Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
Catherine de Medici: Ruthless Queen of France in the 16th Century
No full textKatarina de Medici (1519.-1589.) bila je potomak slavne firentinske obitelji Medici. Na Katarinin odgoj najviše su utjecali njena teta Klarisa, papa Klement VII. i redovnice u samostanima, gdje je provela veliki dio svog djetinjstva. Njezin rođak i papa Klement VII. dogovorio je brak između Katarine i budućeg francuskog kralja Henrija II. U prvih nekoliko godina na francuskom dvoru, Katarina je ponajviše promatrala i proučavala važne osobe koje se vodile državu te kako su one upravljale državom. Spoznala je dvije glavne političke stranke, odnosno katolike i protestante te je uspostavljala dobre odnose s mnogim osobama na dvoru da poboljša svoju reputaciju. Njezina uloga na francuskom dvoru je rasla. Katarinin prvi glavni zadatak bio je roditi francuskog nasljednika krune. Nakon smrti Henrijevog oca, Katarina je postala kraljica i vodila je bitke na mnogim područjima francuskog dvora. Tijekom Henrijeve odsutnosti s dvora, Katarina je iskazivala svoju sposobnost u vođenju Francuskom. Najveće političke bitke zadavali su joj obitelj Guise i Burbonci, te suprugova dugogodišnja ljubavnica Diana de Poitiers. Smrću kralja Henrija II., Katarina svojom lukavošću uspijeva preuzeti vlast te upravlja Francuskom preko svojih sinova Franje II., Karla IX. i Henrija III. Vjerski sukobi između protestanata i katolika najviše su obilježili Katarininu vladavinu. Ona je stalno nastojala biti između tih dviju strana i postignuti konačni mir, ali nije uspijevala. Zatim je učinila ono što je smatrala da je najbolje za njezinu obitelj, odnosno naredila je pokolj Hugenota na Bartolomejskoj noći. Te noći poginulo je nekoliko tisuća Hugenota, a Katarina je ostala zapamćena po svojoj okrutnosti. Međutim, Bartolomejska noć nije zaustavila u potpunosti sukobe katolika i protestanata, već su se borbe nastavile
Symbolist Painting in Osijek
No full textSimbolizam kao umjetnički pravac javlja se u drugoj polovici 19. stoljeća. Simbolisti izražavaju svoje nezadovoljstvo modernim dobom pomoću mističnih i fantazmagoričnih prikaza motiva iz antičke i klasične književnosti. Simbolizam u Hrvatskoj javlja se simultano kada i u ostatku Europe. U Osijeku pronalazimo četiri značajnija umjetnika ovog pravca; Josipa Leovića, Dragana Melkusa, Sigmunda Landsingera i Petra Orlića. Iako ne toliko reprezentativan, uzorak je dovoljan kako bi uvidjeli pojavnost simbolizma na osječkoj umjetničkoj sceni početkom 20. stoljeća. Važno je spomenuti da je najveću ulogu u razvitku osječkog simbolizma imao Bela Čikoš Sesija koji svoje uzore pronalazi u nekim od najznačajnijih europskih simbolističkih umjetnika, Franzu von Stucku i Gustavu Klimtu. Čikoš mlade osječke umjetnike upoznaje s bečkim simbolizmom i secesijom. Pod utjecajem bečkog simbolizma umjetnici se koriste klasičnim i mitološkim literarnim izvorima, te vlastitim viđenjima s ciljem izražavanja emocija, unutarnjih stanja i različitih imaginarnih prizora
The Role of Artificial Intelligence in Detecting Fake News and Misinformation
No full textLažne vijesti, dezinformacije i ostali oblici lažnih i netočnih informacija predstavljaju ozbiljan problem današnjeg digitalnog društva. Lažne vijesti su informacije koje se prezentiraju kao činjenice te su stvorene da bi obmanule javnost i ostvarile nečiji interes, poput ekonomskog ili političkog. Dezinformacije se često koriste za manipulaciju javnosti i diskreditiranje medija i same novinarske prakse. Takve vrste informacija mogu utjecati na političke procese, kao što je bio slučaj s američkim predsjedničkim izborima 2016. godine i referendumom o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije (Brexit). Umjetna inteligencija ima sve veću ulogu u stvaranju i širenju dezinformacija, ali isto tako može biti korištena za suzbijanje njihovog širenja i utjecaja. Algoritmi strojnog učenja koriste se za identifikaciju lažnih računa na društvenim mrežama i detekciju netočnih i neistinitih informacija. Međutim, trenutni sustavi nisu dovoljno razvijeni da bi se mogli u potpunosti osloniti na njih te je važno razvijati kritičko mišljenje potrebno za procjenjivanja izvora informacija. Chatbotovi, računalni programi s kojima ljudi mogu komunicirati putem sučelja za chat, mogu se koristiti kao alati za educiranje o dezinformacijama. Mogu pružati osnovne informacije o dezinformacijama i ostalim vrstama informacijskog poremećaja i savjetovati korisnike kako provjeriti vjerodostojnost informacija. Također, sustavi za provjeru točnosti informacija, koji provjeravaju, analiziraju i ispravljaju informacije, igraju važnu ulogu u borbi protiv dezinformacij
Polite and impolite strategies in public discourse
No full textU središtu su istraživanja ove disertacije uljudne i neuljudne strategije koje se pojavljuju u javnome diskursu. Skup podataka za istraživanje prikupljen je u razdoblju od lipnja 2015. do siječnja 2016. godine u hrvatskim javnim glasilima: televiziji, radiju i tiskanim tjednicima. Čini ga pet televizijskih emisija Otvoreno, pet radijskih emisija Poligraf – politički grafikon te po pet brojeva tjednika (Nacional, Globus i Story). U početnom je dijelu disertacije navedeno tumačenje javnoga diskursa i medija (televizije, radija i novina) nakon čega slijedi pregled dosadašnjih istraživanja u kojemu se opisuju najznačajnije teorije uljudnosti i neuljudnosti, teorije koje su im prethodile, a koje su imale značajan utjecaj na njihov nastanak, te istraživanja na temu (ne)uljudnosti koje su uslijedile. U istraživanju se polazi od hipoteze da su govornici uljudni ili neuljudni kako bi postigli određene komunikacijske učinke. Prikupljeni se rezultati kvalitativnom analizom opisuju i raščlanjuju s obzirom na primjenu uljudnih i neuljudnih strategija koje utvrđuju Brown i Levinson (1987) i Bousfield (2008) uzimajući u obzir ciljeve, kontekst, društvene čimbenike (relativnu moć govornika nad sugovornikom, socijalnu distanca između govornika i sugovornika), prozodiju, dob, spol, govor tijela i dr. Kvantitativnom se analizom utvrđuje čestoća pojavljivanja različitih elemenata (kao npr. broj sugovornika (koliko su od toga muškarci, a koliko žene), broj uljudnih i neuljudnih razgovora, ukupan broj strategija, sveukupan broj uljudnih i neuljudnih strategija, čestoća upotrebe nekih riječi itd.). Kvalitativna i kvantitativna analiza pokazuju u kolikoj je mjeri uspostavljena hipoteza istraživanja točna. Analiza rezultata istraživanja pokazuje da govornici u interakciji upotrebljavaju (ne)uljudne strategije kako bi zadovoljili svoje ciljeve, ali izazvali i određene učinke te pri tome mogu i ne moraju brinuti o sugovornikovu obrazu. Poseban je naglasak stavljen na neuljudno jezično ponašanje jer je u dosadašnjim istraživanjima u hrvatskoj znanstvenoj literaturi vrlo malo istraživano. Osim toga, ukazano je i na važnost emocija jer je evidentno da su prisutne u svakom razgovoru i od značajne su važnosti u procjeni jezičnog ponašanja. Nadalje, emocije su povezane s kulturom, ali i sa spolom te su svi ovi čimbenici promatrani u međusobnoj ovisnosti kako bi analiza rezultata bila sveobuhvatna. U disertaciji je posebna pažnja usmjerena na pojavnost uspostavljanja moći i aspekta zabave te se pokušalo ukazati na važnost prozodije i govora tijela i gesta u razlikovanju uljudnih od neuljudnih razgovora. Naznačena je i važnost uloga i funkcija sugovornika u izboru strategija te socijalne bliskosti među sugovornicima. Također, izdvojeni su okidači neuljudnog ponašanja, kao i odgovori na neuljudnost te su objašnjene razlike u jezičnom ponašanju muškaraca i žena. Naposljetku, objašnjeno je i preuzimanje odgovornosti za verbalno ponašanje, izdvojene su novìne proizašle iz istraživanja te je istaknuta potreba za interdisciplinarnim pristupom (ne)uljudnosti u daljnjim istraživanjima.The research in this dissertation centers around polite and impolite strategies that appear in public discourse. The data set for the research was collected in the period from June 2015 to January 2016 in Croatian public media: television, radio and printed weekly magazines. It consists of five Otvoreno television shows, five radio shows of Poligraf - - politički grafikon and five issues per magazine (Nacional, Globus and Story). In the initial part of the paper, the interpretation of public discourse and the media (television, radio and newspapers) is stated, followed by an overview of previous research in which the most significant theories of politeness and impoliteness are described, theories that preceded them, which had a significant impact on their creation as well as research itself on the topic of (im)politeness that followed the theoretical models. The research is based on the hypothesis that speakers are either polite or impolite in order to achieve certain communicative effects. The collected results are described and analyzed using qualitative analysis of examples of polite and impolite strategies, as determined by Brown, and Levinson (1987) and Bousfield (2008). It considered goals, context, social factors (the relative power of the speaker over the interlocutor, social distance between speakers and the interlocutor), prosody, age, gender, body language, etc. Quantitative analysis determines the frequency of occurrence of various elements (such as, for example, the number of interlocutors (how many of them are men and how many are women), the number of polite and impolite conversations, the total number of strategies, total number of polite and impolite strategies, frequency of use of some words, etc.). Qualitative and quantitative analyses show to what extent the established research hypothesis is correct. The analysis of the research results shows that speakers use (im)polite strategies in interaction in order to meet their goals, but also cause certain effects, during which they may or may not care about the interlocutor's face. A special emphasis is placed on impolite language behavior because it has been scarcely researched in Croatian scientific literature so far. In addition, the importance of emotions will be pointed out because it is evident that they are present in every conversation and are of significant importance in the assessment of linguistic behavior. Furthermore, emotions are related to culture, but also to gender, and all these factors will be interdependent with each other in order for the analysis of the results to be comprehensive. In the paper, special attention is paid to the establishment of power and the aspect of entertainment, and an attempt is made to point out the importance of prosody and body language and gestures in distinguishing polite from impolite conversations. The importance of the roles and functions of interlocutors is pointed out in the choice of strategies and social closeness among interlocutors. Also, the triggers of impolite behavior are singled out, as well as the responses to impoliteness, with special regard to the differences in the linguistic behavior of men and women. Finally, responsibility for verbal behavior is discussed, as well as some novelties resulting from the research which require an interdisciplinary approach to (im)politeness in future research
Prevođenje poredbi i metafora: analiza romana "A Secrety History" Donne Tartt
No full textCilj je ovog rada istražiti različite strategije kojima se prevoditelji služe kada se suočavaju s poteškoćama koje poredbe i metafore predstavljaju unutar teksta te dati njihove primjere. S obzirom na višeznačnu prirodu prijevoda, strategije za prevođenje poredbi i metafora zapanjujuće su dobro razvijene. Strategije za prevođenje poredbi i metafora mogu se pronaći u raznim izvorima posvećenim ovoj temi. Stoga prevoditelji mogu odabrati koju strategiju žele koristiti. Ovaj se rad usredotočuje isključivo na to kako su Pierinijeve i Larsonove strategije korištene u prijevodu poredbi i metafora u romanu Tajna povijest, kako u izvornom romanu tako i u hrvatskom prijevodu. Istraživanje koristi induktivne i deskriptivne metode analize kako bi se što šire opisalo kako su te strategije korištene. Analiza se fokusira na 54 usporedbe i 40 metafora odabranih iz prijevoda djela Tajna povijest na hrvatski jezik. Raspravljalo se o razlozima korištenja različitih strategija i analizirala se uspješnost strategija. Naš je cilj istražiti kako i zašto su određene strategije korištene tijekom procesa prevođenja.The aim of this paper is to explore various strategies employed by translators when confronted with the difficulties that similes and metaphors pose within the text and provide their examples. Given the ambiguous nature of translation, the strategies for translating similes and metaphors are astoundingly well developed. Strategies for translating both similes and metaphors can be found in various sources dedicated to this topic. Therefore, the translators can choose which strategy they would like to use. This paper focuses solely on how Pierini’s and Larson’s strategies in particular were utilized in the translation of similes and metaphors in A Secret History, both in the original novel and the Croatian translation. The research uses inductive and descriptive methods of analysis to describe how these strategies were employed as broadly as possible. In the analysis, we focus on 54 similes and 40 metaphors selected from the translation of A Secret History into Croatian. The rationale behind the adoption of different strategies were discussed and the success of the strategies was analyzed. Our goal is to explore how and why certain strategies were employed during the translation process
Žanr Bildungsromana u suvremenoj anglofonoj književnosti
No full textThe maturation and psychological development of a protagonist is a common theme, frequently explored in many contemporary novels due to the complexity of the topic and the various potential ways how the topic could be approached. As a result, the genre of the Bildungsroman, centered around this concept, is particularly popular for both readers and authors. The genre deals with the maturation process of the protagonist, who is exposed to many influences, whether it be culture, religion, family, friendships, gender roles, oppression, trauma, sexuality, education, and others. In his novel The Kite Runner, Khaled Hosseini explores the development of the main character Amir from his childhood in Afghanistan to his adolescence in the United States. In the novel, Amir’s maturation is shaped primarily by the people in his life, the sense of guilt, and his desire for redemption. Similarly, Sandra Cisneros’ The House on Mango Street follows the journey of Esperanza, a young girl of Mexican descent living in Chicago. The formation of her personality is affected by her surroundings, poverty, marginalization, and gender roles. The aim of this thesis is to present The Kite Runner by Khaled Hosseini and The House on Mango Street by Sandra Cisneros as the examples of the Bildungsroman novels, where the main protagonists display a transformed character by the end of the novel, challenged by many obstacles along their journey, and shaped by many external and internal influences like family relationships, culture, friendship, trauma, and marginalization
Prevođenje horora - analiza prijevoda pripovijetki Stephena Kinga
No full textThe aim of this paper is to portray the challenges of literary translation, namely the translation of horror fiction. These challenges as well as the strategies for solving them are exemplified through my translation of the short horror story written by Stephen King – “1408”. The theoretical part of the case study includes sections on translation, literary translation and their most important features and challenges, information regarding the horror genre and its popularity, and the most important facts about Stephen King and his short story “1408”. The practical part contains the analysis of my translation of the short horror story. The analysis is divided into three parts: the linguistic aspect, cultural aspect, and literary aspect. The linguistic aspect deals with issues at the level of grammar due to the differences between the source language (SL) and target language (TL). This includes the analysis of translation shifts, idiomatic expressions, and phrasal verbs. The second aspect explores differences at the level of culture-specific items that are characteristic of SL and TL. The analysis is based on the strategies coined by translation scholars and utilised in the process of translation. The literary aspect of the analysis is concerned with metaphors in the short story and their translation, namely those depicting movement, colour symbolism, and images of terror and disgust which are a prominent feature of the works of Stephen King. The latter portrays my decision-making process while translating and considering the strategies mentioned while analysing the examples of the first two aspects.Cilj je ovoga rada prikazati izazove književnog prevođenja, konkretno izazove koji se javljaju tijekom prevođenja djela horor-žanra. Ti su izazovi, kao i strategije koje se koriste kako bi ih se riješilo, objašnjeni na primjeru mojega prijevoda kratke horor priče Stephena Kinga ¬– „1408”. U teorijskom se dijelu ovoga rada objašnjavaju najvažnija obilježja te izazovi prevođenja i usko vezanog književnog prevođenja. Drugi dio teorijskog dijela tiče se horor-žanra u književnosti i njegove popularnosti te osnovnih informacija o autoru Stephenu Kingu i njegovoj kratkoj priči „1408”. U praktičnom se dijelu ovoga rada analizira moj prijevod navedene kratke priče. Analiza je podijeljena na tri dijela: lingvistički, kulturološki i književni dio. U prvome se dijelu obrađuju izazovi koji se tiču gramatike, a koji se javljaju zbog razlika u izvornom i ciljnom jeziku. To uključuje analizu tzv. promjena prijevoda (translation shifts), idiomatskih izraza i frazalnih glagola. U drugome dijelu, koji se tiče kulturoloških aspekata, obrađuju se izrazi koji su karakteristični za kulturu izvornog jezika i izazovi njihovih prijevoda na ciljni jezik. Analiza ovih dvaju dijelova temelji se na strategijama koje su predložili stručnjaci u području prevođenja. U posljednjem se dijelu analizira prijevod metafora koje prikazuju kretanje, simboliku boje i prizore koji izazivaju osjećaje strave i gađenja, a koje King često koristi u svojim djelima. U potonjem se dijelu opisuje moj proces donošenja odluka tijekom prevođenja uzimajući u obzir spomenute strategije
Art and Socio-political Circumstances in France in the Second Half of the 19th Century
No full textDruga polovica 19. stoljeća u Francuskoj je obilježena brojnim promjenama. Iste su se,
između ostaloga, dogodile na društveno-političkom i umjetničkom planu gdje od 1870-ih
godina do izražaja dolazi impresionizam. Riječ je o umjetničkom pravcu koji raskida s
tradicijom, to jest odbija slijediti norme Francuske akademije likovne umjetnosti i čiji je
primarni zadatak bio prikazati, različitim čimbenicima uvjetovanu, rapidno mijenjajuću
svakodnevicu. Sukladno tomu, cilj je ovoga diplomskoga rada prikazati društveno-političke te
umjetničke okolnosti koje su prevladavale u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Rad
polazi od triju teza. Prema prvoj tezi, društveno-političke okolnosti utjecale su na nastanak
impresionizma, dok prema drugoj impresionistička umjetnička djela odražavaju političke,
društvene i moralne vrijednosti ondašnje Francuske. Posljednja teza ističe da likovna djela
mogu biti upotrebljena kao povijesni dokazi. Tako će se u radu prvo pisati o stanju u Francuskoj
na početku druge polovice 19. stoljeća, a potom će se analizirati umjetnička, politička i
društvena scena Francuske do početka 20. stoljeća. Na samom kraju rada bit će iznesen
zaključak prema kojem su, između ostalog, društveno-političke okolnosti diktirale promjene u
umjetnosti te su stoga utjecale i na nastanak impresionizma
The Role of Educators in the Culture of Vocational Guidance for Students
No full textProfesionalno usmjeravanje je postupak informiranja i savjetovanja osoba kojima je potrebna pomoć prilikom odabira zanimanja. Pedagozi, psiholozi, razrednici i vanjski suradnici provode te procese, a oni su u pedagoškom smislu neizostavni dijelovi i područje rada pedagoga. Cilj profesionalnog usmjeravanja učenika ogleda se u tome da oni usklade svoje želje i mogućnosti za izvršavanje određenog zanimanja. Uglavnom se profesionalno usmjeravanje provodi s učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola, u posebnim uvjetima unutar škole i uz timsku pomoć vanjskih institucija. Cilj istraživanja u ovom radu je ispitati načine provođenja, izazove i postupke profesionalnog usmjeravanja učenika i ulogu pedagoga u tom procesu. Analiza rezultata pokazuje kako su pedagozi, s obzirom na ostala područja rada vrlo predani u provođenju aktivnosti unutar profesionalnog informiranja učenika završnih razreda. S druge strane djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje se najviše bave usmjeravanjem učenika s poteškoćama i u suradnji sa školama daju preporuke o upisnim politikama provodeći protokole olakšavanja pristupa tržištu rada učenicima s poteškoćama. Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri se pretežno bavi neodlučnim učenicima koji su često nedovoljno informirani o specifičnostima pojedinih zanimanja. Pedagoška praksa profesionalnog usmjeravanja je s obzirom na planove i programe pedagoga i razrednika ponekad vrlo izazovna jer u nekim situacijama moraju sugerirati učenicima da pojedina zanimanja nisu dugoročna garancija za zaposlenje. Stoga je važan zadatak djelatnosti profesionalnog usmjeravanja razvijanje samostalnosti i odgovornosti u donošenju odluka. Dodatni razvoj programa profesionalnog usmjeravanja bio bi vrlo koristan, kao i što češća usavršavanja ili provedba specijalizacija djelatnika koji provode aktivnosti u područjima profesionalnog usavršavanja. Raniji početak aktivnosti s učenicima imao bi veći uspjeh i bio bi od velike koristi u efektivnom profesionalnom usmjeravanju