Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Donald Trump - retorika u doba društvenih medija
No full textSharing opinions on social networks is a concept that has become part of everyday life. The main goal of this paper is to collect and analyse Donald Trump's Facebook posts in the period between December 9, 2020 and January 6, 2021 and classify them into categories with regard to the content and the intention that these posts seek to achieve. The types of posts and their characteristics were analysed by using the methodology from Enli (2017) through which we classified each post into traditional, non-traditional or mixed post and Hansen (2012), through which the posts were divided into acclaims, attacks, defences or neutral posts. The latter posts were further divided into subcategories. The results show that in the vast majority of his posts Trump attacked the opposing candidates, i.e. most of the posts are of an offensive (attacking) nature, and considering the content of those posts, they are mostly non-traditional posts.Dijeljenje mišljenja na društvenim mrežama pojam je koji je postao dio svakodnevice. Glavni cilj ovog rada je prikupiti i analizirati Facebook objave Donalda Trumpa u razdoblju od 9.12.2020. do 6.01.2021. te ih svrstati u kategorije s obzirom na sadržaj i namjeru koju te objave nastoje ostvariti. Vrste objava te njihova obilježja dali su u svojim djelima autori Gunn Sara Enli (2017) pomoću koje smo mogli utvrditi radi li se o tradicionalnoj, netradicionalnoj objavi ili pak miješanoj te Hans V. Hansena (2012) pomoću kojeg smo mogli utvrditi jesu li po namjeri svaka od tih objava klicanje, napad, obrana ili je pak neutralna. Zatim su te iste objave podijeljene u dodatne podkategorije prema Hansenu. Analizom objava zaključeno je kako je Trump u velikoj većini svojih objava najviše napadao protukandidate, tj. većina objava je napadačke prirode te se s obzirom na sadržaj objava radi o uglavnom netradicionalnim objavama
Modifikacija imenica u različitim registrima
No full textThe present paper deals with the topic of noun modification across different registers. The paper first presents some general information on registers, noun phrases and their modification, and then focuses on how nouns are modified in specific registers in order to provide the reader with the necessary information to understand the research part of the paper. The aim of the paper is to determine whether there are differences in the structure of noun phrases across different registers, specifically academic writing, newspaper prose and conversation. Based on previous research done by Biber (2009) we test the following hypotheses: more complex noun phrases can be found in academic writing and newspaper prose than in conversational register, nouns are more often post-modified in academic writing and newspaper prose than they are in conversation, and adjectives are more often found as premodifiers in conversation than they are in academic writing and newspaper prose. The research is based on the analysis of corpora with the use of the Sketch Engine tool. After conducting it and analyzing the data, it was found that only the first hypothesis is true for our corpora, conversational registers feature less complex noun phrases than academic writing and newspaper prose, but nouns are more often post-modified in conversations than they are in the other two registers, and adjectives are found not to be more frequent in conversation than in the other two registers, which could be due to the fact that the conversation corpus features all spoken texts, and not exclusively conversation
The Role of the Centurion Within the Roman Legion
No full textRimska vojska je jedna od najpoznatijih u povijesti, a jednim dijelom njezina uspjeha je centurion, časnik koji je bio okosnica legije. Ime dobijaju od najosnovnije jedinice centurije, a u njoj se u počecima Rima nalazilo 100 legionara, dok bi se u kasnijim razdobljima u centuriji nalazilo 80 legionara. Centurionom su mogli postati i oni koji inače u rimskom društvu su smatrani najnižim dijelom tog društva te pomoću čina centuriona se podići u tom društvu. Za postati centurionom su bile potrebne mnoge godine iskustva pri nižim činovima legije, pri čemu bi legionari radili mnoge poslove potrebne za učinkovit rad legije. Pomoću ovih iskustava te kroz godine rada, centurioni su bili iznimno iskusni vojnici, ali i administratori. Centurioni su, osim što su vodili svoje centurije, bili odgovorni za svoje legionare i izvan bitki, te su vodili uvježbavanja ali i radove na mnogobrojnim gradilištima u rimskoj državi. Legiju su vodili 59 centuriona od kojih je najviši čin imao primus pilus, centurion koji je bio među savjetnicima legata i tribuna, vođa legija. Centurion kao pozicija se održava kroz cijelo razdoblje Rimskog Carstva, iako gubi važnost kakvu je imao pri samom početku Carstva a čak se ta pozicija održava i u kasnijem Bizantskom Carstvu tijekom razdoblja srednjeg vijeka
Assibilation in the Croatian Language
No full textU radu se opisuju glasovne promjene prema normativnoj literaturi. Naglasak je na sibilarizaciji i odmake od norme koji se događaju s obzirom na njezino provođenje ili neprovođenje. S obzirom na to da se javljaju mnoge dvostrukosti prilikom sklonidbe imenica u dativu i lokativu jednine, istraživanje koje je provedeno u ovome radu usmjereno je na uporabu toponima kojima osnova završava na k, g i h. Objašnjava se što su toponimi te se istraživanjem analizira učestalost uporabe primjera koji su opisani u teorijskom dijelu rada. Cilj rada jest prikazati sibilarizaciju kao glasovnu promjenu te uzimajući u obzir moguće dvostrukosti, kao i odstupanja od norme, na mrežnim stranicama dnevnih novina provjeriti koji oblik prevladava u uporabi
Determinants of Infidelity in Romantic Relationships : The Role of Sociosexual Orientation, Emotional Intelligence, and Personality Traits
No full textPreljub u romantičnom odnosu se definira kao seksualni i/ili emocionalni čin s osobom izvan primarne veze kojim se narušava povjerenje i stabilnost u odnosu. U ovom istraživanju je sklonost preljubu definirana kroz seksualna ponašanja, a mjerena je Skalom namjera prema nevjeri koja ispituje vjerojatnost da će osoba ostati vjerna svom romantičnom partneru u trenutnoj ili hipotetskoj vezi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu individualnih karakteristika (socioseksualne orijentacije, emocionalne inteligencije, osobina ličnosti), sociodemografskih karakteristika (spol, dob) te kontekstualnih faktora (zadovoljstvo vezom, duljina trajanja veze, prethodno varanje partnera) u
sklonosti preljubu u romantičnim vezama. U istraživanju je sudjelovalo 435 sudionika u dobi od 18 do 57 godina, od čega su 192 muškarca (44,1%) te 293 žene (55,9%). Rezultati ukazuju da su spol i dob povezani sa sklonosti preljubu, odnosno da su muškarci te osobe starije dobi sklonije preljubu u
odnosu na žene i mlađe osobe. Što se tiče individualnih karakteristika, korelatima sklonosti preljubu pokazali su se socioseksualna orijentacija, te osobine ličnosti savjesnost, ugodnost i otvorenost ka iskustvu. Ekstraverzija, neuroticizam te emocionalna inteligencija nisu povezani sa sklonosti preljubu.
Konačno, kontekstualni faktori zadovoljstvo vezom i prethodno varanje partnera su značajno povezani sa sklonosti preljubom, dok duljina trajanja veze nije. Regresijskom analizom utvrđeno je da sociodemografske varijable objašnjavaju 4.5%, osobne karakteristike 23.4% i kontekstualni faktori
11.1% varijance sklonosti preljubu. Konačni postotak objašnjene varijance kriterija iznosi 39% te su kao značajni prediktori sklonosti preljubu pokazali nerestriktivna socioseksualnost, niska ugodnost te varanje u prethodnim vezama.Infidelity in romantic relationships is defined as a sexual and/or emotional act with a person outside of the primary relationship that destroys trust and stability in the relationship. In this research, the tendency to commit infidelity is defined through sexual behaviors, which
is measured by the Intentions Towards Infidelity Scale which examines the likelihood that a person will remain faithful to their romantic partner in a current or hypothetical relationship. The aim of this research was to examine the role of individual characteristics (sociosexual orientation, emotional intelligence, personality traits), sociodemographi characteristics (gender, age) and contextual factors (relationship satisfaction, length of relationship, previous cheating on a partner) in the tendency to commit infidelity in romantic relationships. 435 participants between the ages of 18 and 57 took part in the research, of which 192 were men (44.1%) and 293 were women (55.9%). The results indicate that gender and age are related to the tendency to commit infidelity, that is, men and older people are more prone to be unfaithful than women and younger people. As for individual characteristics, sociosexual orientation, and the personality traits of conscientiousness, agreeableness and openness to experience proved to be correlates of intention towards infidelity. Extraversion, neuroticism and emotional intelligence are not related to intentions towards infidelity. Finally, the contextual factors that include relationship satisfaction and previous partner cheating are significantly related to intention towards infidelity, while the length of the relationship is not. Regression analysis revealed that sociodemographic variables explain 4.5%, personal characteristics 23.4 % and contextual factors 11.1 % of the variance in tendency to commit infidelity. The final percentage of the explained variance of the criteria is 39%, and nonrestrictive sociosexuality, low agreeableness and cheating in previous relationships were shown as significant positive predictors of the tendency to commit infidelity
The Relationship between Worry, Intolerance of Uncertainty and Sleep Quality in Adolescents
No full textCilj provedenog istraživanja bio je ispitati odnose brige, netolerancije na neizvjesnost i kvalitete spavanja adolescenata. U istraživanju je sudjelovalo 206 sudionika u dobi od 14 do 19 godina tijekom redovite nastave. Konstrukti su izmjereni pomoću Upitnika za procjenu brige, Skale netolerancije na neizvjesnost-kraća verzija te Pittsburgh indeksa kvalitete spavanja. Sudionici su upitnike popunjavali na svojim mobitelima i računalima tijekom nastave u prisutnosti istraživačice. Rezultati su pokazali da postoji pozitivna korelacija između brige i netolerancije na neizvjesnost, pozitivna korelacija između brige i narušene kvalitete spavanja te pozitivna korelacija između netolerancije na neizvjesnost i narušene kvalitete spavanja. Naposljetku, nije pronađen medijacijski učinak brige na odnos između netolerancije na neizvjesnost i kvalitete spavanja adolescenata.The aim of the conducted research was to examine the relationships between worry, intolerance of uncertainty and sleep quality in adolescents. 206 participants between the ages of 14 and 19 took part in the research during regular classes. The constructs were assessed using The Penn State Worry Questionnaire for Children, The Intolerance of Uncertainty Scale-Short Form and The Pittsburgh Sleep Quality Index. The participants filled out the questionnaires on their mobile phones and computers during class in the presence of the researcher. The results showed that there is a statistically significant positive correlation between worry and intolerance of uncertainty, a statistically significant positive correlation between worry and impaired sleep quality, and a statistically significant positive correlation between intolerance of uncertainty and impaired sleep quality. Finally, a mediating effect of worry on the relationship between intolerance of uncertainty and adolescent sleep quality was not found
Prevođenje neologizama i vlastitih imenica u prijevodu serijala "A Song of Ice and Fire" Georgea R. R. Martina
No full textThis paper explores the strategies of translating neologisms and proper nouns present in Tajana Pavičević’s Croatian translation of George R. R. Martin’s A Song of Ice and Fire series. Based on the relevant translation theory, the paper outlines the general procedures used by translators to deal with neologisms and proper nouns. Furthermore, it lays out some peculiarities of Martin’s writing and worldbuilding, taking note of the possible challenges posed to translators. The analysis is divided into two parts, with the first examining the translation of neologisms, and the second examining the translation of proper nouns. The conclusions reached based on the analysis show that the translator had a systematized approach to translating neologisms and proper nouns, taking into account the composition of the terms in question, as well as Martin’s strategies for worldbuilding. Overall, most of the proper nouns and neologisms were translated or recreated in the Croatian language, mainly through literal translation. The exceptions were those terms that Martin intended as exoticisms within his works, which were copied to preserve their function. Besides that, family names and names of noble houses were not translated so as to avoid possible complications and disruption of Martin’s narration. Despite a few inconsistencies in these patterns and a great number of terms that had to be translated, the translator manages to produce a good translation that is both convincing in the target language and true to the spirit of Martin’s books.Ovaj rad istražuje strategije prevođenja neologizama i vlastitih imenica prisutnih u hrvatskom prijevodu serijala Igre leda i vatre George R. R. Martina koje je osmislila Tajana Pavičević. Na temelju relevantne teorije prevođenja, u radu su opisani opći postupci kojima se prevoditelji služe prilikom prevođenja neologizama i vlastitih imenica. Nadalje, rad izlaže neke osobitosti Martinova pisanja i razrade svijeta, ističući izazove s kojima se prevoditelji mogu suočiti. Praktični je dio podijeljen u dva dijela, pri čemu prvi istražuje prijevode neologizama, a drugi prijevode vlastitih imenica. Na temelju rezultata analize dolazi se do zaključka da je prevoditeljica imala razrađen pristup prilikom prevođenja neologizama i vlastitih imenica, uzimajući u obzir sastav pojmova, kao i način na koji Martin osmišlja svoj svijet. Većina vlastitih imenica i neologizama prevedena je ili rekreirana na hrvatskom jeziku, uglavnom doslovnim prevođenjem. Izuzetak ovome bili su izrazi koje je Martin zamislio kao egzotizme u kontekstu svojih djela, koji su stoga preneseni kako bi se očuvala njihova funkcija. Osim toga, prezimena i imena plemićkih obitelji nisu prevođena kako bi se izbjegle moguće komplikacije i ometanje Martinova pripovijedanja. Unatoč nekoliko nedosljednosti kod ovih pravila i velikom broju pojmova koje je trebalo prevesti, prevoditeljica je uspjela proizvesti kvalitetan prijevod koji je istodobno uvjerljiv na ciljnom jeziku i vjeran duhu Martinovih knjiga
Funkcija mirisa i njuha u Süskindovu romanu "Parfem"
No full textDiese Arbeit befasst sich mit der Funktion des Geruchs und des Geruchssinns als Hauptmotive des Romans von Patrick Süskind Das Parfum, die zum Untergang der Hauptfigur Jean-Baptiste Grenouille führen. Die Hauptgestalt des Romans Jean-Baptiste Grenouille ist eine außerordentliche Person mit ungewöhnlichen Eigenschaften, mit denen er die Fähigkeit und Kraft erlangt, Gerüche zu erkennen. Im Roman geht es um den Zusammenhang von Geruchssucht und Mordlust, den ich auch als Thema meiner Abschlussarbeit gewählt habe, weil mich ungewöhnliche literarische Charaktere und deren Schicksal faszinieren.
Die Arbeit ist in vier Kapitel gegliedert. Das einleitende Kapitel enthält die wichtigsten Informationen zum Inhalt des Romans von Süskind sowie zu Prousts Roman Combray als eines Vorläufers des Romans, worin olfaktorische Elemente benutzt werden. Im zweiten Kapitel wird das Leben der Hauptfigur und die Hauptmotive dargestellt. Mit der Beschreibung von Grenouilles olfaktorischer Fähigkeiten und durch dessen Charakterisierung nähern wir uns der Funktion der Hauptmotive. Im dritten Kapitel wird die Funktion dieser olfaktorischen Fähigkeiten im Roman mit der Mordlust verbunden. Daraufhin wird die Auswirkung des Geruchs und des Geruchssinns auf das Leben der Hauptfigur sowie deren Funktion im Roman analysiert. Im abschließenden Teil dieser Arbeit wird die zusammenfassende Schlussfolgerung gezogen, dass die eigentliche Hauptfunktion der Verwendung des Geruchs und des Geruchssinnes im Roman darin liegt, auf die Problematik der soziale Akzeptant außergewöhnlicher Menschen hinzuweisen.U radu se analizira funkcija mirisa i osjeta mirisa kao glavni motivi romana Patricka Süskinda Parfem. Glavni lik, Jean-Baptiste Grenouille, nesvakidašnji je lik s neobičnim osobinama, zahvaljujući kojima stječe sposobnost istančanog razaznavanja mirisa. U romanu je riječ o ispreplitanju olfaktorne ovisnosti i ubilačke požude, što sam odabrala kao temu završnog rada jer sam fascinirana neobičnim likovima i njihovom sudbinom.
Rad se sastoji od četiri poglavlja. Uvodno poglavlje sadrži najvažnije podatke o sadržaju Süskindova i Prousta romana Combray kao preteče uporabe olfaktornih pripovjednih elemenata. U drugom poglavlju prikazan je život glavnog lika i glavni motivi. Opisom sposobnosti njuha i karakterizacijom glavnog lika približavamo se funkciji glavnih motiva, koje se podrobno razmatraju u trećem poglavlju rada. Ondje se analizira razvoj njuha glavnog lika i utjecaj njegova osjeta mirisa na njegov daljnji život. U završnom, četvrtom dijelu rada iznosi se zaključak rada da funkcija uporabe osjeta mirisa u romanu leži prije svega u označavanju problematike socijalne prihvatljivosti osoba s neobičnim, odnosno izvanrednim sposobnostima
Digital Exclusion and Social Media
No full textOvaj diplomski rad istražuje pojavu digitalne isključenosti među studentima Filozofskog fakulteta u Osijeku. Teorijski dio rada obuhvaća teme digitalnog detoksa, FOMO i JOMO fenomena, trendova na društvenim medijima i ovisnosti o istima. Današnje informacijsko doba obilježeno je stresom, tjeskobom i stalnom potrebom za simulacijom. Samim time, razumijevanje i primjenjivanje digitalne isključenosti u životu pojedinca od velike je važnosti. Iako relativno nov pojam, digitalna isključenost polako pronalazi svoje mjesto u stručnoj literaturi, najčešće u istraživanjima vezanim uz digitalnu ovisnost, odnosno ovisnost o internetu. Osim toga, uz digitalnu isključenost veže se niz drugih pojmova koji su pokriveni u ovom radu. Za svrhu ovoga rada provedeno je istraživanje u kojemu je korištena metoda anketnog upitnika kako bi se saznalo u kojoj mjeri se studenti susreću s digitalnom isključenošću te kakve su njihove navike i stavovi u vezi s korištenjem društvenih medija. Rezultati istraživanja pokazali su kako većina ispitanika koristi društvene medije, ali se isto tako suočava s određenim oblicima digitalne isključenosti. Također su otkriveni neki zanimljivi trendovi u vezi s navikama i stavovima studenata o korištenju društvenih medija. Ovaj rad pruža uvid u važnost razumijevanja digitalne isključenosti u današnjem društvu i nudi preporuke za prevenciju i rješavanje ovog problema. U zaključku rada naglašava se važnost educiranja studenata o digitalnoj isključenosti te potreba za razvijanjem strategija i programa koji će im pomoći u borbi protiv negativnih posljedica prekomjernog korištenja društvenih medija. Također se ističe potreba za daljnjim istraživanjima o digitalnoj isključenosti, posebice u kontekstu visokoškolskog obrazovanja
Croatia in the Time od Dukes
No full textUspon Hrvatske Kneževine započinje u 9. stoljeću. Sam položaj Hrvatske vrlo je specifičan jer se nalazi između Franačke i Bizanta na političkom te između pape i carigradskog patrijarha na religijskom planu iako je papa imao veći utjecaj. Upravo zahvaljujući franačkim zapisima i utjecaju franačkih vladara znamo da je prvi poznati knez bio Borna koji je vladao početkom 9. stoljeća. Veći uspon Hrvatska Kneževina doživljava za vrijeme kneza Trpimira koji je vladao gotovo samostalno. Taj razvoj nastavljen je i za vrijeme njegovih nasljednika Domagoja, Branimira i Muncimira pa sve do vremena Tomislava za kojeg se smatra da se nazivao kraljem iako to nije dokazano. Važan korak u razvoju bilo je i pokrštavanje koje je započelo pod franačkim utjecajem. Do kraja 9. stoljeća veći dio hrvatskog naroda se pokrštava, ustrojava se crkvena hijerarhija te dolaze redovnici koji pomažu u društvenom, gospodarskom i kulturnom razvoju. Društvo od plemenske zajednice prelazi u društvo koje sve više nalikuje feudalnom društvu. Stvaraju se i prvi gradovi te se dio društva razvija kao gradsko i poprima obilježja društava koja nalazimo u dalmatinskim
gradovima. Zahvaljujući redovnicima, koji su bili i zapisničari, dolazi do povećanja pismenosti. Pronađeni natpisi tomu i svjedoče, a pomoću njih možemo analizirati pismo koje se tada koristilo. Započinje i razvoj sakralnog graditeljstva. Osim što su se koristile antičke crkve, započinje i gradnja novih crkava. U crkvama pronađeno je nekoliko kamenih natpisa na kojima su zapisana imena knezova. Gospodarstvo se i dalje temeljilo na poljoprivredi i obrtima koji su služili samo za lokalne potrebe. Započeo je i razvoj brodogradnje, a novčarstvo nije bilo razvijeno iako je pronađen franački i bizantski novac