Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The Josipovo Idiom
No full textCilj završnog rada, kojemu je tema govor Josipova, jest prikazati detaljnu analizu zagorsko-međimurskog dijalekta kojim se govori u selu Josipovo koje se nalazi na štokavskom govornom području. Kajkavsko narječje rasprostranjeno je na području sjeverozapadne Hrvatske, a Josipovo naseljava stanovništvo iz Stubice, Bistre, Jakovlja i ostalih područja Zagorja koja se nalaze na kajkavskom govornom području. Naseljavanje Josipova započinje oko 1945. godine zbog migracija u Drugom svjetskom ratu te od tada stanovništvo Josipova njeguje jezik svojih predaka i čuva odlike zagorsko-međimurskog dijalekta. Josipovo se nalazi u Slavoniji, u općini Sopje te zbog geografskog smještaja dolazi do utjecaja štokavskog narječja, uglavnom na mlađe stanovništvo. Kulturno-umjetničko društvo organizira manifestaciju kojoj je cilj očuvanje tradicije, ali i stvaranje novih tradicija. Analiza govora Josipova temelji se na zvučnome zapisu snimljenome 2023. godine s kazivačicom rođenom 1970. godine u Josipovu koja je u svom govoru očuvala zagorsko-međimurski dijalekt. Analiza govora prikazat će se na fonološkoj, morfološkoj i leksičkoj razini
The Role of Executive Functions in Inmate Adjustment
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu izvršnih funkcija (inhibitorne kontrole i donošenja odluka u složenim i nejasnim situacijama) u prilagodbi zatvorenika na zatvorske uvjete te njihovo mentalno zdravlje (anksioznost i depresija) kao vid te prilagodbe. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 104 zatvorenika koji su se u trenutku provođenja istraživanja nalazili u nekoj od penalnih institucija u Republici Hrvatskoj. Izvršne funkcije mjerene su bihevioralnim zadacima dostupnima na računalnoj platformi Psychology Experiment Building Language (PEBL; Mueller i Piper, 2014). Prilagodba je mjerena dvama upitnicima. Prilagodba na zatvorske uvjete mjerena je Upitnikom prilagodbe na zatvor (PAQ; Wright, 1985), a poteškoće mentalnog zdravlja Upitnikom o zdravlju pacijenata (PHQ-4; Kroenke i sur., 2009). Za ispitivanje razlika između sociodemografskih varijabli u ispitivanim varijablama korištena je jednosmjerne analize varijance (ANOVA). Za mjerenje veličine učinka korištena je parcijalna kvadrirana eta (ηp2). Naposljetku, u istraživanju je korištena parcijalna korelacijska analiza. Rezultati parcijalne korelacijske analize nisu pokazali povezanost između upitnika i bihevioralnih zadataka čime nijedna hipoteza nije potvrđena. Unatoč tome, rezultati su doprinijeli značajnim saznanjima vezanima uz utjecaj sociodemografskih varijabli na prilagodbu zatvorskim uvjetima.The aim of this research was to examine the role of executive functions (inhibitory control and decision-making in complex and unclear situations) in inmates' adjustment to prison conditions and their mental health (anxiety and depression) as a form of that adjustment. A total of 104 prisoners who were, at the time of the research, in one of the penal institutions in the Republic of Croatia participated in the research. Executive functions were measured with behavioral tasks available on the Psychology Experiment Building Language (PEBL; Mueller and Piper, 2014) computer platform. Adaptation was measured with two questionnaires. Adjustment to prison conditions was measured by the Prison Adjustment Questionnaire (PAQ; Wright, 1985), and mental health difficulties by the Patient Health Questionnaire (PHQ-4; Kroenke et al., 2009). One-way analysis of variance (ANOVA) was used to examine the differences between sociodemographic variables in the investigated variables. The partial squared eta (ηp2) was used to measure the effect size. Finally, partial correlation analysis was used in the research. The results of the partial correlation analysis did not show a correlation between the questionnaire and the behavioral tasks, which did not confirm any of the hypotheses. Nevertheless, the results contributed to significant knowledge related to the influence of sociodemographic variables on adaptation to prison conditions
The Importance of Place and Tradition in Contemporary Folklore and Cultural Manifestations: The Case of "Raspjevana Cvelferija"
No full textTrend iseljavanja mladih iz Republike Hrvatske, posebice iz Slavonije, nije novost. Ipak, različiti čimbenici mogu utjecati na razvoj osjećaja privrženosti mjestu, tradiciji ili pak kulturi. Kao jedan od tih čimbenika može se navesti održavanje folklorno-kulturnih manifestacija koje doprinose tom osjećaju. Ovaj diplomski rad donosi istraživanje koje težište stavlja upravo na važnosti konkretne manifestacije na mlado lokalno stanovništvo koje u njoj sudjeluje. Radi se o mladom lokalnom stanovništvu s područja na istoku Hrvatske koje graniči sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, poznatom pod nazivom „Cvelferija“. Unutar današnjih devet sela Cvelferije jedan vikend u lipnju organizira se smotra izvornog stvaralaštva pod nazivom „Raspjevana Cvelferija“, koja za cilj ima očuvanje tradicije i kulturne baštine. Kvalitativno istraživanje prikazano u ovome radu provedeno je na uzorku od jedanaest mladih ispitanika do 35 godina, koji sudjeluju u manifestaciji koristeći se polustrukturiranim intervjuom kao osnovnim instrumentom istraživanja. Rezultati istraživanja pokazali su da mladi s navedenog područja visoko vrednuju kulturu i tradiciju. Osjećaj mjesta uvelike je prisutan kod ispitane populacije, a to se odražava i na vrlo pozitivnom stavu o manifestaciji „Raspjevana Cvelferija“. Ova manifestacija, osim što privlači goste, utječe i na zajedništvo lokalnih zajednica koji sudjeluju u njezinu organiziranju. Iako je tradicija uočena kao bitan čimbenik identiteta mladih i društvenog života Cvelferije, ona ipak ne predstavlja bitnu stavku za ostanak na tomu području. Nedostatak posla ipak ima značajniji utjecaj na odluku o ostanku ili odlasku iz Cvelferije
Research Methods in Application UX Design and Their User-Friendliness
No full textOvaj diplomski rad se bavi temom istraživačkih metoda u UX dizajnu aplikacija te njihovoj prilagođenosti korisniku. Cilj diplomskog rada je uvesti u razmišljanja o UX i UI dizajnu te definirati korisničko iskustvo i metode istraživanja koristeći što više praktičnih primjera. Rad će pokazati važnost poznavanja korisnika usluga te njihovih potreba i želja, stoga se navode i objašnjavaju pravila i prakse dobrog korisničkog iskustva. Potrebno je znanje određenih smjernica koje sigurno poboljšavaju korisničko iskustvo da bismo, ovisno o situaciji, mogli i primijeniti. U ovom radu provest će se nekoliko metoda istraživanja radi boljeg znanja korisničkih potreba što nas dovodi do funkcionalnosti istraživačkih metoda u UX dizajnu aplikacija.This graduate thesis deals with the topic of research methods in UX design of applications and their user friendliness. The aim of the thesis is to introduce thinking about UX and UI design and to define user experience and research methods using as many practical examples as possible. The work will show the importance of knowing the users of services and their needs and wishes, therefore the rules and practices of a good user experience are stated and explained. We need knowledge of certain guidelines that certainly improve the user experience in order to be able to apply them, depending on the situation. In this paper, several research methods will be implemented for better knowledge of user needs, which leads us to the functionality of research methods in UX design of mobile applications
Percepcija i stavovi stručnjaka hrvatske AKM-zajednice o implementaciji i primjeni Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima
No full textCilj. Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (Pravilnik KAM) iz 2021. godine rezultat je zajedničkog napora hrvatskih baštinskih zajednica, a njegov je cilj utvrđivanje zajedničkog skupa elemenata i uputa kojima će se koristiti hrvatska knjižnična, arhivistička i muzejska zajednica. Cilj je ovoga rada istražiti u kojoj su mjeri stručnjaci iz hrvatskih arhiva, knjižnica i muzeja zaduženi za izradu metapodatkovnih elemenata za opis i pristup građi u svojim ustanovama, upoznati i spremni primjenjivati novi Pravilnik koji je objavljen 2021. godine.
Metodologija. U radu je korištena metoda online ankete. Istraživanje je provedeno od 26. listopada do 6. studenoga 2022. godine i prikupio se uzorak od 176 valjanih anketa (80 iz knjižnica, 53 iz muzeja i 43 iz arhiva). Stavovi i mišljenja o Pravilniku KAM testirani su dvjema Likertovim ljestvicama sa 17, odnosno 7 tvrdnji, a postojanje latentnih varijabli provjereno je konfi rmatornom faktorskom analizom. Interna konzistentnost latentnih konstrukata provjerena je Cronbach Alpha testom interne konzistencije. Razlike među nezavisnim grupama ispitanika testirane su t-testom, odnosno analizom varijance.
Rezultati. Rezultati pokazuju da na percepciju Pravilnika KAM u statistički značajnoj mjeri utječu godine staža na poslovima katalogizacije, dob katalogizatora te vrsta baštinske zajednice iz koje ispitanik dolazi. Ispitanici iz knjižnične zajednice pokazali su najveću mjeru upoznatosti s Pravilnikom KAM, iza njih slijede ispitanici iz muzejske zajednice, dok su najmanju upoznatost pokazali ispitanici iz zajednice arhiva. Što je veća razina upoznatosti, to je veća razina prihvaćanja i pozitivnog stava prema prelasku na novi pravilnik. S porastom dobi raste i strah od ranijeg odlaska u mirovinu zbog prelaska na novi pravilnik.
Vrijednost. Vrijednost rada vidljiva je u spoznajama do kojih se došlo prilikom istraživanja, a koje trebaju usmjeriti napore baštinskih zajednica prema uklanjanju prepreka uspješnoj implementaciji novog kataložnog Pravilnika KAM
Figurative Language in the Croatian Media Discourse During the Coronavirus Pandemic
No full textSvaka se nova pojava u društvu odražava i u jeziku zajednice, a jedan od načina izražavanja o novim konceptima jest i uporaba figurativnoga jezika. Figurativnim jezikom možemo usmjeriti pozornost na određene vidove pojava te olakšati njihovo razumijevanje ili objasniti one složene i apstraktne. Predmet istraživanja ovoga rada figurativni je jezik u medijskome diskursu za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na korpusu koji se sastoji od novinskih članaka vezanih uz pandemiju koronavirusa objavljenih u digitalnim izdanjima Jutarnjega i Večernjega lista od ožujka 2020. do ožujka 2021. Kriteriji za izdvajanje figurativnih izraza utemeljeni su na metodi Metaphor Identification Procedure (Pragglejaz 2007). Izdvojeni figurativni izrazi razvrstani su prema semantičkim poljima i konceptualnim osnovama na kojima se temelje, a navedena je i njihova brojčana zastupljenost. Kritička analiza diskursa primijenjena je kako bi se otkrila uloga figurativnoga jezika u oblikovanju diskursa o pandemiji i promicanju određenih ideologija. Analiza rezultata pokazala je da su najbrojniji figurativni izrazi oni koji su utemeljeni na okvirima elementarnih nepogoda, rata, personifikaciji i putovanju, ustaljenim okvirima u diskursu o bolesti. No zabilježeni su i novi kreativni ostvaraji figurativnoga jezika nastali tijekom pandemije koronavirusa kojima se nastojalo što zornije objasniti djelovanje virusa. Kritičkom analizom diskursa pokušala se razmotriti prikladnost uporabe određenih figurativnih izraza u promicanju javnozdravstvenih i epidemioloških koncepata i pozivanju građana na slijeđenje novih pravila. Poimanje i opisivanje novih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa oslanjalo se na poznate i ustaljene obrasce, ali bilježi se i značajan broj novonastalih figurativnih izraza od kojih su neki već zaživjeli u jeziku. Figurativni jezik rabio se tijekom pandemije u različite svrhe, od objašnjavanja djelovanja virusa do opravdavanja uvođenja mjera i iskazivanja stava prema novome načinu života te je u određenoj mjeri utjecao na poimanje pandemije i ponašanje građana. Stoga je potrebno obratiti pozornost na promišljenu i prikladnu upotrebu figurativnoga jezika u medijskome diskursu.Svaka se nova pojava u društvu odražava i u jeziku zajednice, a jedan od načina izražavanja o novim konceptima jest i uporaba figurativnoga jezika. Figurativnim jezikom možemo usmjeriti pozornost na određene vidove pojava te olakšati njihovo razumijevanje ili objasniti one složene i apstraktne. Predmet istraživanja ovoga rada figurativni je jezik u medijskome diskursu za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj.
Istraživanje je provedeno na korpusu koji se sastoji od novinskih članaka vezanih uz pandemiju koronavirusa objavljenih u digitalnim izdanjima Jutarnjega i Večernjega lista od ožujka 2020. do ožujka 2021. Kriteriji za izdvajanje figurativnih izraza utemeljeni su na metodi Metaphor Identification Procedure (Pragglejaz 2007). Izdvojeni figurativni izrazi razvrstani su prema semantičkim poljima i konceptualnim osnovama na kojima se temelje, a navedena je i njihova brojčana zastupljenost. Kritička analiza diskursa primijenjena je kako bi se otkrila uloga figurativnoga jezika u oblikovanju diskursa o pandemiji i promicanju određenih ideologija.
Analiza rezultata pokazala je da su najbrojniji figurativni izrazi oni koji su utemeljeni na okvirima elementarnih nepogoda, rata, personifikaciji i putovanju, ustaljenim okvirima u diskursu o bolesti. No zabilježeni su i novi kreativni ostvaraji figurativnoga jezika nastali tijekom pandemije koronavirusa kojima se nastojalo što zornije objasniti djelovanje virusa. Kritičkom analizom diskursa pokušala se razmotriti prikladnost uporabe određenih figurativnih izraza u promicanju javnozdravstvenih i epidemioloških koncepata i pozivanju građana na slijeđenje novih pravila.
Poimanje i opisivanje novih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa oslanjalo se na poznate i ustaljene obrasce, ali bilježi se i značajan broj novonastalih figurativnih izraza od kojih su neki već zaživjeli u jeziku. Figurativni jezik rabio se tijekom pandemije u različite svrhe, od objašnjavanja djelovanja virusa do opravdavanja uvođenja mjera i iskazivanja stava prema novome načinu života te je u određenoj mjeri utjecao na poimanje pandemije i ponašanje građana. Stoga je potrebno obratiti pozornost na promišljenu i prikladnu upotrebu figurativnoga jezika u medijskome diskursu
"Minor" Text Types
No full textKuharski recepti tek su u posljednje vrijeme postali predmetom proučavanja jezikoslovaca i stilističara, osobito onih koji se bave lingvistikom teksta. Lingvistika teksta razvila se kao grana lingvistike u 20. stoljeću, a u novije vrijeme bavi se svim vrstama književnih, ali i neknjiževnih tekstova. U ovom će se radu nastojati potvrditi određenje kuharskih recepata kao „malih“ tekstnih vrsta. Bit će opisano što je to tekst i kako se određeni jezični slijed može svrstati u tekstnu vrstu. Bit će prikazani kriteriji i elementi prema kojima se recepti analiziraju i bivaju definirani kao prava tekstna vrsta. U istraživačkom dijelu rada analizom kuharskih recepata na nekoliko razina potvrđuje se teorijski dio ovog rada. Naglasak se stavlja na analizu naslova i strukturu recepata, a prikazuju se i pogreške karakteristične za recepte objavljene na različitim internetskim stranicama
Changes in Physical Characteristics and Behaviours in Different Phases of the Menstrual Cycle
No full textMenstrualni ciklus označava cikličke varijacije hormona u relativno pravilnim intervalima. Prosječan ciklus traje 28 dana te se u njemu događaju fluktuacije estrogena i progesterona kao spolnih hormona te luteinizirajućeg i folikulostimulirajućeg hormona. Menstrualni ciklus započinje menstrualnim krvarenjem, nakon kojeg slijedi folikularna faza te na kraju lutealna. Između folikularne i lutealne faze dolazi do ovulacije. Nekoliko dana prije ovulacije te dan nakon, jedini je period u ciklusu kada je začeće moguće te stoga ovulacija predstavlja najznačajniji događaj ciklusa. U tom periodu dolazi do promjena u tjelesnim karakteristikama žena u vidu vizualnih, olfaktornih i akustičnih znakova. Istraživanja pokazuju da u plodnom periodu ciklusa ženska lica, oblik tijela, kretnje, miris te glas postaju privlačniji muškarcima. Pretpostavka je da je svrha tih promjena povećanje reproduktivnog uspjeha žena. Također, uočene su i promjene u ponašanjima žena koje su posredovane fluktuacijom hormona. U plodnom razdoblju ciklusa, žene za spolne odnose preferiraju muškarce koji imaju izražene markere visokih razina testosterona jer oni signaliziraju genetsku kvalitetu. Nadalje, u plodnom razdoblju sklone su uljepšavanju te izražavaju više kompetitivnih ponašanja i ljubomore kako bi osigurale pristup partneru s poželjnim karakteristikama. Konačno, postaju spremnije na upuštanje u seksualne odnose te imaju više seksualnih fantazija, veću seksualnu želju i posljedično iniciraju više spolnih odnosa. Zaključno, istraživanja ukazuju na promjene tijekom menstrualnog ciklusa u vidu različitih aspekata doživljavanja i ponašanja
Prikaz queer osoba u romanima Prošle noći u Telegraf klubu Malinde Lo i Posljednja stanica Casey McQuiston
No full textMalinda Lo’s Last Night at the Telegraph Club (2021) and Casey McQuiston’s One Last Stop (2021) are young adult novels dealing, among other things, with the representation of queer people. Lo’s novel depicts the discovery of the main character’s sexuality and her coming out to strict Asian parents. McQuiston’s novel follows the love story of the main character August and her girlfriend Jane. In both novels, the readers are acquainted with numerous characters who represent different queer identities. The aim of this paper is to showcase and explain the representation of queer characters in these two novels
Julije Kempf's Private Library Collection in the Požega City Library and Reading Room
No full textPrivatna knjižnica Julija Kempfa, koja je sastavljena od tisuća knjiga različitih žanrova i jezika, svjedoči o njegovoj strasti prema učenju i intelektualnom istraživanju. Ondje su se mogli naći klasični klasici, suvremeni bestseleri i rijetka izdanja, što je privuklo mnoge istomišljenike i znatiželjnike. Ostavština Julija Kempfa u gradu Požegi je duboka i raznolika. Njegov doprinos kulturnom i književnom životu grada ne može se precijeniti. Organizirao je književne susrete, tribine i radionice koje su inspirirale mnoge mlade autore i čitatelje. Njegova strastvena predanost književnosti prenosila se na druge te je utemeljio kulturne institucije koje i danas obogaćuju lokalnu kulturnu scenu. Kempfova ostavština prisutna je ne samo kroz književnost, već i kroz njegovo humanitarno djelovanje i angažman u društvenim pitanjima. Njegova posvećenost jednakosti, pravdi i obrazovanju ostavlja dubok trag u pamćenju građana Požege. U zaključku, završni rad istražuje život i rad Julija Kempfa, istražujući njegovu privatnu knjižnicu kao simbol njegove intelektualne znatiželje te njegovu širu ostavštinu koja je obogatila kulturni identitet grada Požege. Kempfova strast prema književnosti i angažman u društvu ostaju inspiracija za buduće generacije književnika, intelektualaca i aktivista