje se zatim Waldorfska pedagogija. U sklopu rada provedeno je istraživanje kojim se nastojalo ispitati upoznatost učitelja, nastavnika i stručnih suradnika s alternativnim pedagoškim konceptima Montessori i Waldorfska pedagogija i postoji li razlika u navedenoj upoznatosti s obzirom na spol, zanimanje i godine radnog staža ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su da je više od polovice ispitanika prilično upoznato ili u potpunosti upoznato s Montessori i Waldorfskom pedagogijom. Nadalje, rezultati su pokazali kako nema razlike u upoznatosti s Montessori i Waldorfskom pedagogijom s obzirom na vrstu zanimanja i godine radnog staža ispitanika, iako određena razlika u odnosu na spol ispitanika postoji.Today, alternative pedagogies and schools that work according to their principles are an increasingly present topic in the field of education. Schools that operate according to a certain alternative concept are being opened every day, so their number is also growing in Croatia. This paper will focus on two alternative pedagogical concepts that are most present in Croatia, namely Montessori and Waldorf pedagogy. Within the theoretical part, the basic starting points of alternative schools are listed. The paper talks about Maria Montessori as the founder of Montessori pedagogy, then states and describes the basic pedagogical principles, the view of the child, the organization of the school, classes, and teaching, as well as the role of teachers and educators, and what the concept of education is. The paper focuses on teaching materials, the relationship between the school and parents, and the criteria for attending the school. Waldorf pedagogy is then described through the same chapters. As part of the paper, a research was carried out that sought to examine the familiarity of teachers and professional associates with alternative pedagogical concepts Montessori and Waldorf pedagogy and whether there is a difference in said familiarity with regard to the gender, profession and years of service of the respondents. The results of the research showed that more than half of the respondents are quite familiar or completely familiar with Montessori and Waldorf pedagogy. Furthermore, the results showed that there is no difference in familiarity with Montessori and Waldorf pedagogy regarding the type of occupation and years of work experience of the respondents, although there is a certain difference in relation to the gender of the respondents
Stress Placement in Loanwords in the Croatian Language
U ovom završnom radu navode se temeljna pravila hrvatskoga naglasnog sustava, kao i problemi koji nastaju pri naglašavanju posuđenica. Istraživanje u kojem će se provjeriti naglašavanje posuđenica provest će se analizom korpusa riječi iz pet rječnika, odnosno jezičnih portala suvremenoga hrvatskog jezika, a to su: internetski jezični portal Hrvatski jezični portal, Školski rječnik hrvatskoga jezika u izdanju Školske knjige, Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika u izdanju Školske knjige iz 2015. godine, Rječnik hrvatskoga jezika u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Školske knjige iz 2000. godine te Rječnik hrvatskoga jezika autora Vladimira Anića iz 1988. godine. Propisana naglasna norma, koja se nalazi u priručnicima, nije usustavljena i ujednačena pa time ni općeprihvaćena te često dolazi do odmaka ili do dvostrukih naglasnih rješenja. Cilj je rada istražiti naglasak posuđenica u rječnicima hrvatskoga jezika i uvidjeti u kojoj se mjeri dopuštaju dvostrukosti
Influence and Persuasion in Small Groups
Socijalne grupe i dinamika unutar istih jedni su od temeljnih koncepata socijalne psihologije. Međusobna interakcija, zajednički ciljevi, međuzavisnost i homogenost su jedne od glavnih karakteristika grupa. Samih vrsta socijalnih grupa ima mnogo, a grubo su podijeljene na agregate ili nestrukturirane grupe i na strukturirane grupe. Strukturirane grupe su najčešće grupe u kojima se odvija većina grupnih procesa, a najučestalije su male grupe koje broje od dva do nekoliko desetaka članova. Socijalni utjecaj je generalno način promjene pojedinčeva mišljenja, prosudbi i ponekad stavova kao rezultat mišljenja i ponašanja drugih članova grupe. Glavni koncepti unutar utjecaja su konformizam ili utjecaj većine i utjecaj manjine. Vođe također igraju ulogu u utjecaju na članove grupe koristeći razne vrste moći. Mnogo aktivniji način utjecaja u grupama je persuazija i korištenje persuazivnih poruka. Mnogo čimbenika utječe na uspješnost persuazije, poput emocija i straha. Kako bi povećali uspješnost persuazije, važno je pratiti glavne postavke povećanja učinkovitosti persuazije. No, pri korištenju persuazivnih strategija, važno je evaluirati koliko su one etički opravdane
Origins, Activities and Objectives of the Allgemeiner Deutscher Sprachverein
In dieser Arbeit wird das Thema „Zur Entstehung, Tätigkeit und den Zielen des Allgemeinen Deutschen Sprachvereins“ behandelt. Zunächst wird der Begriff Sprachpurismus erläutert. Danach werden die Einflüsse des Französischen auf das Deutsche im Laufe der Geschichte analysiert und erläutert, genau wie auch die Einflüsse des Englischen auf das Deutsche. Nach diesem theoretischen Überblick folgt die ausführliche Analyse der Entstehung, Tätigkeit und den Zielen des Allgemeinen Deutschen Sprachvereins. Es wird ein Überblick gegeben, wieso der Verein gegründet wurde, wer die Mitglieder waren und was sie für die Sprache gemacht haben. Am Ende folgt die Schlussfolgerung der ganzen Arbeit
Postpartum Depression
Postporođajna depresija jest poremećaj koji se pojavljuje kod rodilja nakon poroda, a obično započinje unutar mjesec dana nakon poroda. Simptomi mogu uključivati depresivno raspoloženje, poremećaj spavanja, anhedoniju, smanjenu zainteresiranost za dijete, zamor te osjećaj preplavljenosti. Postporođajna depresija razlikuje se od sindroma tužnog raspoloženja te postporođajne psihoze, pri čemu je sindrom tužnog raspoloženja prolazno stanje obilježeno tugom i potištenošću, dok je postporođajna psihoza rijedak, ali iznimno ozbiljan poremećaj praćen halucinacijama, deluzijama te naglim promjenama raspoloženja. Među najznačajnijim rizičnim faktorima za razvoj postporođajne depresije ističu se prethodna povijest depresije i/ili anksioznosti, stres, loši interpersonalni odnosi te smanjena socijalna podrška. Iako ne postoje točno definirani uzroci postporođajne depresije, kao jedan od mogućih ističu se ističu se hormonalne promjene koje se događaju tijekom trudnoće i nakon poroda. Dijagnoza se uspostavlja nakon utvrđivanja trajanja, jačine i vrste simptoma, a najčešće se u dijagnosticiranju koriste klinički intervju te Edinburška postnatalna ljestvica depresije. Liječenje postporođajne depresije zahtijeva multidisciplinarni pristup pri čemu se kombiniraju medikamenti te određeni tip psihoterapije, primjerice kognitivno-bihevioralna terapija. Liječenje je nužno provesti, s obzirom da ovakav tip depresije ima negativne posljedice i za rodilju i za njezino dijete
The Dualism of the Dionysian and Apollonian Principles in Nietzsche's Work The Birth of Tragedy
Njemački filozof devetnaestoga stoljeća koji do danas ima najveći utjecaj na poimanje čovjeka je Friedrich Nietzsche. U svome opusu broji mnoga velika djela, no jedno od njegovih kapitalnih djela je Rođenje tragedije u kojem iznosi vlastiti diskurs o grčkoj tragediji te kako se tragičan element proteže kroz sve epohe čovječanstva. Njegova estetička misao počiva na apolonskom i dionizijskom načelu, čije određenje usavršava putem nauka svojih prethodnika i uzora kao što su Schopenhauer, Wagner te velika imena Klasičnog njemačkog idealizma. Važnost dualizma apolonskog i dionizijskog načela uviđa u njihovom odnosu na samu srž čovjekove prirode na način kako je prikazana putem tragedije. Dok apolonsko umjetničko načelo zaziva red i harmoniju umjetničkog stvaranja, dionizijsko načelo ističe presudnu ulogu čovjekove unutarnje prirode, emocija i strasti. Iako posve suprotna, oba načela djeluju u jedinstvu te označavaju srž grčke tragedije, koju će Nietzsche kasnije preslikati na svijet modernog čovjeka u borbi za afirmacijom života
Marulić and the Bible
U radu se, prvo, prikazuju dvije Marulićeve Biblije koje se spominju u Marulićevoj oporuci. Riječ je o većoj Bibliji (cum comento), u četiri sveska i manjoj Bibliji (sine comento). Veliko izdanje Biblije u četiri sveska iz 1489. ostavljeno je poljudskoj braći. Osim toga Marulić je napisao tri epska djela kojima je predložak kakav biblijski tekst: epove Davidijada i Judita te epilij Suzana. Davidijada je biblijski ep na latinskom jeziku i spada među najvažnije epove europskog humanizma, dok je Judita najznačajniji ep hrvatske književne kulture. Po njoj je Marulić stekao naziv „otac hrvatske književnosti“ (I. Kukuljević Sakcinski). U radu će se stoga kratko analizirati i navedena epska djela, i to tako da se uspoređuju s biblijskim predloškom (genotekstom)
Multiculturalism and Education: Advocacies, Criticisms, and Analysis of Examples
Cilj je ovoga rada analizirati problematiku multikulturalizma kao strategije lokalnog, nacionalnog i nadnacionalnog suočavanja s kulturnom raznolikošću, koja u suvremenici narasta pod utjecajem između ostalog migracija, globalizacije i postkolonijalizma. U radu se predstavljaju definicije kulture i multikulturalizma te značajni teoretičari multikulturalizma, poput Charlesa Taylora, Willa Kymlicke i Bhikkhua Parikha. Potom se izlažu i kritički promišljaju najčešće kritike upućivane multikulturalizmu, posebice liberalna i konzervativna kritika multikulturalizma iz perspektive Barryja i Novaka. Nakon toga, rad istražuje vezu multikulturalizma i obrazovanja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-u) i Hrvatskoj s naglaskom na modelima nastave za manjinske kulture. Naposljetku, za ilustraciju se donosi analiza primjera incidenata u Los Angelesu i filma Freedom Writers te se razmatra situacija romskih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i njihovo tretiranje u zajednici i obrazovnom sustavu. Unatoč brojnim zagovornicima i kritičarima, multikulturalizam ostaje kontroverzna tema. Izazovi u definiranju kulture i multikulturalizma stvaraju raznolikost teorijskih pravaca, ali i poteškoće u pronalasku rješenja koje bi zadovoljilo različite potrebe bez ugrožavanja ljudskih prava. Kroz rad se ističe važnost potrebe za suočavanjem s kontroverznim aspektima kako bi se rješavali problemi manjina, umjesto njihovog zanemarivanja
Anxiety About Climate Change and Some of Its Predictors
Cilj istraživanja bio je ispitati doprinos sociodemografskih podataka (spol, dob, materijalni status), opće anksioznosti, osjećaja povezanosti s prirodom i proekoloških ponašanja u objašnjavanju anksioznosti zbog klimatskih promjena. U istraživanju je sudjelovalo ukupno N= 458 sudionika (249 muškaraca i 209 žena) u dobi od 18 do 44 godina koji trenutno imaju status studenta. Sudionici su popunjavali Upitnik sociodemografskih podataka konstruiran za potrebe ovog istraživanja, Skalu anksioznosti zbog klimatskih promjena (Clayton i Karazsia, 2020), Skalu povezanosti s prirodom - skraćena verzija (Nisbet i Zelenski, 2013), Skalu anksioznosti (Lovibond i Lovibond, 1995) te Upitnik proaktivnog ekološkog ponašanja (Huang, 2016). Rezultati korelacijske analize pokazuju da postoji statistički značajna pozitivna povezanost opće anksioznosti, povezanosti s prirodom i proaktivnog ekološkog ponašanja s anksioznosti zbog klimatskih promjena. Provedena hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da se pomoću opće anksioznosti i povezanost s prirodom može objasniti 15.5% varijance anksioznosti zbog klimatskih promjena.The aim of this study was to examine relations between sociodemographic factors (gender, age, material status), general anxiety, nature relatedness and proactive environmental behaviors with climate change anxiety. A total of N = 458 participants (249 male and 209 female) aged 18 to 44 who are currently students completed Sociodemographic Data Questionnaire constructed for the purposes of this research, the Climate Change Anxiety Scale (Clayton and Karaszia, 2020), the Nature Relatedness Scale - shortened version (Nisbet and Zelenski, 2013), the Anxiety Scale (Lovibond and Lovibond, 1995) and Proactive Environmental Behavior Questionnaire (Huang, 2016). The results of the correlation analysis show that there is a statistically significant positive relationship between general anxiety, nature relatedness and proactive environmental behavior with climate anxiety. The conducted hierarchical regression analysis showed that 15.5% of the variance of climate change anxiety can be explained by general anxiety and nature relatedness
Transmedia Narrative Techniques in Musicals
Tema ovog diplomskog rada je analiza tri mjuzikla (dva kazališna i jedan filmski) iz različitih razdoblja razvoja žanra: U šumi (1991) Jamesa Lapinea. Hamilton (2020) Thomasa Kaila. filmski Chicago (2002) Roba Marshalla. Cilj analize jest utvrditi i opisati narativne tehnike koje variraju ovisno o vrsti mjuzikla i o mediju. Budući da metodologija diplomskog rada počiva na načelima transmedijske naratologije, na početku će se ukratko prikazati razvoj transmedijske naratologije kao grane postklasične naratologije. Potom će se istaknuti razlike između teorijskih pristupa klasične i postklasične naratologije. U okviru sažete povijesti mjuzikla opisat će se načini pripovijedanja u mjuziklima u duhu klasične naratologije. Nakon toga u kontekstu modela transmedijskih pripovjednih tehnika raspravljat će se o tome u kojoj mjeri adaptacija u novom mediju utječe na njih. Središnji dio rada posvećen je transmedijskoj analizi u kojoj će se na primjerima iz mjuzikla promatrati četiri elementa koje mjuzikl nasljeđuje iz klasične naratologije (vrijeme, likovi, pripovjedač, fokalizacija) ali ih stavlja u nove kontekste u svakom analiziranom mjuziklu. Uz ova četiri elementa u transmedijskoj analizi istražuju se i instancije slikovnog, gestualnog i glazbenog pripovijedanja