Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The Influence of Acting Roles on an Individual's Psychological Functioning
No full textGluma je umjetnička sposobnost fiktivnog prikazivanja različitih likova, događaja i situacija. Uranjanje u fiktivni svijet lika kojeg glumac utjelovljuje može imati pozitivne i negativne posljedice na njegovo psihološko funkcioniranje. Tijekom procesa stvaranja lika, glumac nastoji zauzeti njegovu perspektivu i suosjećati s njime kako bi izvedba bila što realnija, a što može dovesti do promjena u identitetu, samopercepciji ličnosti i osjećajima te do zamagljivanja granica između fikcije i stvarnosti. Prema brojnim teorijama glume, smatra se da je empatija ključna za realno uprizoravanje likova, te da suosjećanje s likom dovodi do osobnog rasta. Međutim, s druge strane, pretjerano suosjećanje moglo bi dovesti i do nepovoljnih emocionalnih posljedica poput emocionalne iscrpljenosti ili opterećenja. Što se tiče promjena u identitetu, pretjerano poistovjećivanje s likovima moglo bi dovesti do spajanja identiteta i osobnosti lika s identitetom i osobnošću glumca zbog čega bi glumci u privatnom životu mogli razmišljati, osjećati i ponašati se onako kako inače ne bi. Isto tako, glumci imaju tendenciju procjenjivati se sličnijima svojim likovima ukoliko se duže pripremaju za lik i izvedbu, te su skloniji disocijacijama. Disociranje kod glumaca ne mora nužno biti patološko, već se smatra nužnim kako bi glumac održao granicu između vlastitog i svijeta lika kojega glumi, a može dovesti i do pozitivnih umjetničkih iskustava od kojih je najčešće doživljavanje stanja preplavljenosti koje rezultira osjećajem postignuća i intrinzičnim nagrađivanjem. Kao profesija, gluma predstavlja oblik egzistencijalnog pojačanja jer omogućuje intenzivnije proživljavanje različitih emocija i situacija koje pojedinci u stvarnome životu nikada ne bi imali prilike doživjeti
Evil Figures in Selected Fairy Tales by the Brothers Grimm and Their Function
No full textDie vorliegende Arbeit befasst sich mit der Analyse böser Gestalten aus ausgewählten Märchen der Brüder Grimm und ihrer Bedeutung innerhalb des Grimm’schen Erzählguts. Der Zweck dieser Arbeit besteht darin, die Rolle und Funktion von Gestalten in den Märchen besser zu verstehen und ihre Relevanz zu untersuchen.
Die Arbeit ist in vier Teile gegliedert. Im ersten Teil, in der theoretischen Einleitung, werden die Märchen als literarische Gattung definiert, um danach im zweiten Teil der Arbeit die Funktionen aus Propps Werk Morfologija bajke [dt. Morphologie des Märchens] zu erklären, mit deren Hilfe böse Gestalten aus einigen Märchen der Brüder Grimm genauer untersucht werden. Es werden deren Charakteristika, Motivationen und Funktionen innerhalb des Märchens analysiert. Zugleich wird die Unterscheidung zwischen guten und bösen Gestalten vorgenommen und deren Rolle bzw. Funktion in der Märchenhandlung besprochen.
Im vierten Teil werden böse Antagonisten aus popkulturellen Medien wie Spiel- und Zeichentrickfilmen sowie Videospielen vorgestellt, um anhand dessen Bösewichte aus den Märchen mit jenen aus modernen Medien zu vergleichen und dadurch mögliche Veränderungen in deren Struktur aufzuzeigen. Anhand der Analyse von konkreten Märchen und popkulturellen Produkten ist nicht zuletzt ein genauerer Einblick in die Welt der bösen Gestalten zu gewinnen und ihre Rolle in Literatur und Pop-Kultur besser zu verstehen.Rad se bavi zlim likovima iz odabranih bajki braće Grimm i njihovim značajem u unutar
svijeta bajki. Namjera je rada da doprinese boljem razumijevanju uloge i funkciju bajkovitih
likova te istraži njihovu relevantnost.
Rad je podijeljen u četiri dijela. U prvom se dijelu, teorijskom uvodu, daje definicija
bajke kao književne vrste, dok se u drugom dijelu prikazuje analitički instrumentarij iz
Proppovog djela Morfologija bajke koji će poslužiti u središnjem dijelu rada prilikom analize
zlih likova. U trećem dijelu analiziraju se odabrane bajke braće Grimm i detaljnije istražuju zli
likovi u njima, pri čemu u središtu pažnje stoje karakteristike zlih likova, njihova motivacija i
funkcija unutar radnje bajke. Ujedno se razmatra razlika između dobrih i zlih likova te njihova
uloga u razvoju priče.
U četvrtom dijelu rada predstavljaju se zli antagonisti iz suvremenih medija poput
igranih filmova, crtanih filmova i videoigara, kako bi se usporedili likovi zlih antagonista iz
bajki sa suvremenim zlikovcima te otkrile moguće promjene u njihovoj strukturi.
U završnom se dijelu rada sumiraju rezultati analize odabranih bajki braće Grimm i
primjera popkulturnih proizvoda 20. stoljeća, pri čemu se kao jedan od zaključaka analize
nameće da u novijim medijima dolazi do usložnjavanja ne samo protagonista, već i antagonista
utoliko što i potonji zadobivaju obilježja dobrih likova
O diskursnim oznakama u neizravnom jezičnom kontaktu
No full textThis paper deals with discourse markers (politeness expressions, vocatives, adverbials, act formulae, etc.) in situations of remote language contact, i.e., contact situation in which the speakers of two languages in contact live in geographically distant places. The first part of the paper presents some of the most significant definitions of discourse markers that have appeared in previous research (Schiffrin 1987, Heine 2019, Muller 2005, Blakemore 1987). We further look into their individual characteristics, explore their functions, and list their types. The second part of the paper deals with linguistic borrowing in situations of remote language contact and the impact this phenomenon has on discourse markers. Additionally, this paper provides a summary of previous studies on discourse markers in the situation of remote language contact and explores different situations of language contact, including the contact between English and languages such as Finnish, Polish, Cypriot Greek and Serbian. These studies share some common conclusions highlighting the coexistence of borrowed discourse markers with the native ones and indicating that discourse markers in situations of remote language contact are primarily used in informal contexts in the recipient language and are associated with youth and urbanity
Hegel's understanding of music
No full textU ovom se radu Hegelovo poimanje glazbe kao jedinstvenog osjetilnim doživljajem potaknutog kontemplativnog dohvaćanja istine u svojoj suštini pokazuje izuzetno aktualnim i danas. Naime, čini se da umjetničkoj spoznaji posebno odgovaraju teorijska osjetila vida i sluha te osjetilna predstava, čiji je povijesni razvoj prikaza apsolutnog predstavljen Hegelovim sustavom umjetnosti kao napredak od simbolične arhitekture, preko klasičnog kiparstva, do romantičnih umjetnosti slikarstva, glazbe i poezije. Povezano s time, glazbenu umjetnost temelje specifičan duhovni sadržaj, tj. osjećanje subjektivne unutrašnjosti; utjecaj koji ljudsku svijest dohvaća vremenskom srodnošću i pokreće potencirajući njeno oplemenjenje; te tonski umjetnički materijal koji, budući da je neprostoran i nestabilno prolazan u vremenu, svojom isključivo racionalnom samostalnošću ostavlja slobodu ispunjenju osjećajnim sadržajem. Zatim, vrijeme omogućuje idealno kretanje glazbe, koja ga subjektivno uređuje tempom, taktom i ritmom; zvučnost uspostavlja racionalni sustav tonova, određuje fizičke karakteristike instrumenata i harmonijske akordne odnose; a melodija, kao vrhunac duhovnog izraza glazbe, u apstraktnim zakonima ritma i harmonije nalazi jamstvo svom slobodno artikuliranom osjećaju subjektivne unutrašnjosti, osiguravajući njegovo umjetničko oslobođenje od neobuzdane samovolje. Nadalje, glazba se u odnosu na sadržaj može pojaviti kao vokalna, ujedinjenjem glazbenog izraza duboke subjektivnosti i njene pjesnički opisane pojave u svjetovnosti; ili kao instrumentalna, apstraktno izražavajući idealno osjećanje unutrašnjosti, koje temelji svako pojedinačno. Konačno, slobodu očituje svojom općenitom neovisnošću o sadržaju, artikuliranom melodijskom individualnošću, subjektivnim umjetničkim izvođenjem te osjetilno potaknutim kontemplativnim oslobađanjem duše. Zaključno, Hegelovo se razumijevanje glazbe kao umjetničkog izraza jedinstveno povezanog sa subjektivnošću, koji sukladno tome prikazuje apsolutnu istinu, unatoč vremenskom i tehnološkom odmaku, još uvijek pokazuje kao supstancijalna čovjekova potreba za prepuštanjem umjetničkom izbavljenju iz svakidašnjosti, i unošenju u unutrašnjost bitka u kome subjektivna svijest u potrazi za smislom nesmetano progovara sa samom sobom
Eugenics
No full textU ovom radu obrađuje se ideja eugenike, povijesni razvoj iste, kako i na koji način se ona prakticirala te razmatranje etičkih aspekata. Eugenika se od svog začetka promijenila glede metoda, prakse te konačnih ciljeva. Tijekom povijesti mnogi su na vlasti u različitim zemljama koristili razne metode kontroliranja i selekcije jedinki u svrhu poboljšavanja karakteristika određene populacije. Tek unazad 140 godina, sâm pojam eugenika skovao je Francis Galton, britanski polihistor čiji su radovi i znanstveno djelovanje imali značajan doprinos u područjima antropologije, sociologije, psihologije i dr. Mnogi su, potaknuti njegovim idejama, podrobnije razrađivali i istraživali načine kako doći do „savršenog“ čovjeka te je eugenička praksa kulminirala početkom 20. stoljeća. U suvremeno doba, eugenika je zauzela svoje mjesto među brojnim tabu temama, međutim mnogi teoretičari zavjera drže da vlast ipak pokušava (iako vrlo suptilno) kontrolirati ljudsku populaciju
The Political Influence of Alexander Hamilton as One of the Founding Fathers of the American Nation
No full textAlexander Hamilton jedan je od osnivača američke nacije. Nakon teškog djetinjstva, imigrant iz Charlestowna na otoku Nevis odlazi u New York u potrazi za boljim životom. Po dolasku u Trinaest kolonija, Hamilton se pridružuje miliciji u New Yorku, a nešto kasnije istaknuvši se svojim vještinama u borbi, postaje pomoćnikom generala Georgea Washingtona. Nakon rata bavi se odvjetništvom te osniva New York Bank. Bio je jedan od predstavnika New Yorka na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji te jedini od trojice predstavnika koji je potpisao Ustav. Uložio je velike napore u to da država New York ratificira Ustav. Zajedno s Jamesom Madisonom i Johnom Jayem napisao je Federalističke spise u kojima je nastojao obraniti Ustav. Kada je Washington postao predsjednik, Hamilton postaje prvim ministrom financija. Vjerovao je da je Americi potrebna jaka središnja vlast po uzoru na onu u Britaniji. Hamiltonovu političku karijeru obilježio je sukob s Thomasom Jeffersonom koji je rezultirao podjelom na dvije velike stranke, Federalističke i Demokratsko-republikanske. Sumrak Hamiltonova život obilježio je još jedan sukob – onaj s Aaronom Burrom, koji ga je koštao života
Past, Present and Future of Information Sciences
No full textRad donosi pregled razvoja informacijskih znanosti od početaka do danas. U uvodnom se dijelu pojašnjava značenje pojma „informacija“ koje se razlikuje u različitim situacijama. Stoga se na primjeru Shannonovog komunikacijskog modela pojašnjava problem prijenosa sa samog izvora informacija do odredišta i to putem kanala. Potom slijedi iscrpno pojašnjenje koncepta DIKW hijerarhije koje je potrebno kako bi se detaljno mogla razjasniti važnost informacije i informacijskih znanosti jer razumijevanje i primjena DIKW hijerarhije pomažu u poboljšanju sposobnosti upravljanja informacija. Nakon toga pojašnjeni su informacijska znanost, informacijska tehnologija i dokumentacija. Izlaže se i povijest pretraživanja informacija te kriteriji sustava za pretraživanje informacija. Samim razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije nastaje i koncept informacijske pismenosti te je u radu izložen nastanak i važnost istoga. Rad daje i pregled prošlosti, sadašnjost i budućnosti informacijskih znanosti. Pojašnjeno je kako je pojam nastao nakon Drugoga svjetskoga rata te da je tek nakon Međunarodne konferencije o znanstvenim informacijama, održane od 16. do 21. studenog 1958., zapravo uveden pojam “informacijskih znanosti”. Kako se fenomen eksplozije informacija nastavlja sve do danas, u radu je pojašnjeno kako upravo eksplozija informacija predstavlja veliki izazov jer smo primorani obrađivati i ogromne količine podataka kako bismo pronašli pouzdane informacije. Izloženo je i kako se danas pretraživanje informacija svodi na princip “transformacije upita” jer sadrži odgovor u obliku dohvaćenog skupa dokumenata. Rad govori i o budućnosti informacijske infrastrukture od koje se očekuje da objedini sve nezavisne sustave, tehnologije i aplikacije potrebne da bi ljudi mogli komunicirati, doći do informacija, ali i zabavljati se. Sam rad završava objašnjavanjem važnosti umjetne inteligencije
Philosophy of Existence on the Problem of the Soul
No full textDuša je u filozofiji egzistencije prikazana na drugačije načine od onih kakvom je prikazana u nekih od Jaspersovih prethodnika. Sveobuhvatno jest jedan od ključnih pojmova u filozofiji Karla Jaspersa čija su razmatranja ključna za ovaj rad. Cilj je ovoga rada rasvijetliti Jaspersov pojam Sveobuhvatnog Bitka kao i pojedinca koji Sveobuhvatni Bitak posjeduje. Sveobuhvatno (das Umgreifende) se prema Jaspersu javlja u dvije kategorije od kojih je prva Obuhvatno koje smo mi sami sa svojim opstankom, svijesti uopće i duhom te Obuhvatno koje je Bitak po sebi, a on se dijeli na svijet i transcendenciju. Obuhvatni bitak funkcionira kao i duša kod nekih od velikana filozofije, dakle ono se samo po sebi ne može spoznati, ali uvelike utječe na samu spoznaju predmeta. Pojedinac se uz pomoć sveobuhvatnog može ostvariti i razviti sve svoje mogućnosti, dakle on ne sudjeluje samo u činjeničkoj stvarnosti nego opstoji i kao mogućnost napredovanja. Da bi se sveobuhvatno spoznalo kao postojeće za Jaspersa je važan i pojam transcendencije koja nije odvojena od egzistencije jer se između njih nalazi imanentan svijet. Uz pojam transcendencije veže se i pojam filozofske vjere. Transcendencija se može shvatiti tek pomoću vjerovanja te na taj način filozofska vjera postaje dio egzistencije u kojem ona postaje svjesna transcendencije. Shodno tome, ona djeluje iz područja svebuhvatnog
The Character of the Child in German-Speaking Drama Between 2000 and 2020
No full textIn der vorliegenden Arbeit wird den Fragen nachgegangen, wie das Familiensystem im deutschen Gegenwartsdrama dargestellt ist, und welche Bedeutung die Kommunikation zwischen den Figuren hat mit besonderer Berücksichtigung der Figur des Kindes. Das Ziel dieser Arbeit ist es, die Figur eines Kindes in einer risikoreichen Familie darzustellen, aber auch die Gemeinschaft, die einen enormen Einfluss hat, zu beschreiben. Daraus lässt sich die Hypothese formulieren, dass die Dramenautoren diese Thematik hervorheben und in den ausgewählten Dramen die Kinderfigur als eines der wichtigsten Elemente in den Vordergrund stellen. Darüber hinaus wird die Interaktion zwischen den Mitgliedern der Familie dargestellt, die am besten das Bild von Familie und Gemeinschaft als System vermittelt. Diese Analyse wird an den Dramen Die sexuellen Neurosen unserer Eltern von Lukas Bärfuss und Freie Sicht von Marius von Mayenburg durchgeführt. Diese Arbeit wurde im Rahmen des Projektes "Analyse von Systemen in Krisen und vom neuen Bewusstsein in der Literatur des 21. Jahrhunderts" (2021.-2026.) geschrieben, das vom kroatischen Wissenschaftsfonds [Hrvatska zaklada za znanost, HRZZ] finanziell unterstützt wird.
Im theoretischen Teil werden das Familiensystem sowie soziokulturelle Aspekte dargestellt, die die Familie als Gemeinschaft im realen Leben beeinflussen. Dabei wird erklärt, wie sich Familie auf funktionale und dysfunktionale Familie teilt und welche Arten der Familie existieren. Darunter ist die Kommunikation zwischen den Mitgliedern zu beobachten. Außerdem wird festgestellt, wie soziokulturelle Komponenten einen großen Einfluss auf das Familiensystem ausüben und wie sich Kinder mit diesem Milieu auseinandersetzen.
Dem theoretischen Teil folgt die Analyse von zwei deutschsprachigen Gegenwartsdramen am Anfang des 21. Jahrhunderts. Bärfuss' Drama Die sexuellen Neurosen unserer Eltern wurde 2003 und von Mayenburgs Drama Freie Sicht (2011) geschrieben. Bei der Analyse dieser Dramen wird die Art der Kommunikation und das Verhalten innerhalb der Familie (Eltern, Kind) sowie der Gemeinschaft und die Funktionalität der Familie untersucht. Dabei ist es untersuchungswert besondere Aufmerksamkeit der Darstellung von Kinderfiguren zu widmen, die in den beiden Dramen die zentrale Rolle spielen, werden aber auf ganz unterschiedliche Art und Weise dargestellt. Anhand der Ergebnisse wird deutlich, dass die beiden Dramen dysfunktionale Familie darstellen, wobei die Kinderfiguren am meisten leiden.Rad pokušava otkriti prikaz obiteljskog sustava u suvremenoj drami njemačkog govornog područja te kakvo značenje ima komunikacija između likova, pri čemu je poseban naglasak na liku djeteta. Cilj ovoga rada je prikazati lik djeteta u rizičnoj obitelji, ali i opisati zajednicu koja ima velik utjecaj. Iz toga se može izvući hipoteza da dramski autori ističu ovu tematiku i stavljaju lik djeteta u središte istraživanja kao jedan od najvažnijih elemenata. Nadalje, prikazuje se interakcija između članova obitelji, koja najbolje prenosi sliku obitelji i zajednice kao sustava. Analiza se provodi na primjerima drama „Die sexuelle Neurosen unserer Eltern“Lukasa Bärfussa i „Freie Sicht“ Mariusa von Mayenburga. Rad je nastao u sklopu projekta "Analiza sustava u krizi i nove svijesti u književnosti 21. stoljeća" (2021.-2026.) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
U teorijskom dijelu prikazat će se obiteljski sustav i sociokulturološki aspekti koji utječu na obitelj kao zajednicu u stvarnom životu. Bit će objašnjeno kako se obitelj može podijeliti na funkcionalnu i disfunkcionalnu obitelj, te koje vrste obitelji postoje. Također, istražit će se komunikacija između članova obitelji. Nadalje, analizirat će se na koji način sociokulturološki elementi značajno utječu na obiteljski sustav te kako se djeca nose s tim okruženjem.
Nakon teorijskog dijela slijedi analiza dviju drama suvremene književnosti njemačkog govornog područja s početka 21. stoljeća. Bärfussova drama „Die sexuelle Neurosen unserer Eltern „ napisana je 2003. godine, a Mayenburgova drama „Freie Sicht“ 2011. godine. Prilikom analize ovih drama, istražuje se način komunikacije i ponašanje unutar obitelji (roditelji, dijete), kao i zajednice te funkcionalnost obitelji. Posebna pažnja posvećuje se prikazu likova djece u oba dramska djela, koji igraju glavnu ulogu, ali su prikazani na vrlo različite načine. Na temelju rezultata, jasno je da oba dramska djela prikazuju disfunkcionalne obitelji, pri čemu likovi djece najviše pate
Comparison of Java and Kotlin Microservices Architecture Based on the Spring Boot Framework
No full textSvrha ovoga rada je opisati sličnosti i razlike Java i Kotlin programskog jezika kreiranjem aplikacije mikroservisne arhitekture temeljene na Spring Boot frameworku. Tema rada definirana je prateći trendove informacijskih tehnologija prema kojima sve veću popularnost dobivaju razvojni okviri poput Springa i Spring Boota, objektno-orijentirani jezici kao što su Java i njemu alternativni programski jezik Kotlin koji se koristi za izradu mobilnih aplikacija te jedan od većih trendova i prekretnica u tehnologiji: mikroservisi. Kako bi se ostvarila svrha i tema rada, kreirane su dvije aplikacije iste programske logike, s razlikom što je jedna kreirana u Java programskom jeziku, a druga u Kotlin programskom jeziku. Obje aplikacije kreirane su prema principima mikroservisne arhitekture te se sastoje od jednog mikroservisa koji predstavlja logiku rada aplikacije, drugog mikroservisa koji upravlja komunikacijom između mikroservisa te trećeg mikroservisa koji služi za otkrivanje pokrenutih mikroservisa. Kao razvojni okvir za kreiranje aplikacija, odabran je Spring Boot koji se, u trenutku pisanja ovoga rada, nalazi među najpopularnijim razvojnim okvirima za izradu mikroservisnih aplikacija, a svojim anotacijama i brojnim zavisnostima olakšava i ubrzava kreiranje aplikacija. Navedeni mikroservisi osiguravaju slanje zahtjeva preko REST API-ja te je cilj kreirati aplikaciju koja će osigurati uspješno registriranje korisnika, upravljanje podacima o korisnicima i porukama te osigurati slanje SMS poruke preko API-ja. API za komuniciranje javno je dostupan registriranim korisnicima na Infobipovoj web stranici te je upotrijebljen za potrebe ovoga rada. Nakon kreiranja svih navedenih mikroservisa, osigurana je njihova međusobna komunikacija. Radom se opisuju koraci u izradi aplikacije u svakom pojedinom programskom jeziku, razlozi korištenja određenih dijelova programskog koda te načini provjere rada određenih dijelova. Nakon uspješnog kreiranja aplikacije u oba programska jezika, uspoređene su sličnosti i razlike navedenih programskih jezika